Naslovnica Vijesti Zanimljivosti

Tesla je upao u pakao ovisnosti: Pušio je, lumpao, pa nije završio studij

Studiranje u Grazu krenulo je nizbrdo kad mu je ukinuta stipendija...
10. srpnja 2019. u 13:08 56 komentara 15020 prikaza
Nikola Tesla
Pogledajte galeriju 1/5

U povodu rođendana velikog znanstvenika Nikole Tesle objavljujemo članak iz specijala Večernjeg lista: Tesla – čovjek koji je izumio 20. stoljeće.

Rad, rad i rad. Isključivo je tako izgledao početak studentskog života Nikole Tesle. Želeći se odužiti roditeljima što su mu ispunili želju i poslali ga na tehnički fakultet, odmah je po dolasku na studij srčano prionuo na posao. Isprva čak nije odabrao školovanje za inženjera, nego za profesora matematike i fizike. Bio je to svojevrsni kompromis između njega i oca koji, iako je odobrio tehnički fakultet, ipak nije znao što bi njegov sin radio kao znanstvenik.

Tesla IN Lika festival tesla in lika festival Tesla je Gospićem šetao, svirao , pjevao, dirigirao... i dijelio savjete

Stoga mu se zvanje profesora činilo mnogo smislenije, a bilo je to, uostalom, zanimanje Nikolina strica. Iako je i sâm Tesla isprva na to pristao, poslije se tijekom studiranja prebacio na inženjerstvo. U kasnijim je intervjuima također isticao da se u Grazu školovao za strojara. Profesorski smjer nije smanjio Teslinu želju za učenjem te se u svojoj autobiografiji prisjeća kako je, s namjerom da iznenadi roditelje, cijelu prvu godinu studija redovito počinjao raditi u tri sata ujutro, a s učenjem bi završavao tek u 23 sata. Iznimka nisu bile ni nedjelje ni blagdani, pa nije čudo da je Tesla u odnosu na kolege, za koje kaže da su većinom olako shvaćali studij, porušio sve rekorde. Bio je najbolji student, a pomagalo mu je i veliko predznanje koje je donio iz Hrvatske. Ono je bilo natprosječno prije svega zbog očeve dodatne obuke te mnogobrojnih sati provedenih u njegovoj knjižnici. Tesla je i na fakultetu entuzijastično njegovao svoju ljubav prema knjigama, pa je tako jedna od poznatih anegdota iz njegova života ona da je za vrijeme studija bio pomalo opsjednut francuskim filozofom, povjesničarom i književnikom Voltaireom.

Nikola Tesla | Autor :

Kada se upoznao s njegovim djelima, odlučio je da će ih pročitati sva, a poslije je istaknuo da je tada “na svoj očaj doznao da postoji gotovo stotinu pozamašnih svezaka otisnutih sitnim tiskom koje je taj monstrum napisao”. Ipak, morao je ostvariti svoj naum, a kada je odložio posljednju knjigu, sa zadovoljstvom je rekao: “Nikad više!” Na fakultetu je kao glavne predmete izabrao fiziku, matematiku i mehaniku, a već je na prvoj godini s lakoćom položio devet ispita. Svi su predavači pritom bili jednoglasni da zaslužuje i više od najboljih ocjena, a Tesla se poslije prisjećao da su njegovi uspjesi izazivali velik interes kod profesora. Neke, s kojima se zbližio i sprijateljio, često je i poslije znao spominjati. Među njima su “osebujni” Johann Baptist Rogner koji je predavao aritmetiku i geometriju, Jakob Pöeschl koji je držao katedru teorijske i eksperimentalne fizike te Moritz Allé koji je predavao integralni račun i diferencijalne jednadžbe, a bio je ujedno i tadašnji rektor. Upravo je za potonjeg tvrdio da je bio najbolji predavač kojeg je ikada slušao te se često prisjećao kako se taj profesor osobito trudio oko njegova napretka. Tako mu je zadavao dodatne matematičke zadatke i bavio se njime nekoliko sati nakon završetka predavanja. Ipak, Teslin je život najviše obilježilo jedno predavanje kod profesora Pöeschla za koje je kasnije rekao da će mu biti vječno zahvalan. Bilo je to na Teslinoj drugoj godini studija kada je taj “Nijemac s golemim stopalima koji je izvodio pokuse sa savršenom preciznošću i bez pogreške”, kako ga je sâm Tesla opisao, na predavanje donio Grammov dinamo. Na njegovim je predavanjima iz fizike Tesla već ranije naučio mnogo o elektricitetu, a sudbonosni je trenutak u njegovu životu bio kada je vidio uređaj belgijskog strojara Zénobea Théophilea Grammea koji je Politehnička škola u Grazu nabavila iz Pariza. Riječ je o generatoru jednosmjerne struje koji je iz mehaničke energije proizvodio snažniju i postojaniju istosmjernu struju.

