Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvati koji su mijenjali svijet

Stranci kažu da za njega nikada nisu čuli

Većinu svog rada posvetio je tehničkim izumima i javnost ga najčešće percipira kao izumitelja, no vizionarstvo je ono što naglašava njegovu veličinu
31. siječnja 2020. u 21:56 2 komentara 1261 prikaza
Faust Vrančić
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Memorijalni centar Faust Vrančić nalazi se na otoku Prviću gdje je veliki izumitelj pokopan 1617. godine prema svojoj želji. To je najvažnije mjesto sjećanja na Fausta Vrančića u Hrvatskoj, za javnost otvoreno 2012., a sasvim je primjereno da se nalazi na otoku za koji je Vrančić bio toliko vezan. Ondje živi tek 400-tinjak stanovnika, a otok se nalazi na deset minuta vožnje brodom od Vodica.

Faust Vrančić FAUST VRANČIĆ Želja iz oporuke hrvatskog Leonarda da Vincija: Pokopajte me na Prviću

Ravnateljica Memorijalnog centra Ivana Skočić u razgovoru za Večernji list rekla je da su prezadovoljni dosadašnjim posjetom, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o mladoj ustanovi koja se još k tome nalazi na otoku.

– Godišnje bude oko sedam tisuća posjetitelja. Njihove su reakcije vrlo pozitivne i to je ono što nas motivira i potiče u promociji, popularizaciji i afirmaciji života i stvaralaštva našeg velikana europskog ugleda. U Centru je na moderan i interaktivan način prezentiran Vrančićev život i stvaralački opus. U postavu su izložene makete tehničkih izuma, korištena su audiovizualna sredstva, igrice za najmlađe i one malo starije. U vanjskom dijelu, uz hortikulturno uređenje, na otvorenom su postavljena tri modela Vrančićevih izuma u većim dimenzijama: viseći most, mlin za masline i padobran. Od prvih dana njegujemo individualni pristup u radu i kontaktu s našim posjetiteljima zato što je i dalje uz sva sredstva suvremene komunikacije i prezentacije te interneta, upravo kontakt uživo ono što posjetitelji najviše vole i otvoreno nam to daju do znanja – pojašnjava nam Skočić.

Glavni dio postava u prizemlju je objekta, dok na terasi gornje etaže posjetitelji mogu pronaći makete Faustovih izuma u prirodnoj veličini.

Faust Vrančić FAUST VRANČIĆ Stric Antun bio je Faustu životni uzor

Bio je svestran

Ravnateljica Memorijalnog centra nabraja nam što sve redom zanima posjetitelje ustanove.

– Najviše ih privlači Vrančićeva svestranost i univerzalnost te vizionarske ideje kojima je anticipirao razvoj tehničkih izuma i konstrukcija od kojih su neke i danas primjenjive. Tu ubrajamo različite modele mostova, preteču žičare, preteču amortizera, mlinove na različite pogone, gliboder i naravno najpoznatiji Faustov izum “homo volans” – leteći čovjek, prvi tiskani i uporabljivi model padobrana – govori nam Skočić i dodaje da postoji velika razlika između domaćih i stranih turista. Stranci, naime, za Vrančića gotovo u pravilu nisu uopće čuli.

– Budući da im je on totalna nepoznanica, sve ih zanima: tko je bio, gdje se rodio, je li sve crteže izuma uistinu i realizirao, kako funkcioniraju u praksi pojedini izumi, je li on skočio padobranom... Zanimljiva im je i poveznica Prvića sa Šibenikom koji je u to vrijeme bio otok na kojem se šibenska vlastela odmarala u svojim ljetnikovcima te onamo bježala od kuge. Vrančić je većinu svog života boravio izvan svoje domovine, ali u svojoj je rukopisnoj ostavštini i pisanim djelima često isticao svoju ljubav prema rodnom kraju. Strane posjetitelje zanimaju i povijesne informacije o otoku Prviću, broju stanovnika, načinu na koji otočna zajednica funkcionira – opisuje nam Skočić.

Ruđer Bošković Ruđer Bošković VIDEO Život jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, preteče Einsteina

Istraživanja se nastavljaju

Domaći posjetitelji, nastavlja, sada o Vrančiću znaju puno više nego u samim počecima rada Memorijalnog centra. To bi moglo ukazivati na primjetan porast interesa za izumitelja u cijeloj hrvatskoj javnosti.

– Sa sigurnošću možemo reći da su baštinske institucije i pojedinci uz postojanje i rad našeg Centra napravili dosta da se život i djelo našeg velikana popularizira i afirmira u javnosti. Postoji još puno neistražene i neobrađene građe vezane za Fausta i ugledne članove njegove obitelji te nam je želja da stručnjaci nastave s istraživanjem i objavljivanjem. Posebno nas veseli velik broj predškolskih i školskih grupnih posjeta koji iz godine u godinu raste – pojašnjava Skočić. Ravnateljicu Memorijalnog centra upitali smo što je njoj i ostalim zaposlenicima ustanove najveća prepreka u radu.

