Stručnjak za zrakoplovne nesreće Josip Milošević kaže za Večernji list da ljeti nesreće nisu neuobičajene u slučajevima kad se piloti s premalo iskustva upuštaju u letove u vrlo složenim meteorološkim prilikama koje nisu u stanju "hendlati". – Ne znaju što bi u takvim slučajevima bilo najpametnije učiniti. A najpametnije bi bilo da se okrenu za 180 stupnjeva i vrate natrag na aerodrom s kojeg su poletjeli te pričekaju da se vrijeme poboljša – kaže.
Moguće i zaleđivanje
Pilot Cessne je, dodaje, vjerojatno uletio u jaku naoblaku. Minimalna visina nadvisivanja prepreka je 150 metara pa je trebao imati kartu s kotama planinskih vrhova kako bi znao koju bi visinu treba imati kod preleta tog područja.
– Kad uđu u oblak i ne vide ništa oko sebe, kao da su upali u lonac pun mlijeka, piloti bez instrumentalne obuke nastoje pronaći orijentire na zemlji, sve se više spuštaju ne prateći parametre leta koje im pokazuju instrumenti pa se nađu u situaciji da udare u brdo. Kod manjih aviona to se često događa. Ili se ne poznaje vlastiti zrakoplov ili se nema iskustva i dovoljno drila što napraviti u kritičnim situacijama – napominje Milošević koji je kao mladi pilot uletio u oluju i jedva izvukao živu glavu.
Olujni oblak bio je, prisjeća se, visok jedanaest kilometara i u njemu ga je "bacalo" kao da je komadić papira. To mu je bilo neprocjenjivo iskustvo.
– Najgora opcija je ići direktno kroz olujni oblak. Ovo kod Slunja i nisu bili baš olujni oblaci, bili su to teški oblaci puni vode u kojima je čak moguće i zaleđivanje. Mogao se dogoditi led u karburatoru, mogao je motor izgubiti snagu ili se zalediti krila i izgubiti performanse. Sad to ne možemo otkriti jer, ako je i bilo leda, on se otopio čim je avion pao – pojašnjava.
Zaleđivanje se može dogoditi na temperaturama između minus sedam i plus 21 stupanj. Pred istražiteljima nije lak posao. Takav mali avion nema zapisivač leta, snimač glasa u kabini ili druge sustave koji bi javljali što se događa sa zrakoplovom. – Koliko znam, nije bilo grmljavine i nije ga udario grom pa da bi se poremetila elektronika – dodaje. Moguće je da su do nesreće doveli nepoštivanje propisa o nadvisivanju prepreka na tlu, loša komunikacija s kontrolom leta i neiskustvo.
Nabaviti prijamnike
Milošević kaže da već godinama upozorava da bi bilo dobro nabaviti prijamnike koji bi pomogli u potrazi. Danas svaki avion ima odašiljač koji se aktivira u slučaju udara.
– Zemaljske potražne službe bi trebale imati takve prijamnike, obučiti ljude za rad s njima i nabaviti specijalne dronove koji mogu tražiti i po noći – kaže. Razgovarali smo i s pilotom koji je više puta ulijetao u olujne oblake. Kaže da se pilot ulaskom u oblak kod Slunja uspaničio, vjerojatno spustio prenisko te udario u nešto.
Pa kao prvo bitna je informacija da li je pilot prijavio plan letenje u IFR ili VFR režimu. Ako jer prijavio VFR (visual flight rule) onda je za sve postupke odgovoran isključivo on sam. Kontrola letenja nema u tom slučajuju nikakav utjecaj na njegove odluke. Ako je prijvio IFR (instrumet flight rule) onda je trebao slušati upute kontrole letenja.