Putevi tolerancije Vole li Hrvati Teslu? Postoji li način da se bude ‘dobar Srbin u Hrvatskoj’?

Taj je uređaj prvi put pokazao potencijal korištenja elektromotora u tvornicama i prijevozu jer je dokazao da je moguće napraviti sustav prijenosa energije, odnosno da je motor moguće pokrenuti uz pomoć dinama, umjesto uz pomoć skupih baterija. Profesor Pöeschl na jednom je predavanju odlučio pokazati kako generator jednosmjerne struje može raditi i kao motor, za što je bilo potrebno precizno namjestiti komutatorske, odnosno kolektorske četkice dinama. “Kad je profesor Pöeschl demonstrirao stroj koji je u tom trenutku radio kao motor, došlo je do problema jer su četkice jako iskrile, a ja sam primijetio da bi možda bilo moguće izvesti da motor radi bez njih”, prisjetio se u svojoj autobiografiji Tesla koji je tada prvi put predložio korištenje izmjenične struje. No profesor mu je na to odmah odgovorio da je to nemoguće. Štoviše, o tome je održao cijelo dodatno predavanje koje je završio riječima: “Možda će gospodin Tesla postići velike stvari, ali ovo mu sigurno nikad neće uspjeti.

Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju Tjedan znanstvenog genija Teslin bežični prijenos: od vizije do zbilje

To bi bilo kao da neku stalnu silu, primjerice silu gravitacije, pretvorimo u rotacijsku silu. To je perpetuum mobile, nemoguća ideja.” Osim što je Tesla bio izrazito samouvjeren kada je riječ o njegovim idejama, zbog profesorovih se riječi u njemu probudio i prkos. Čvrsto je odlučio da će mu dokazati da je u pravu, što je na kraju i učinio. Doduše, ne odmah. Iako se tim problemom intenzivno bavio tijekom cijelog studija, nije se pomaknuo s mjesta, zbog čega je bio izrazito frustriran. Čak je u jednom trenutku prihvatio da je problem nerješiv, no 12 godina poslije, 1888. Nikola Tesla kao patent je prijavio sustav novog motora i transformatora na izmjeničnu struju. Iako su svi na fakultetu hvalili Teslin uspjeh, pa o tome čak i slali pisma njegovu ocu u kojima je pisalo da mu sin može rješavati i najsloženije probleme, kada je Nikola prvi put otišao u posjet roditeljima u želji da se pohvali izvrsnim svjedodžbama, kod kuće ga je dočekala vrlo mlaka reakcija. S obzirom na to da je bio uvjeren da će biti dočekan s trijumfom, razočaralo ga je, uvrijedilo pa čak i pokolebalo što nitko nije cijenio njegov teško stečeni uspjeh. Trebat će proći još nekoliko godina da Tesla pronađe skrivena pisma koja su njegovi profesori slali njegovim roditeljima. Uz divljenje, u njima je stajalo i upozorenje da će se Tesla ubiti od prekomjernog posla na fakultetu te da bi stoga bilo najbolje za njega da ga se udalji sa studija.