– Centar se nalazi na otoku Prviću, gdje je Faust proveo djetinjstvo u obiteljskom ljetnikovcu i na kojem je oporučno pokopan. Prometna povezanost i dislociranost Centra od kopna vrlo su bitni faktori u radu. No na to sve češće gledamo kao na prednost jer se otok i zbog svoje veličine i konzervatorske zaštite ne bi smio razvijati u smjeru povećanja broja gostiju već na principu održivog razvoja s kvalitetnom i sadržajnom ponudom prema ciljanom tržištu. Tako možemo doprinijeti očuvanju autohtonosti i tipičnog dalmatinskog ambijenta otoka i lokalne zajednice. U posljednje vrijeme često možemo čuti glasna razmišljanja turističkih stručnjaka koji tvrde da je dobar i uspješan onaj turizam koji je dobar za lokalnu zajednicu jer današnji turisti sve više teže upoznavanju kulture, običaja i svakodnevnog života lokalnog stanovništva te žele aktivno sudjelovati i biti u kontaktu s lokalcima – pojašnjava nam Skočić.

Memorijalni centar i muzej Fausta Vrančića na Prviću FAUST VRANČIĆ Besmrtan postao zbog skice padobrana, koji za razliku od da Vincijeva pruža zaštitu skakaču

Vrančićevi uspjesi, od izuma padobrana i ovješenog mosta do petojezičnog rječnika kojim je u europskom kontekstu proslavio hrvatski jezik, mnogima su prva asocijacija na ovog renesansnog čovjeka. Pitali smo Ivanu Skočić koja joj je prva asocijacija na hrvatskog izumitelja.

– Meni Faust Vrančić ne pada na pamet, ja s njim živim 24 sata na dan. To je moj posao, moje zvanje i zanimanje. Završila sam studij kulture i turizma na Filozofskom fakultetu u Zadru, a kako mi nismo klasična muzejska ustanova prema našim zakonima, moje zvanje je idealno za posao kojim se bavim. Specifična znanja koja steknete iz područja turističkih i informacijskih znanosti na ovom studiju su izvrsna teorijska podloga za kasniju praksu, naravno uz konstantan rad na sebi i usavršavanje u profesionalnom pogledu. U svom poslu imam priliku upoznati iznimne ljude i stručnjake s kojima surađujem i to posebno veseli kao i pozitivne povratne informacije naših posjetitelja koji mogu biti prava motivacija u daljnjem radu – govori nam Skočić.

Za kraj serijala o Faustu Vrančiću pitali smo ravnateljicu najreprezentativnije ustanove koja čuva nasljeđe hrvatskog izumitelja: zašto baš on. U čemu je veličina Fausta Vrančića?

Originalne knjige Fausta Vrančića koje se čuvaju u NSB-u Faust Vrančić Njegovi se mostovi grade i u naše doba

– U Centru Vrančića predstavljamo kao filozofa, leksikografa, poliglota, polihistora, teologa i vizionara. Na prvi je pogled potpuno jasno da je većinu svog rada posvetio tehničkim izumima i javnost ga danas najčešće percipira kao izumitelja, no vizionarstvo je ono što naglašava njegovu veličinu. U svom najvažnijem djelu “Machinae novae” Faust pored crteža daje i objašnjenja svakog izuma te jasno daje do znanja da je određene projekte već negdje vidio i preuzeo te ih je svojim inovacijama želio poboljšati. Kod nekih izuma kaže da ni sam ne može dovršiti ideju, zbog nepostojanja određenih zakona fizike i mehanike, te ostavlja svojim nasljednicima da dorade ili dovrše započeto – pojašnjava nam Ivana Skočić.

Vrančićev lik i djelo možda nisu u hrvatskoj povijesti dobili mjesto koje zaslužuju, ali svijest javnosti polako se mijenja nabolje. Osim inicijativa pojedinaca, poput profesora Marijane Borić i Gojka Nikolića koji su bili naši sugovornici u ovom serijalu tekstova, postojanje memorijalnog centra na otoku Prviću kao i knjige koje se i danas izdaju o Vrančiću dodatno će tome pomoći. A korak više bilo bi i imenovanje splitske zračne luke po Faustu Vrančiću. Inicijativa je to kojoj se priključio i Večernji list.

Koronavirus
Pet zaraženih u Hrvatskoj
Novi zaraženi od koronavirusa bili su u bliskom kontaktu s prvim i trećim oboljelim
Kupovina
KVIZ
Otkrij svoj shopping personality
  • Mesko:

    Nije ni čudo da ne znaju za Fausta ni Ruđera kad hrvatske novine propagiraju nekog Kobea koji je bacao loptu u koš. Ali treba biti "in".