Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Treba li Hrvatska uvesti novi lockdown ili ostati 'druga Švedska'?

Nije točno da “blage” mjere spašavaju ekonomiju. Prije ili poslije trebat će uvesti stroge mjere ili lockdown, što će paralizirati ekonomiju, kaže Nenad Ban, a Ljubo Jurčić tvrdi da smo presiromašni za još jedno zatvaranje
22. studenoga 2020. u 07:01 148 komentara 20952 prikaza
Koronavirus
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Može burek u pekarnici, ali dok dođe do usta, gotovo će sigurno biti potpuno hladan. Nema kod Slovenaca zaustavljanja na ulici, ćaskanja s poznanicima, konzumiranja hrane ili kave to-go, sve to može se isključivo kod kuće, koja im je od sredine prošlog mjeseca postala jedina lokacija na kojoj zaštitne maske mogu bez brige skinuti. Broj smrtnih slučajeva u susjednoj "deželi" 40-ak je dnevno, a bolnice se pune jer, kazao je ravnatelj Instituta za javno zdravlje Milan Krek, COVID-19 ušao je u domove za starije i nemoćne. Tamošnji Krunoslav Capak sa svojim se timom još prije mjesec dana odlučio na stroge epidemiološke mjere koje su podrazumijevale zatvaranje frizeraja, teretana, hotela, trgovačkih centara, a prošlog se tjedna Vlada odlučila na još rigorozniju borbu protiv epidemije pa su zatvorili i kina te kazališta, škole i fakultete, stao je i javni prijevoz, a Slovenci, koji se ne mogu ni vjenčati pa ni ići na misu, među svojih 212 općina mogu se kretati samo uz posebnu propusnicu.

Cjepivo ČEKA SE ODLUKA REGULATORA Cjepivo bi u Hrvatsku moglo stići do Božića

- Javni se život kod nas ponovno potpuno zaustavio - govori nam novinarka Vanda Levstik, koja od 20. listopada, baš kao i ostali u njezinoj zemlji, paziti mora i da ne izlazi iz kuće prije šest ujutro, a da se vrati obvezno do 21 sat. Policijski je sat na snazi već neko vrijeme, kaže nam, a od koncem prošlog tjedna zabranjeno je i svako okupljanje ljudi na otvorenom osim članova obitelji. Naravno, i na otvorenom maske su "pod mus". A kako Slovenci to sve skupa podnose?

- Mjere su stroge i raste sve veće nezadovoljstvo stanovništva, većina se žali na zatvaranje škola i nošenja maski na otvorenom. S obzirom na to da su "to-go" usluge moguće, ljude živcira mjera po kojoj je zabranjeno vani pojesti sendvič ili piti kavu - objašnjava nam Vanda Levstik, pa dodaje kako ljudi, čak i više nego u prvom virusnom valu, osjećaju beznađe. Već u travnju ove godine, kaže novinarka, izdavalo se 40 posto više antidepresiva nego u istom razdoblju lani.

- Podataka za drugi val još nemamo, ali naravno da se svi pitamo o posljedicama na mentalno zdravlje stanovništva, posebno djece koja trebaju društvo i školovanje. Svima nam je puno teže nositi se s ovim drugim valom jer u prvom se sve činilo optimističnije; ljudi su, primjerice, pjevali na balkonima, čega više nema i čini nam se da smo utrnuli, da smo bezvoljni, umorni od svega - govori nam kolegica iz Slovenije, koju pitamo i što se, konkretno, poduzelo kod njih za očuvanje ekonomije.

- Premijer Janez Janša rekao je prije nekoliko dana da Vlada namjerava svoje napore usmjeriti na zadržavanje radnih mjesta kojih je, prema njegovim navodima, u prvom valu sačuvano oko 150 tisuća. Riječ je tu o interventnim mjerama za ograničavanje posljedica epidemije ili, kako ih zovemo u Sloveniji, "protikoronski ukrepi", odnosno PKP. Vlada je ove godine usvojila šest takvih paketa, od PKP1 do PKP6, a priprema se i sedmi - govori nam Vanda Levstik te dodaje da je riječ o mjerama poput subvencioniranja čekanja na posao, davanja "osnovnih mjesečnih prihoda" od 1100 eura za listopad, studeni i prosinac u određenim sektorima. Upravo je taj iznos, otprilike 8200 kuna, prosječna slovenska neto plaća.

VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?

Outbreak of the coronavirus disease (COVID-19) in Peronnes-les-Binche Vidovnjak Tvrdi da je predvidio koronu, a sada predviđa što će biti 2021. godine: 'Imao sam nekoliko užasnih vizija'

Trebali bi se "pokriti" i fiksni troškovi koje imaju pojedine tvrtke, a dijele se i bonovi za turistički smještaj, kojima je Vlada, kaže kolegica Levstik, spasila turizam, sustav likvidnosti. Sedmi paket mjera pomoći bit će usmjeren na sektore koji ih dosad nisu primali, poput sporta, ugostiteljstva i trgovine.

- Ponovit će se i neke mjere za ranjive skupine, odnosno jednokratne novčane pomoći, posebno za umirovljenike s niskim primanjima - govori nam Vanda Levstik.

Slovenci, čiji je dnevni broj zaraženih oko dvije tisuće, a trenutačno imaju više od 63 tisuće aktivnih slučajeva na 2,1 milijun stanovnika, uglavnom se drže svih propisanih epidemioloških mjera.

I u Austriji se paze, objašnjava nam Darija Rogina iz Salzburga, kod koje se sistem postrožio 3. studenoga kad su zatvoreni ugostiteljski objekti, hoteli, skijališta, kazališta, kina te svi ostali objekti za provođenje slobodnog vremena.

- Razlog je bio više od pet tisuća dnevnih slučajeva zaraze, smanjeni kapaciteti u bolnicama i činjenica da se više nisu mogli pratiti clusteri, tj. žarišta zaraze. Od tada je na snazi i policijski sat, zabrana izlaska iz stana osim u opravdanim slučajevima, od 20 do šest sati ujutro. To vrijedi i sad, kad su dnevne brojke oko deset tisuća novozaraženih - govori nam Darija Rogina, koja na svoju šihtu u jedan trgovački lanac odlazi i prije šest ujutro te se vraća nakon 20 sati, ali problema zbog toga dosad nije imala. Tvrtke izdaju potvrde za one koji se kretati moraju, kaže, ali kontrole zasad nije bilo.

- Zasad nisam čula da su nekog od prijatelja ili kolega zaustavili. Nema redara, ponekad patrolira policija, ali ne ispituju ništa, samo paze da se ljudi ne grupiraju - govori nam sugovornica, pa dodaje da su se mjere u Austriji dodatno postrožile 16. studenog te su sad slične onima iz ožujka i travnja.

Igor Štagljar 'ne pokazuju empatiju' Štagljar opleo po Vladi: 'Vrag je sada stvarno uzeo šalu. Netko će morati odgovarati'

- Trenutačno je zatvoreno baš sve, stan se smije napustiti samo u slučaju opasnosti, u svrhu pružanja pomoći starijima i nemoćnima, zbog posla, radi kupnje nužnih namirnica, kretanja i bavljenja nekom aktivnošću u otvorenom, zbog demokratskih prava poput izbora - kaže Darija Rogina pa dodaje kako se preporučuje kontakt jedino s osobama iz istog kućanstva.

A što ako netko živi sam?

- Prema riječima premijera Sebastiana Kurza, taj mora odabrati jednu osobu za kontakt - objašnjava Darija pa nastavlja o tome kako se sad uglavnom svuda radi od kuće, odnosno otvorene su trenutačno samo ljekarne, drogerije, maloprodaja, kiosci i benzinske crpke. A promijenilo se i radno vrijeme.

- Konkretno, mi sad radimo do 19, umjesto do 20 sati jer ono što i jest otvoreno smije biti od šest ujutro do 19 sati - kaže nam sugovornica, koju pitamo i kupuju li se i ovog puta masovno pojedini artikli, poput brašna i toaletnog papira. Ni to ni kvasac, smije se Darija.

- Nema više ekstremnih "hamster" kupnji. Očito su se ljudi navikli, postali ravnodušniji i vidjeli da svega cijelo vrijeme ima - kaže nam sugovornica iz Salzburga, grada čiji je svaki treći stanovnik zaposlen u turizmu. Kako će se oni izvući?