Video - Lik Nikole Tesle projiciran na zagrebačkim fontanama

 

Iako mu je to poljuljalo samopouzdanje, nije ga obeshrabrilo u učenju. Ipak, to je učinila materijalna oskudica. Tesla je, naime, od prve godine fakulteta primao stipendiju Vojne krajine, a najvjerojatnije ju je dobio zahvaljujući obiteljskim vezama u vojsci, pri čemu se najčešće spominje tetak Branković. Tih 420 tadašnjih guldena koji su mu na godišnjoj razini stizali iz Karlovca od Uprave vojnih pograničnih vlasti omogućavalo mu je studiranje s obzirom na to da su troškovi fakulteta bili preveliki da bi ih plaćali on sam ili njegovi roditelji. Međutim, toliko potrebna stipendija izostala je na trećoj akademskoj godini 1877. godine. Vojna je krajina, naime, razvojačena 1873., a do njezina konačnog ukidanja došlo je 1881. godine. Stipendije su, dakle, ukinute pred kraj postojanja Vojne krajine, pa je tako i Tesla ostao bez prihoda. Da je kojim slučajem Tesli do kraja isplaćena stipendija, on bi vojnim vlastima bio “dužan” čak osam godina službe.

Da bi unatoč ukidanju stipendije mogao nastaviti studij, pokušao je zaraditi na kartama i tada je njegov akademski život krenuo nizbrdo. Upao je u pakao ovisnosti koji je u kombinaciji s nedostatkom novaca značio kraj studiranja. Zbog toga je pao u depresiju, a loš život koji je vodio postao je ujedno i uzrok i posljedica prekida studija. Već je u zimskom semestru krajem 1877. godine sve manje vremena provodio na predavanjima, a sve više u kavanama, na što su njegovi kolege često komentirali da je Tesla očito htio pokazati da u svemu može biti najbolji, kako u ocjenama tako i u “lumpovanju”. Ostajao bi u društvu dokasno, pušio je te pio previše kave, no prema svim pričama, ženama nije prilazio. Igrao je šah, a bio je poznat i kao apsolutno maestralan igrač biljara. Međutim, mnogo je manje bio uspješan u kartanju, koje ga je pak najviše privlačilo. I sam je u svojoj autobiografiji istaknuo kako ga je spopala strast za kockanjem koja je zabrinula i njegove roditelje. “Kartanje je za mene bio užitak nad užicima. Moj je otac vodio uzoran život i nije mi mogao oprostiti nerazumno gubljenje vremena i novca u koje sam se upuštao. Imao sam čvrstu volju, ali sam loše rasuđivao. Rekao bih mu: ‘Mogu prestati kad god hoću, ali isplati li se odustati od onoga što bih rado zamijenio za sve rajske radosti?’” – pisao je Tesla koji se, osim zbog oskudice, sa Sveučilišta udaljio i zbog odnosa s ocem.

Nikola Tesla ČAROBNJAK IZ SMILJANA Nikola Tesla noć je pretvorio u dan i promijenio naš svijet

Toliko ga je, naime, zaboljelo što roditelji nisu bili ponosni na njegov uspjeh te što misle da previše uči, da im je odlučio pokazati da se i on može zabavljati i provoditi poput ostalih studenata. Također, postoje priče koje govore da su domaći njemački studenti izrazito zavidjeli Tesli na uspjehu te su ga stoga često provocirali šalama kako previše uči, a uopće se ne zabavlja. Umjesto da njihovu ljubomoru ignorira, Tesla se slomio pod pritiskom te odlučio dokazati da može biti miljenik društva, jednako kao i profesora. I Teslin tadašnji cimer Kosta Kulišić tvrdio je da se mladi genij na trećoj godini drastično promijenio. Prepričavao je kasnije kako je Tesla uvijek bio rado viđen na sastancima Srbadije, jednog od mnogih nacionalnih studentskih udruženja koja su djelovala u multikulturalnom gradu kao što je Graz. Srbadija je čuvala duh slavenskog zajedništva, a u njezinu almanahu tiskanom u Novom Sadu 1884. godine stoji kako je Nikola Tesla u sklopu aktivnosti društva održao predavanje “O kapilarnim cijevima”, jednom od tada najnovijih spoznaja iz molekularne fizike. Tesla je bio uključen i u zabavni program društva pa je tako rado glumio, a prema jednoj priči iz Srbadije, Tesla je svojim predavanjem “O nosevima” do suza nasmijao mnoštvo.

