Vlada predlaže Saboru cijeli niz novosti u Kaznenom zakonu, koji bi po novome promijenio i ime u Kazneni zakonik kako bi i imenom dobio na težini, te kako bi se označilo da je riječ o temeljnom zakonu. Hrvatska tako jedan od svojih temeljnih zakona mijenja samo pet godina nakon što je provedena tada bučno najavljivana velika kaznena reforma.
Predlaže se produljenje rokova zastare kaznenih djela, koji su, ocijenjeno je, prekratki. Međutim, u praksi ima različitih tumačenja i pitanje je hoće li suci primijeniti dulje rokove zastare i za djela počinjena prije donošenja toga zakona. Dio pravne javnosti misli, naime, da se i u ovom slučaju mora primijeniti ustavna odredba koja jamči primjenu zakona koji je blaži za optuženika, dakle, i kraće rokove zastare.
Skraćivanje rokova zastare od početka 1998. godine prouzročilo je niz zastara, a nekoliko je sudaca već stegovno kažnjeno zato što su dopustili da im predmeti padnu u zastaru. Dosad je, primjerice, kazneno djelo za koje je propisana kazna teža od 10 godina zatvora padalo u zastaru 15 godina od počinjenja, a odsad će taj rok biti čak 25 godina. Za djela s kaznom težom od pet godina zatvora zastara bi nastupila tek nakon 15 godina.
Na prijedlog Gorana Granića, u taj bi zakon ušlo djelo prikrivanja ratnog zločina. Granić se poziva na primjere iz europskih zemalja, a posebno na Njemačku, koja je to djelo ugradila u zakon ove godine. Onaj tko je imao informaciju o ratnom zločinu, a nije poduzeo ništa da taj zločin bude sankcioniran, može dobiti kaznu do pet godina zatvora. Ako je netko nemarom propustio dobiti takvu informaciju, predviđena je zatvorska kazna do tri godine. Premijer Račan stao je iza Granićeva prijedloga, jer, rekao je, moramo biti osposobljeni da sami procesuiramo ratne zločine. Ako taj prijedlog prođe, obvezat će i sve koji nešto znaju o zločinima u Domovinskom ratu da prijave djela za koja znaju. Ovdje nije riječ o retroaktivnoj primjeni, objašnjavaju suci, jer novi zakon zatekao bi ljude koji znaju za zločine u protupravnom stanju. No, prikrivanje ratnog zločina može se i sada progoniti jer i sada zakon predviđa djelo neprijavljivanja počinjenog kaznenog djela, po kojem mogu biti sankcionirani i oni koji nisu prijavili ratne zločine za koje znaju...
Novi bi zakon uveo i doživotni zatvor umjesto dugotrajnog od 20 do 40 godina. Ta bi novost mogla izazvati nevolje u zatvorima, jer nema mjesta za takve osuđenike, a problemi su nastali već sa smještajem nekoliko dosadašnjih osuđenika na dugotrajni zatvor.
Autori zakona ocijenili su i da je kaznena politika u nas preblaga. Po nekim procjenama, suci se uglavnom drže donje polovice najveće propisane kazne, pa ako je najveća kazna deset godina, suci dosuđuju manje od pet... Zbog toga se predlaže povećanje kazne za niz kaznenih djela, za imovinska djela, djela protiv života i tijela, za gospodarski kriminalitet i korupciju.
Središnje kazneno djelo u gospodarskom kriminalitetu bit će zloporaba povjerenja. Uvode se i nova djela vezana uz kompjutore - računalno krivotvorenje i računalna prijevara. Kako bi se lakše sankcionirala brojna lažna upozorenja o bombama postavljenim u sudovima i drugdje, uvodi se kazneno djelo lažnog alarma.
Novo je i kazneno djelo veličanja bivših fašističkih država ili organizacija, po kojem bi počiniteljima prijetila novčana kazna ili zatvor do tri godine. O toj novosti, kao i o zaštiti ugleda predsjednika Republike, već se povela javna polemika, a može se očekivati i žučna rasprava u Saboru.
Silvana Perica
Otvori KEKS Pay