- Ljetna je sezona bila možda trećinu prošle, puno je ljudi ostalo bez posla ili dobilo ugovore na određeno, skraćeno radno vrijeme, čak su i veliki hoteli poput Sachera morali otpustiti na desetke radnika. Tako da situacija sad za mnoge opet nije povoljna, ali tu su posebni paketi pomoći - kaže Darija Rogina pa dodaje da su trenutačne epidemiološke mjere na snazi do 6. prosinca jer se ipak donekle pokušavaju spasiti adventsko vrijeme i zimska sezona. Do Nikolinja, da bez brige dođe Djed Božićnjak, razmišljaju tako Austrijanci, a što ćemo mi, Hrvati koji trenutačno mogu sve što je gotovo svima u Europi zabranjeno? Kakav će, zbog sadašnjih relativno blagih epidemioloških mjera, baš nama taj Božić biti, pitali smo strukturalnog molekularnog biologa i profesora na švicarskom Saveznom tehnološkom institutu prof. dr. sc. Nenada Bana. Tužan, kaže znanstvenik.

- S obzirom na trenutačnu stopu širenja virusa, prognoze što se tiče broja oboljelih i osoba koje će razviti teški oblik COVID-19 u Hrvatskoj izrazito su loše za sljedećih mjesec-dva. Naglo se približavamo situaciji u kojoj će nas jedino drastične mjere i zaključavanje moći spasiti od jako tužnih i crnih blagdanskih dana - govori Nenad Ban, kojega pitamo treba li nam neki oblik lockdowna sada, odnosno je li Hrvatska napravila dobro kad se odlučila za jedan od trenutačno najliberalnijih režima borbe s virusom u Europi.

racije RADILI NAKON PONOĆI VIDEO Policija objavila snimku racije: U klubu zatekli mladića zaraženog Covidom-19

- Kako se može vidjeti na primjerima gotovo svih zemalja u Europi, pokušaji da se epidemija kontrolira preporukama i blagim mjerama nije održiva strategija. Pristup koji je funkcionirao tijekom ljeta, kada je transmisija virusa bila manja zbog toplijeg vremena i zbog toga što su se ljudi družili na otvorenom, nije primjenjiv u trenutačnoj situaciji - kaže Ban pa dodaje kako su upravo te relativno blage mjere, koje su bile dostatne preko ljeta, odjednom na jesen dovele do naglog porasta broja oboljelih u mnogim europskim zemljama.

- U takvoj situaciji, čim je postalo jasno da se više ne može pratiti slijed infekcija, mnoge su zemlje ispravno zaključile da je potrebno reagirati odlučno i što brže da bi se suzbilo nekontrolirano širenje bolesti. Mjere koje su donesene u tim situacijama ne moraju uključivati lockdown i prekid svih aktivnosti, ali je potrebno strogo ograničiti društvena okupljanja ljudi i spriječiti interakcije za koje se pokazalo da se tijekom njih događaju visoke transmisije bolesti. Prema svim pokazateljima, mjere u Hrvatskoj trenutačno su blaže nego u mnogim drugim zemljama, zbog čega nije došlo do dovoljnog usporavanja širenja bolesti da bi se ublažio pritisak na zdravstvene ustanove.

Problem je s takvim pristupom što se tijek širenja bolesti i porast broja teških slučajeva ne može naglo zaustaviti, tako da, ako jednom dođe do kritičnog preopterećenja bolnica, neće biti moguće reagirati na vrijeme - upozorava Nenad Ban, a mi, tragom onoga čime Vlada cijelo vrijeme objašnjava blage mjere, pitamo i bi li nas novi, možda jednomjesečni lockdown ekonomski bacio na koljena. Je li dobar put ne zatvaranje i spašavanje ekonomije?

- Postoji velik raspon mjera koje je moguće uvesti. Ugrubo, one mogu biti blage, stroge mjere i lockdown. Sve mjere koje dopuštaju povećanje broja zaraženih i pritisak na bolnice nisu dobre ni za zdravstvo ni za ekonomiju - govori nam Nenad Ban pa dodaje kako uopće nije točno da "blage" mjere spašavaju ekonomiju. Prije ili kasnije, kaže, doći će do situacije kada će trebati uvesti jako stroge mjere ili lockdown, što će onda paralizirati ekonomiju.