Zabava, karte, nedostatak novaca i izostajanje s predavanja doveli su do neizbježnog. Kako pokazuju sveučilišne knjige Politehničke škole u Grazu, Nikola Tesla nije upisao ljetni semestar 1878. godine. Zadnja slamka spasa bilo je stupanje u kontakt s Maticom srpskom u nadi da će ga novčano potpomoći da završi studij. Najstarija i tada jedna od najvažnijih slavenskih ustanova odbila je Nikolu Teslu i to već drugi put. Prvi im se put mladi student obratio još na drugoj godini studija kada mu je nedostajalo sredstava unatoč stipendiji i novčanoj pomoći koju su mu slali otac i ujak Tomo Mandić. Tada su ga odbili uz obrazloženje da već prima stipendiju pa se Tesla našao na nekoliko lista dužnika. Bio je jednostavno rastrgan između velikih ambicija, moralnih dilema i teškog života.

U Budimpešti svečano otvorena izložba inspirirana Nikolom Teslom PROMO U Budimpešti otvorena izložba inspirirana Nikolom Teslom

Razdoblja materijalne stabilnosti pa oskudice redovito su se izmjenjivala i kasnije tijekom njegova života, no kad se prvi put suočio s teškom besparicom i neuspjehom na sveučilištu, mladi je Tesla bio potpuno izgubljen. Tijekom 1878. godine jednostavno je nestao iz Graza, a o tome nije obavijestio obitelj. Neko vrijeme nitko nije znao gdje je, a onda je na njega slučajno naletio bivši cimer sa sveučilišta Kosta Kulišić koji je tada već diplomirao. Teslu je pronašao u Mariboru u krčmi “Veseli seljak”, nedaleko od željezničkog kolodvora, gdje je ovaj provodio mnogo vremena ponovno kockajući. Odmah je o tome obavijestio njegove roditelje koje je sinov nestanak i prestanak studiranja izrazito uznemirio. Čak su poslali neke rođake da ga traže, no potraga nije bila uspješna. Iako o Teslinu životu u Mariboru nema mnogo informacija, zna se da je tamo radio u jednom tehničkom poduzeću kod stanovitog “gazde Druška” te je bio relativno zadovoljan plaćom od šezdesetak forinti uz bonus za svaki dovršeni projekt. U Maribor je, čim je doznao da mu sin tamo boravi, odmah stigao i Milutin Tesla. Bilo je to u ožujku 1879. godine. Iako je bio djelomično zadovoljan time što mu je sin zaposlen, ipak mu je savjetovao da radije završi studij i to u Pragu, još jednom popularnom središtu slavenskih studenata. Tesla je tu ideju odbio, baš kao i onu da se vrati kući. Njegov je život u Mariboru prekinula tek policija koja ga je privela zbog skitanja i odvela kući. Tamo se opet sreo s teško bolesnim ocem koji je, između ostalog, oslabio i obolio baš zbog stalnih neslaganja sa sinom oko njegova studiranja. Nikolino privođenje dotuklo ga je te je nedugo poslije toga Milutin Tesla preminuo.

Nikola Tesla | Autor : Arhiva VL Foto: Arhiva VL

Nikola je tada odlučio ostati neko vrijeme u Gospiću, gdje je radio kao suplent, odnosno zamjenik redovnog nastavnika u tamošnjoj gimnaziji koju je kao dječak pohađao. I dalje je mahnito kockao, a tu je ovisnost uspjela napokon prekinuti tek njegova majka. Za razliku od oca koji je izražavao otvorenu ljutnju zbog sinova poroka, ona je imala drukčiji pristup. Shvaćala je, naime, da se čovjek od ovisnosti može izliječiti samo vlastitom voljom te je tako jednog dana prišla Tesli dok je depresivno žalio za izgubljenim novcem, u isto vrijeme žudeći za idućom partijom. U ruku mu je gurnula smotuljak novčanica te mu rekla: “Idi i zabavi se. Što prije izgubiš sve što imamo, tim bolje. Znam da će te to proći”.

