Dok je većina svijeta usredotočena na utjecaj poremećaja u isporuci nafte u Hormuškom tjesnacu, trenutna blokada mogla bi predstavljati i dugoročne rizike za globalnu opskrbu hranom. Najmanje 10 brodova napadnuto je u Hormuškom tjesnacu od početka sukoba u Perzijskom (Arapskom) zaljevu 28. veljače, a strahuje se da su pomorci poginuli u najnovijem iranskom napadu na tegljač pod zastavom UAE poslan u pomoć kontejnerskom brodu. Čak i dok SAD nudi mornaričku pratnju i program osiguranja vrijedan 20 milijardi dolara za naftne tankere, podaci pokazuju da stotine plovila miruju s obje strane plovnog puta. Premije osiguranja i cijene tereta naglo su porasle, što je natjeralo brodarske tvrtke da zaustave poslovanje.
Osim što se kroz Zaljev prevozi gotovo 30% svjetskog izvoza nafte i 20% prirodnog plina, do 30% globalnog izvoza gnojiva također prolazi kroz jedini pristup Zaljeva otvorenom oceanu, što je važan doprinos svjetskoj proizvodnji hrane. Nesuglasice oko Hormuškog tjesnaca već siju sjeme inflacije. Cijena uree, vrste gnojiva, skočila je na više od 600 dolara po toni, s 450 dolara prošli tjedan, piše Euronews. Menelaos Ydreos, glavni tajnik Međunarodne plinske unije, priznao je da će glavni utjecaj poremećaja biti na naftu i plin, ali je istaknuo dvosmjernu prirodu trgovine u tjesnacu. "Postoji značajna količina hrane koja dolazi u regiju, a čiji je dovoz sada poremećen. Ta hrana ne samo da zadovoljava regionalne zahtjeve, već se u nekim slučajevima i ponovno izvozi dalje", rekao je Ydreos.
Ali je također upozorio na utjecaj na mnoge druge industrije. "Petrokemikalije su potrebne za farmaceutske proizvode, plastiku i mnoge druge proizvode. Mislim da poremećaj moramo promatrati u njegovoj cjelovitosti, a ne samo kao pitanje plina i nafte. Zapravo je puno ozbiljnije". Zaljev je ključni motor koji potiče svjetsku proizvodnju hrane, opskrbljujući neke od najvećih svjetskih izvoza dušičnih gnojiva. Prema Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike (IFPRI), Katar, Saudijska Arabija, Bahrein i Oman zajedno proizvode 15 milijuna metričkih tona uree, diamonijevog fosfata (DAP) i bezvodnog amonijaka godišnje. Zemlje poput Indije, SAD-a, Brazila i Australije uvelike se oslanjaju na taj izvoz kako bi održale poljoprivredne prinose.
Također postoji jaka veza s cijenama prirodnog plina. Prirodni plin čini oko 70% troškova proizvodnje dušičnih gnojiva, tako da bi se nagli porast cijena na tržištima nafte prelio i na cijene gnojiva. No dok zalihe i rezerve pružaju određenu sigurnosnu mrežu za cijene nafte kako bi apsorbirale šokove u kratkoročnom razdoblju, tržišta gnojiva imaju manje rezervi. Joseph Glauber, zaslužni znanstveni suradnik u uredu glavnog direktora IFPRI-ja, objasnio je: "Mnogi proizvodi gnojiva mogu se lako skladištiti, ali budući da su toliko vrijedni u odnosu na osnovnu sirovinu (npr. prirodni plin) i činjenicu da se prirodni plin proizvodi tijekom cijele godine, troškovi skladištenja čine ih ekonomičnijima za kupnju po potrebi". Narudžbe ovise o sezonskoj potražnji, koja se usklađuje s ciklusima sadnje i vremenskim obrascima. To znači da se zalihe gnojiva uglavnom izrađuju po narudžbi i namijenjene su za trenutnu isporuku.
"U SAD-u proizvođači često kupuju poljoprivredna gnojiva i kemikalije u jesen kako bi osigurali dovoljne zalihe za sadnju", dodao je. Dakle, koje bi prehrambene namirnice mogle poskupjeti? Ako neprijateljstva u Hormuškom tjesnacu potraju, u lokalnom supermarketu biste mogli pronaći osnovne prehrambene proizvode poput pšenice, kukuruza, kruha, tjestenine i krumpira po višim cijenama. Pokvarljiva roba poput mliječnih proizvoda i morskih plodova također bi mogla biti pogođena. U međuvremenu, cijene sojinog ulja i stočne hrane također bi mogle porasti, što bi moglo prisiliti poljoprivrednike da promijene svoje proizvodne planove. Ali još nema mjesta panici, jer stručnjaci poput Glaubera očekuju samo mali utjecaj u bliskoj budućnosti. Važniji faktor su cijene nafte.
"Više cijene nafte i općenito cijene energije mogle bi povećati maloprodajne troškove jer se povećavaju troškovi prijevoza i prerade nakon poljoprivrednih gospodarstava. To bi s vremenom moglo potaknuti inflaciju cijena hrane", rekao je Glauber. Isto vrijedi i za sigurnost hrane. Izvan Perzijskog zaljeva, zabrinutost zbog nesigurnosti opskrbe hranom još je uvijek prigušena. Međutim, to bi se moglo promijeniti ako Hormuški tjesnac ostane blokiran dulje vrijeme.
Otvori KEKS Pay