Zagreb: Nacionalni stožer za civilnu zaštitu održao konferenciju za medije Situacija i dalje ozbiljna Novi rekord. Stožer: U Hrvatskoj 3573 nova slučaja zaraze. 47 osoba je preminulo

- Uvesti "stroge" mjere na prve znakove nekontroliranog širenja bolesti najbolja je strategija jer će to brže smanjiti broj oboljelih i omogućiti ponovno uspostavljanje društvenih i ekonomskih aktivnosti. Usprkos tome što to nije očito, jako je važno uvidjeti da su mjere koje su potrebne da bi se širenje bolesti održavalo na razini malog broja oboljelih blaže od onih da bi se kontrolirala situacija s velikim brojem oboljelih - kaže znanstvenik.

Što se brže smanji broj oboljelih, objašnjava, lakše će biti održavati situaciju i bit će manje žrtava.

- Ne postoje argumenti koji bi opravdali blage ni polovične mjere ako postoji bilo kakva indikacija da se bolest nekontrolirano širi - kaže Nenad Ban.

A hoće li, zbog toga nekontroliranog širenja, biti dovoljno mjesta u bolnicama, odnosno može li naš zdravstveni sustav izdržati još dva mjeseca trenutačnih brojki zaraženih?

- Za takvu procjenu nemam dovoljno podataka, ali sasvim je jasno da se ni jedan zdravstveni sustav u Europi ne može nositi s konstantnim povećanjem bolesnika s COVID-19 simptomima pa pretpostavljam da tu nećemo biti iznimka. Kapaciteti bolnica su isto tako relativan pojam. Jednostavno je izjaviti da bolnice imaju dovoljne kapacitete jer, što je manje slobodnih mjesta, tako će se i kriteriji za prihvat u bolnice promijeniti pa će bolesnici koji bi trebali biti u bolnici ostati kod kuće ili u nekom drugom prihvatilištu dok nije prekasno - objašnjava Nenad Ban pa dodaje kako je dobar pokazatelj pritiska na bolnice koliko smo uspješni u liječenju ljudi kojima se mora pomoći respiratorima. Poznato je, veli Ban, iz iskustva u drugim zemljama da su naše mogućnosti da pomognemo pacijentima mnogo manje jednom kad se bolnički kapaciteti popune.

A je li Hrvatska trenutačno ekonomski spremna za bilo kakav oblik "zatvaranja", pitali smo i ekonomista Ljubu Jurčića. Nažalost ne, veli nam on.

- Da bi bila spremna, trebala bi u svakom proizvodnom sektoru i svakoj društvenoj djelatnosti imati rezerve, a ima deficite. To rijetko koja država može sebi dopustiti, a Hrvatska jest. Prema strateškoj važnosti nemamo rangirane sektore i djelatnosti ni prema stupnju važnosti osigurane kapacitete i rezerve. Kad su medicinske sestre i doktori počeli odlaziti u inozemstvo, nije se odredila zadnja točka obrane od tih odlazaka. Proizvodnja hrane, mlijeka, mesa, povrća i sl., nikad nije bila dovoljna i nikad se ništa kvalitetno napravilo nije da se situacija popravi - govori Ljubo Jurčić pa dodaje kako će korona imati veliki pozitivan efekt ako potakne kreatore hrvatske ekonomske politike na pitanje "zašto Hrvatska, dobra, bogata i lijepa zemlja s dobrim ljudima, pada na dno EU".
- Očito je da je širenje korone izvan kontrole, a odgovor na pitanje jest da Hrvatska nije spremna ni za kakav oblik zatvaranja.

Zagreb: Grijalice i deke na terasama kafića kako bi gostima bilo ugodnije PRIJETNJA BLAGDANSKOM ŠOPINGU Izračunali smo koliki bi bio trošak nove karantene: Zabrana rada pokosila bi kafiće i restorane

Ako do njega dođe, to će biti zbog pritiska javnosti - kaže ekonomist, a mi pitamo znači li to da je Hrvatska jednostavno presiromašna da sve još jednom potpuno stane.

- Da, presiromašni smo da se sve dva puta ponovi. Ali, kad je zemlja suočena s višom silom, a nije pripremljena za odgovor na višu silu, onda će rezultat biti u skladu s tim odnosima. Sudeći prema sadašnjoj politici, do zatvaranja bi moglo doći ako se bolnički i rezervni kapaciteti popune i kad bude očit nedostatak medicinskog osoblje, odnosno kad budu preiscrpljeni. Nadajmo se da do toga neće doći - kaže Ljubo Jurčić te dodaje da bi se lockdown trebao dogoditi barem 2-3 tjedna prije te točke, samo je pitanje hoće li Vlada imati dobru procjenu. Imaju li uopće mikro i mali poduzetnici, u slučaju zatvaranja, bilo kakve zalihe likvidnosti?

