Zabrana štrajka njemačkim učiteljima u skladu je i s njemačkim ustavom i s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, lani 12. lipnja presudio je njemački Savezni ustavni sud, poznat kao jedan od najutjecajnijih u svijetu.
Obrazloženo je kako bi dopuštenje štrajka pojedinim profesijama u javnoj službi bilo rizično zbog lančane reakcije koja bi mogla izazvati dalekosežnija pitanja o njihovu statusu. U Njemačkoj 1,85 milijuna javnih službenika uživa privilegirane uvjete zdravstvenog osiguranja i izrazito snažnu sigurnost zaposlenja, ali zato ne smiju štrajkati, a tri četvrtine od 800.000 njemačkih učitelja imaju status javnih službenika.
Slučajem će se baviti i Europski sud za ljudska prava, koji pruža zaštitu organiziranju štrajka kroz članak 11. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji govori o slobodi udruživanja. S time da pravni analitičari tumače kako ESLJP još izbjegava zauzeti jasan stav o pravu na štrajk koji zasad štiti kao važan, ali ne i kao bitan aspekt zaštite interesa sindikata. Naš Ustav, kojem je njemački bio uzor, jamči pravo na štrajk, koje se može ograničiti u “oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama”.
I štrajk nastavnika na Hrvatskim studijima u Zagrebu 2017. bit će na dnevnom redu ESLJP-a, nakon što ga je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a ni Ustavni sud (uz tri izdvojena mišljenja) nije u tomu našao ništa sporno. Njemački slučaj mogao bi imati dalekosežne posljedice na budućnost prava na štrajk u školstvu.
Štrajk učitelja u RH svjetska vijest
Inače, i ovih dana diljem svijeta nastavnici štrajkaju, a o globalnoj senzibiliziranosti na status učitelja govori i podatak da su vijest o prekjučerašnjem štrajku u Hrvatskoj objavili brojni strani mediji. U srijedu su i češki učitelji štrajkali za više plaće, nezadovoljni ponudom premijera Andreja Babiša od 8%, tražeći 10% (oko 1000 kuna), odnosno 130% prosječnih čeških primanja. Bilo je zatvoreno i više od 4000 osnovnih, srednjih i specijalnih škola u Nizozemskoj jer su učitelji tražili izdašnije financiranje obrazovanja, te kako bi ukazali na nedostatak učitelja i stoga povećane stope “izgaranja na poslu”. S time da je postignut sporazum s vladom o dodatnom ulaganju od 460 milijuna eura u obrazovanje, kako prenosi DW.
I Njemačka se suočava sa sve većim manjkom učitelja. Prema podacima resornog ministarstva, u osnovnim školama nedostaje oko 15.300 nastavnika, a prema podacima nevladine zaklade Bertelsmann, njih čak 26.300. Još više zabrinjava, kažu u zakladi, porast broja “cjelodnevnih škola” za socijalno ugrožene, koje zahtijevaju više nastavnika. I engleski su učitelji svojedobno štrajkali zbog povećanja razreda, te što ih je četvrtina imala 60-satni tjedan, uz prosjek od 47 sati u osnovnim i 49 u srednjim školama (u Finskoj 34 sata).
Nedavno je okončan štrajk učitelja u javnim školama u Chicagu koji je trajao 11 dana, i bio je najdulji od 1987. kad su učitelji odbili raditi 19 dana. Okončan je sporazumom tek kad su se gradske vlasti suglasile da se izgubljeni dani nadoknade sa pet dana na kraju školske godine. Nakon mjeseci pregovora, grad je prihvatio brojne zahtjeve sindikata učitelja, o povećanju plaća od ukupno 16%, po 3% sljedeće tri godine, pa po 3,5% još dvije godine. Dobit će i više socijalnih radnika. Grad će uložiti i 35 milijuna USD svake godine, šest puta više nego što je inicijalno nuđeno, kako bi se smanjila veličina razreda, nekih s više od 40 učenika. Po novome, u vrtićima će ih biti 28, a do 31 u (višim) školama, kako doznaje Al Jazeera.
Uzgred, dvije trećine Amerikanaca smatra da su učitelji potplaćeni, objavio je Washingtonpost.com. U travnju su poljski učitelji štrajkali tri tjedna, čija je neto plaća, prema New York Timesu, od 570 do 1030 USD, a tražili su povećanje od 260 USD. Vlada im je nudila povećanje u 2020. U listopadu je jordanska vlada postigla sporazum sa sindikatom učitelja čime je prekinut jednomjesečni štrajk. Do sporazuma je došlo kad se politička situacija zakuhala jer je vlada poduzela pravne korake kad su sindikati odbacili neznatno povećanje plaće. Dogovoreno je povećanje od 35 do 60% od 2020., kako piše Voanews, unatoč strahovanjima o novim zahtjevima javnog sektora. Iranski učitelji bili su u dvodnevnom štrajku u listopadu zbog nepoštenih primanja i degradacije obrazovanja.
U Bugarskoj štrajk od šest tjedana
U kanadskom Ontariju učitelji traže dvostruko više od ponuđenog porasta od 1% godišnje. Više od 7000 učitelja i pomoćnog osoblja 195 katoličkih škola iz Queenslanda u Australiji u četvrtak su počeli štrajk nakon neuspjelih pregovora. Svojedobno su u Francuskoj učitelji štrajkali zbog reforme obrazovanja koja je reducirala latinski i starogrčki, jezike i promijenila kurikul povijesti.
U Bugarskoj je 2007. štrajk učitelja trajao šest tjedana dok nije okončan tako što je vlada najavila 22,5% povećanje primanja (40 eura), te 4,22% BDP-a izdvajanja za obrazovanje te povećanje plaće od 48% od sredine 2008. Da je školstvo atraktivno ne bi u njemu u EU bilo 73% žena. ETUCE (Europsko sindikalno udruženje za obrazovanje) obrazlaže kako su stres na radnome mjestu zajedno s nedostatkom profesionalne autonomije i podrške te uz neprivlačne i nesigurne radne uvjete, plaće i mirovine doveli u mnogim zemljama Europe do ozbiljnog nedostatka nastavnika.
Ističu kako se taj trend dodatno pogoršava demografskom promjenom i odljevom stručnih mozgova u druge sektore ili zemlje. I stoga obrazlažu da je radi održavanja kvalitete nužno i povećanjem proračuna učiniti učiteljski posao atraktivnim. Očito, neki su hrvatski problemi u školstvu univerzalni za profesiju, ali ima i specifičnih.
ne zaboravimo da su i učitelji išli u školu.... sad vidimo kakvu su školu završili. 73% učitelja su žene... što to znači? 90% zaposlenih u vrtićima su žene. u javnoj upravi više od 80%. sve radna mjesta gdje se ne radi previše, ima velika zaštita radnog mjesta, radnog vremena. i sigurna plaća. pa zašto, gdje je tu spolna/rodna ravnopravnost?!