Demografi upozoravaju na neodrživost sadašnje situacije rapidno rastuće stope imigracije, ističući da postoji optimalna stopa apsorpcije hrvatskog društva (10 %) koja omogućuje integraciju bez povećanog rizika od getoizacije i društvenih sukoba. Udio stranih radnika već sada prelazi tu stopu jer je svaki sedmi radnik u Hrvatskoj useljenik iz trećih zemalja (16 %). Istovremeno, hrvatsko društvo je dojma da su strani radnici samo privremeno u Hrvatskoj, baš kao što i turisti za vrijeme sezone dolaze i odlaze. Upravo radi takve naviknutosti hrvatskog društva na periodičan dolazak stranaca u zemlju, fenomen useljavanja radne snage iz trećih zemalja biva pogrešno percipiran kao prolazni fenomen. Začuđujuće je da narod koji već ima iskustvo s migracijama ovako rezonira. Primjerice gastarbajterska era je jasno pokazala da iako radnici misle da odlaze na privremeni rad, ostaju do svoje mirovine pa i dulje u inozemstvu. Znanstvene studije jasno pokazuju da je useljavanje radnika početak stvaranja novih etničkih manjina. Recentna istraživanja fenomena u Hrvatskoj se poklapaju s ovim već starim znanstvenim spoznajama te vidimo da gotovo polovica useljenika planira ostati u Hrvatskoj te dovesti obitelj.
Pri tome rapidno se mijenja i udio radnika koji dolaze s drugih kontinenata pa je tako već 2024. polovica svih useljenih radnika došlo s drugih kontinenata. Primjerice u Sloveniji je svega 3 % radnika s drugih kontinenata, a ostatak iz obližnjih južnoslavenskih zemalja. I Njemačka pazi na ovo razlikovanje pa uvozi čak 25 puta manje radnika s drugih kontinenata od Hrvatske ( u relativnom omjeru). Zašto je tomu tako? Radi cijene integracije koja je znatno zahtjevnija i skuplja za određene useljeničke neeuropske skupine radnika. Pri tome, Hrvatska prolazi i kroz proces prelaska iz mono-etničke u višeetničku demokraciju. S minimalnim procijenjenim brojem od 200.000 stranih radnika u Hrvatskoj, riječ je o potencijalu od 10 % novih glasača.
Međutim, sve studije ukazuju na daljnje povećanje udjela useljenika te istovremenog pada hrvatskog stanovništva pa će udio novih glasača iz trećih zemalja biti i veći. Tako projekcije do 2050. pokazuju da će udio useljenika iz trećih zemalja u ukupnoj populaciji aproksimativno iznositi 50 %. Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj će rasti, ali to neće biti etnički Hrvati, koji će pasti na svega 2,1 milijun te će isto toliko biti migrantske populacije. Ovakve projekcije prikazane u novoj knjizi autora Tade Jurića „Suvremene migracije i opstanak nacije“ potvrđuje i UN koji tvrdi da će 2100 godine u Hrvatskoj živjeti 2,1 milijun stanovnika kao i časopis Lancet koji pak procjenjuje svega 1,62 milijuna. Za jedan dio javnosti ovo se čini negdje daleko u budućnosti. Korisno je stoga napomenuti da dijete rođeno danas, doživjeti će 2100. godinu, a 2050. će biti u svojim dvadesetim godinama.
Bili spremni na to ili ne Hrvati su pred izazovom traženja načina novog suživota s kulturama s kojima nikada prije nisu bili u dodiru. Međutim, taj izazov nije uspješno premostio nitko u Europi. Zapadna Europa se već pola stoljeća bori neuspješno s ovim pitanjima. Loši primjeri neuspjele integracije su Francuska sa svojih 800 „no-go“ zona, ali i Švedska i Danska. Njemačka je lutala od iluzije da su radnicu samo privremeno tu (gastarbajteri) preko pokušaja njihovog vraćanja, asimilacije, multikulturalizma i konačno integracije. Niti jedan model se nije pokazao uspješnim. Ipak, Njemačka slovi za najuspješniju zemlju po pitanju integracije (funkcionalnog uključivanja) u Europi, iako studije pokazuju da programe integracije uspješno završava svega 57 % polaznika.
Ovdje dolazimo do začuđujućih brojki koje govore same za sebe. U Njemačkoj se po migrantu izdvaja 5000 eura za jezičnu integraciju (od toga polaznik plaća1603 eura, odnosno 800 eura ako je uspješan- država tako izdvaja 3400 eura). U Hrvatskoj se pak po migrantu izdvaja 75 centi. Njemačka tako izdvaja 480 puta više novaca za jezičnu integraciju useljenika u odnosu na Hrvatsku.
Ukupno bi Hrvatska trebala izdvojiti 200 milijuna eura za integraciju stranih radnika (tisuću eura po useljeniku) – na bazi 100 sati nastave godišnje. Odnosno minimalno 600 milijuna eura ako bi integracijski tečaj trebao i „uspjeti“. A proračun je 150 tisuća eura u 2024. Odnosno čak 4000 puta manji nego što je dostatno. S jedne strane imamo logiku profita, a s druge zabrinutost za pitanja opstanka nacije i nacionalnog identiteta i kulture. Ove dvije dimenzije trebaju tražiti kompromis. Država očito nema sredstva za integraciju i to je činjenica koja se trenutno previđa.
Klatno je potpuno na strani logike profita. Stoga bi dio ostvarenog profita trebao biti vraćen u integracijski fond. U suprotnom, profit odlazi u privatne džepove, a pitanje integracije i svih negativnih posljedica ostaje na društvu. Poznavanje hrvatskog jezika na razini A1 je minimalni obvezni uvjet koji Hrvatska mora uvesti, baš kao što su učinile i sve druge članice suočene s ovim fenomenima. Posebno je važno spriječiti getoizaciju, što je moguće samo sada. Istovremeno potreban je sustav bodovanja useljenika s ciljem primanja onih radnika koji obećavaju uspješnu integraciju. Sve treba pratiti i vizija koje bi to karakteristike trebao imati integrirani stranac u hrvatskom društvu. Međutim, s druge strane na umu treba imati i da jezično-kulturna integracija nije nekakva svemoguća alkemija te da čak i učenje jezika nije znak integriranosti ili prepreka getoizaciji. Naime, useljenici iz Afrike u Francusku su svi znali francuski jezik, unatoč tome su se getoizirali i nisu se integrirali. Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta ključan je državni prioritet koji bi trebao biti iznad kratkoročnih interesa poslodavaca i logike profita. Hrvatski pristup koji u nacionalnoj demografskoj politici stavlja poslodavca u središte ne može se smatrati održivim na dulji rok. Premda je poslodavac značajan sudionik, njegova osnovna uloga leži u gospodarskoj sferi i ostvarivanju profita, a ne u pitanjima demografije i očuvanja nacionalnog identiteta i kulture.
GALERIJA Pogledajte nevjerojatnu transformaciju Žnjana: Radovi ušli u završnu fazu, plaža je neprepoznatljiva
Otvori KEKS Pay
1. Hrvatski jezik ce nestati ,na tome se radi , pa imate reklame tipa noodle, cokolino dark .. , dnevnik vode voditelji koji ne govore hrvatski , stranci su postari , vozaci autobusa , bit ce i doktori i uskoro ce ti trebat engleski da prezivis u Hrvatskoj