Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj čekaju i do godinu dana na rješenja o inkluzivnom dodatku, iako je zakonski rok 30 do 60 dana, zbog velikog broja neriješenih zahtjeva i preopterećenosti sustava. Mnogim korisnicima to predstavlja velike probleme i dodatno otežava njihov svakodnevni život.
Tanja Žaja, ravnateljica Uprave za obitelj u Ministarstvu rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike u emisiji Dobro jutro Hrvatska ispričala je zašto je se tako dugo čeka. - Zakon o inkluzivnom dodatku je na snazi već godinu i pol, od 1.1.2024. godine. To je zakon koji su osobe s invaliditetom dugo očekivale i dugo se radilo na tom zakonu upravo iz razloga kako bi se našao najbolji omjer da se zadovolje potrebe osoba s invaliditetom. Trenutno je 200.000 korisnika inkluzivnog dodatka, a to vam je, zamislite, grad Split i onda još tome dodajte i grad Karlovac - objasnila je Žaja.
Najviši inkluzivni dodatak od 720 eura prima 10 posto od 200 tisuća korisnika i radi se o osobama sa najtežim oštećenjima. - Sljedeća razina je 480 eura i onda sljedeća razina je 430 eura i moram reći da je to najbrojnija razina. Skoro 30% tog ukupnog broja prima treću razinu. Onda su razine od 160 i nešto više od 130 eura - dodala je Žaja.
Radi se o vrlo izdašnim iznosima koji nisu uvjetovani prihodovnim cenzusom, što znači da nije važno je li osoba zaposlena ili ima primanja, jer su ti iznosi namijenjeni isključivo osobama s invaliditetom kako bi lakše zadovoljile potrebe koje proizlaze iz njihovih zdravstvenih oštećenja.
Nakon smrti osobe pravo na inkluzivni dodatak prestaje, ali obitelj može naslijediti iznos koji je bio dospio, a još nije isplaćen, međutim, ako osoba umre tijekom trajanja postupka, pravo se ne može ostvariti retroaktivno. - Ako osoba umre u tijeku postupka, vi ne možete utvrditi njegovo zdravstveno stanje jer te osobe više nema. I nažalost, postupak se obustavlja i ne može se dovršiti - kazala je Žaja, javlja HRT.
Žaja dodaje kako ulažu 'izniman trud' da bi ubrzali proces vještačenja. - Kolege, stručni radnici u obje ustanove, i u Hrvatskom zavodu i u Zavodu za vještačenje rade prekovremeno i prema prirodi stvari će se sad i broj zahtjeva smanjivati. Neće ni broj zahtjeva beskonačno dolaziti u toj količini - dodala je Žaja.