Zagreb: Postav izložbe "Teslin svjetski sustav" u Tehničkom muzeju Teslin svjetski sistem Tesline ideje početnica su današnje tehnologije

“Imala je pravo. Tog sam trenutka nadvladao svoju strast i jedino mi je bilo žao što nije bila stotinu puta jača. Ne samo da sam nadvladao tu žudnju nego sam je iščupao iz srca tako da joj nije ostalo ni traga. Od tada sam prema bilo kakvom kockanju ravnodušan koliko i prema čačkanju zubi”, napisao je u svojoj autobiografiji Tesla koji je nakon kratkog razdoblja života i rada u Gospiću ipak odlučio ispuniti očevu želju te se zaputio na studij u Prag početkom siječnja 1880. godine. Tada su tamo postojale tri više škole za izobrazbu inženjera. To su bile češka i njemačka Politehnika te Karlovo sveučilište, najstarije u srednjoj Europi. Prema nekim informacijama, Tesla je bio kao izvanredni student upisan upravo na Karolinum, gdje je slušao predavanja iz matematike, eksperimentalne fizike, ali i filozofije. Međutim, u kasnijim istraživanjima baš ni na jednom sveučilištu nije pronađena ni jedna informacija o Nikoli Tesli, odnosno nikada nije potvrđeno da je i na jedno bio upisan. Ipak, Tesla je sasvim sigurno određeno vrijeme proveo u Pragu, a viđen je i na predavanjima tako da ih je najvjerojatnije slušao na vlastitu inicijativu uz dopuštenje profesora. Primjerice, slušao je predavanja profesora Carla Stumpfa o „Davidu Humeu i istraživanju ljudskog intelekta“. Također, pojavljivao se na predavanjima profesora Domalipa, Durega i Puchtea. Kada se on sâm u svojoj autobiografiji prisjećao boravka u Pragu, istaknuo je kako je u tom gradu, čije je ozračje pogodno za izumitelje, izrazito napredovao, no on je na to prije svega mislio u kontekstu rješavanja problema na Grammovu dinamu, odnosno patentiranju svog novog motora koje ga je pratilo još iz Graza i na kojemu je i dalje radio.

Lik Nikole Tesle projiciran na zagrebačkim fontanama 163. obljetnica rođenja Lik Nikole Tesle projiciran na zagrebačkim fontanama

Također, Tesla se u Pragu prvi put susreo s električnim osvjetljenjem koje je bilo postavljeno u jednoj ulici zahvaljujući češkom električaru Františeku Křižíku koji je u Plzeňu imao tvornicu za proizvodnju lampi. Nikola Tesla u to je vrijeme bio viđen i u tadašnjoj kavani Nacional, omiljenom okupljalištu studenata praških sveučilišta. Njegovi ga se kolege prisjećaju kao “visokog, mršavog i lijepo građenog mladića preplanulog lica bez brkova i s nemarno povezanom kravatom”. Bio je dobroćudan, skroman i razuman, a svoje je kolege impresionirao matematičkim, ali i znanjem u igranju biljara. Za vrijeme njegova boravka u Pragu, ponovno su ga novčano potpomagali ujaci Pavle i Petar Mandić, čemu je Tesla uskoro odlučio stati na kraj. Sam je istaknuo kako je te 1881. godine vrlo brzo i iznenada promijenio pogled na život te je odlučio osloboditi svoju obitelj tereta. Htio se sam financirati te je stoga već u siječnju iste godine otišao iz Praga, ponovno bez diplome, ali s već bogatom životnom školom, velikim znanjem i sposobnostima te brojnim idejama koje su ključale u njegovu umu. Studentski mu je život time naglo i definitivno završen, a novo poglavlje života počelo je u Budimpešti koja je upravo postala jedan od četiri grada u Europi gdje je otvorena podružnica tvrtke Edison koja je tamo trebala napraviti telefonsku centralu. Tesla se po dolasku u Budimpeštu zaposlio u Središnjem telegrafskom uredu mađarske vlade, ponovno zahvaljujući obiteljskim i prijateljskim vezama.

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Speedy Gonzales
    Speedy Gonzales:

    Takvi su ti Srbi,vole lumpati. Istovjetno se ponaša i onaj njihov Đoković kad osvoji neki Grand slam. A ni on također nema fakultet niti ikakve škole, umjesto da vrijedno uči i doktorira kao Vaso i Koinda.

  • marcel:

    "Pakao ovisnosti" jer je pušio? Dajte ne serite

  • Marko_M:

    Samo vi o njegovim porocima. A da nije bilo tog covjeka tesko bi komentirali ovdje danas...