- Najveći broj njih nema. Oni žive iz mjeseca u mjesec. Budući da je nacionalni dohodak po stanovniku u Hrvatskoj među najnižima u EU, u skladu s tim je i potrošnja građana, što je u najvećoj mjeri, direktno ili indirektno, i prihod malih i srednjih poduzetnika pa nije očekivati da veći broj njih ima zalihe likvidnosti - objašnjava ekonomski stručnjak pa dodaje kako će ponovnim potencijalnim zatvaranjem prvi biti pogođeni sektori koji su vezani na kretanje i druženje ljudi, ugostiteljstvo, hoteli, prijevoz, i oni sektori koji su vezani na njih.

- Nakon njih proizvođači robe povremene potrošnje pa zatim proizvođači roba trajne potrošnje. Naravno, sve ovisi o intenzitetu i dužini lockdowna - kaže Jurčić, a mi pitamo i koji bi model trebalo slijediti da se usklade epidemiologija i ekonomija i koliko je to, zapravo, komplicirano?

- Apsolutno nije komplicirano ako zemlja ima "prirodnu", tj. pravilnu strukturu gospodarstva, ekonomsku politiku koja poticajno djeluje na razvoj te strukture i, u skladu s tim i društvenim potrebama, ima organizirane institucije. Tako postavljena ekonomija ima efikasan mehanizam upravljanja gospodarstvom. U takvoj situaciji pandemija je jedan događaj, koji na određeni način uđe u taj mehanizam i, u skladu sa strukturom gospodarstva te karakteristikama pandemije, donosi se politička odluka kako reagirati. Zemlje koje imaju tako postavljen sustav donose puno konkretnije odluke - zašto se Hrvatska nešto teže odlučuje na konkretnije epidemiološke mjere, objašnjava Ljubo Jurčić.

Pitanje ponovnog lockdowna itekako je pitanje i mentalnog zdravlja, za koje bi Nacionalni stožer, već neko vrijeme upozoravaju psiholozi, trebao imati posebnog stručnjaka. Situacije poput ovih ljudima su grozne jer, osim što ih zabrinjava njihovo te zdravlje članova njihove obitelji, zabrinuti su i za svoje poslove i općenitu financijsku situaciju. Kako onda komunicirati dođe li opet do znatno strožih mjera no sada?

- Kakve god one bile, treba ih dobro predstaviti. Ljudima je sve skupa ovo već teško, što je razumljivo. Ako ponovno bude lockdown, uvede li se policijski sat, bitno je samo da za to postoji smisleno i argumentirano obrazloženje - objašnjava psihologinja Mirjana Nazor pa dodaje kako je dio ljudi povjerenje u ono što se radi u svrhu suzbijanja virusa izgubio upravo zato što se jedno govorilo, a drugo radilo. Važno je, kaže psihologinja, s ljudima biti konzistentan i jasan.

Ministarstvo uprave, kojem je na čelu Ivan Malenica, pripremilo je odgovor Boži Petrovu koji potpisuje Vlada
EPIDEMIOLOŠKE MJERE
Državni službenici od sutra rade od kuće ili u timovima, no postoji jedna iznimka
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
  • dancuo:

    Varaju se svi koji misle da će globalistička represija stati iduće godine s pojavom cjepiva. Već sada razni stručnjaci govore da cjepivo neće biti dovoljno, da ćemo još godinama nositi maske i imati "socijalnu" distancu, te nećemo normalno putovati i ... prikaži još! raditi. Cijepiti će svako malo govoreći kako se ne cijepimo zbog sebe već zbog drugih i terorizirati narod. Očekuju se i mutacije slavnog virusa. Ljudi će umirati zbog opstrukcije zdravstva u sve većem broju, a dobar dio tih smrti će biti pripisan Covidu

  • toljPop:

    kad podrumaši objasne kako i zašto LD ne djeluje u susjednoj Sloveniji možemo dalje pričati

  • darkokrei:

    Novi lockdown znaci jos vece siromastvo i bijedu, jos gore stanje u proracunu i sa mirovinama... Boze dragi, pomozi svojim Hrvatima