Možete li na prvi pogled prepoznati tekst koji je napisala umjetna inteligencija? Većina ljudi uvjerena je da može, no istraživanja pokazuju drukčiju sliku. Prema riječima Claire Hardaker, profesorice forenzičke lingvistike na Sveučilištu Lancaster, ispitanici u prosjeku uspješno razlikuju ljudski i strojno napisani tekst u tek oko 60 posto slučajeva, piše The Guardian.
Njezina internetska igra "Bot or Not" od sudionika traži da među hotelskim recenzijama otkriju one koje je stvorio AI. Rezultati pokazuju da se ljudi često oslanjaju na površne znakove poput klišeja, učestale uporabe crtica ili tzv. pravila trojke, odnosno nizanja triju sličnih izraza. Problem je što su upravo takve stilske osobine desetljećima prisutne i u ljudskom pisanju. Veliki jezični modeli trenirani su na milijunima tekstova koje su napisali ljudi pa ne čudi što ih oponašaju.
Sumnje u korištenje umjetne inteligencije posljednjih su mjeseci postale gotovo svakodnevica. Pisci, novinari i znanstvenici sve češće se suočavaju s optužbama da njihove tekstove nije napisao čovjek. Neke su optužbe bile neutemeljene, dok su u drugim slučajevima doista otkrivene izmišljene činjenice i citati koje su generirali AI alati. Takva klima nepovjerenja zahvatila je i medije. Redakcije sve češće primaju pritužbe čitatelja koji tvrde da je pojedini članak očito napisao chatbot.
Istodobno, umjetna inteligencija sve snažnije utječe na način na koji se služimo jezikom. Svakodnevno čitamo reklamne tekstove, internetske sadržaje, znanstvene sažetke i elektroničku poštu koju su barem djelomično oblikovali AI sustavi. Uz automatske prijedloge u e-mailovima, sažetke internetskih pretraga i razgovore s chatbotovima, pitanje više nije mijenja li umjetna inteligencija jezik, nego koliko duboko već utječe na naš način pisanja i govora.
Jedan od najzanimljivijih učinaka velikih jezičnih modela jest to što se njihov utjecaj već vidi u stvarnom jeziku. Riječi poput "delve" (dublje istražiti) ili "showcase" (predstaviti nešto na najbolji mogući način), koje se često pojavljuju u AI generiranim tekstovima, počele su se učestalije koristiti i u akademskim i poslovnim okruženjima. Neki istraživači to nazivaju svojevrsnim "AI odjekom" u jeziku, gdje se obrasci iz strojnog pisanja postupno vraćaju ljudima.
Lingvisti pritom upozoravaju da nije riječ samo o tehnologiji koja imitira ljude, nego i o ljudima koji počinju oponašati tehnologiju. U uredima, školama i medijima sve se češće koristi "uglancani" stil pisanja, kraće rečenice i neutralni ton koji podsjeća na chatbot odgovore. Jezik se tako postupno homogenizira, a razlike u individualnom stilu postaju sve manje uočljive.
Ipak, stručnjaci ne vjeruju da će to dovesti do potpunog gubitka jezične raznolikosti. Povijest jezika pokazuje da svaka velika tehnološka promjena izaziva i otpor. Kao što su televizija i internet promijenili komunikaciju, ali nisu izbrisali književne stilove i dijalekte, tako ni umjetna inteligencija neće u potpunosti izbrisati ljudsku izražajnost.
Posebno osjetljivo područje ostaje književnost. Pisci i urednici sve su oprezniji, a neki autori otvoreno odbijaju korištenje AI alata. Smatraju da čitatelji u književnom djelu očekuju ljudsku svijest iza teksta – iskustvo, emociju i subjektivnost koje stroj ne može doživjeti. Za njih je čitanje književnosti oblik intimnog susreta dvaju umova, a ne komunikacija s algoritmom.
Drugi, pak, zauzimaju pragmatičniji stav. Umjetnu inteligenciju vide kao alat, sličan pravopisu ili digitalnim rječnicima, koji može pomoći u istraživanju i strukturiranju ideja, ali ne i zamijeniti autorski glas. Rasprava između ta dva pristupa sve je intenzivnija, osobito u akademskim i kreativnim krugovima. Na razini lingvistike, ključna razlika između čovjeka i stroja ostaje u načinu na koji nastaje značenje. Ljudi pišu iz iskustva, tijela i emocija, dok AI generira tekst na temelju statističkih obrazaca. To znači da stroj može proizvesti uvjerljiv stil, ali ne i stvarnu namjeru ili doživljaj iza riječi.
Zbog toga mnogi stručnjaci zaključuju da je pitanje AI-ja u jeziku manje pitanje zamjene, a više suživota. Umjetna inteligencija već je postala dio svakodnevne komunikacije, ali ljudska sposobnost stvaranja novih značenja, ironije i nepredvidivosti još uvijek ostaje izvan njezina dosega.
FOTO Velika fotogalerija! Pogledajte najbolje fotografije s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zaprešiću
Otvori KEKS Pay
