Građani su na dosadašnjim lokalnim izborima iznova birali 73 posto lokalnih političara, a slovenski 68 posto. Visoka stopa reizbora može utjecati i na optimistično proračunsko planiranje, osobito u predizbornim razdobljima. Tek svaka deseta hrvatska lokalna jedinica troši u skladu s planom i nalazi se unutar prihvatljivog odstupanja do 5 posto. Slovenske općine i gradovi preciznije planiraju svoje proračune dok hrvatske jedinice imaju veća odstupanja, osobito rashoda za nefinancijsku imovinu, prihoda poslovanja i ukupnih rashoda. Odstupanja su izraženija u manjim i gospodarski slabijim lokalnim jedinicama koje imaju manje od dvije tisuće stanovnika. Tvrdi to Simona Prijaković, istraživačica hrvatskog Instituta za javne financije, koja je analizirala proračunsku vjerodostojnost hrvatskih i slovenskih gradova i općina u 2023. godini. Slovenija ima 12 gradova i 200 općina, a Hrvatska 128 gradova i 428 općina. Te su godine budžeti hrvatskih općina i gradova iznosili 5,7 milijardi eura, a godinu poslije narasli su za 500 milijuna na 6,2 milijarde eura.
Tek svaka deseta hrvatska općina troši u skladu s planom - odstupanja i do 72 posto

Od 768 gradova i općina, njih 126 imalo je odstupanja ukupnih prihoda ispod prihvatljivih 5% (26% slovenskih i 13% hrvatskih), a kod rashoda njih 78, od čega 10% hrvatskih
Komentara 3

Iako bi logika rekla da je samouprava temelj demokracije meni se čini da u RH mi s istom ne dobivamo ništa. Sve je opet posredno centralizirano, a lokalni feudalci ubiru javni novac za ništa. Sve što se radi bi mogla rješavati i sama država jer i tako sve ide preko njihovih natječaja.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
AP koji se stalno hvali nekakvim uspjesima nikako da se pohvali uspjehom vladina projekta smanjenja broja općina pokrenutog još 2022. godine. A ni novinari se baš ne usude posjetiti ga na taj projekt. Bolje ne čačkati mečku.