Klub zastupnika HSLS-a i nezavisne zastupnice Gordane Rusak podržavaju reformu kurikuluma te se zalažu da se što prije krene s eksperimentalnim uvođenjem novog kurikuluma u osnovne i srednje škole.
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor danas je na konferenciji za novinare u Saboru naglasio da su obrazovanje i znanost među najvažnijim segmentima u društvu pa država koja ne ulaže u obrazovanje i koja ga ne reformira ne može ići naprijed.
- Želimo dati jasnu podršku timu koji je radio na reformi. Ne podržavamo one koji žele da se stane s reformom. Zadovoljni smo sadržajem koji je napravljen, jedinu promjenu koju želimo jest mogućnost izbornih modela u 3. i 4. razredu gimnazije – kazao je Kosor. Naime, kurikulum predviđa da učenici tih razreda biraju modele nastave prema kojima će se usmjeriti u daljnjem školovanju, a Kosor i Rusak brinu se da bi se moglo dogoditi da učenici ne upisuju prirodne i tehničke znanosti koje su ključne za gospodarski razvoj zemlje.
- Ne možemo dozvoliti da 90 posto djece izabere lakši put i humanističke znanosti, protiv kojih nemamo ništa, ali nužni su nam i kadrovi koji se bave prirodnim i tehničkim znanostima – pojasnio je Kosor te ustvrdio da se bilo tko ideološki opredjeljuje prema ovoj reformi jer ona nema veze s ideologijom.
Gordana Rusak podržava promjene koje su, naglašava, toliko nužne u našem školskom sustavu. Dozu rezerve ipak iskazuje prema planu izbornosti.
- Prirodne i tehničke znanosti su temeljna znanja koja omogućavaju gospodarski razvoj i prosperitet zemlje. Moglo bi se dogoditi da ih učenici ne upisuju – zabrinuta je Rusak. U tijeku je stručna rasprava o reformi, nakon koje slijedi i javna rasprava, pa Rusak tvrdi da treba uvažiti primjedbe koje u tom razdoblju dođu.
- Reforma da, ali ne brzina na uštrb kvalitete – poručila je Rusak zaključivši kako se zalaže da se od rujna krene s eksperimentalnom fazom ako se dotad naprave popravci reforme iz stručne i javne rasprave te odradi edukacija nastavnika.
Petrina: Omča dužničkog ropstva oko vrata
Dužnost je države da pomogne građanima koji su upali u dužničko ropstvo zbog lihvarskih ugovora koje su plasirale austrijske štedne zadruge, poručio je nezavisni zastupnik Stipe Petrina nakon stanke koju je zatražio u Saboru. Podsjetio je da nijedna od 21 zadruge koja je davala sporne kredite građanima nije imala dozvolu HNB-a niti je bila registrirana u Hrvatskoj.
– Takvi krediti su ništavni. Tim ljudima je omča dužničkog ropstva jako stegnuta oko vrata. Dužnost države i nas je da učinimo sve da se taj problem pokuša riješiti. Do ovog problema s dužnicima ne bi nikad došlo da nije bilo sprega institucija hrvatske države. Institucionalno organizirani kriminal razara građane tako i državu u cjelini – komentirao je Petrina te dodao kako se u dosadašnjim sudskim postupcima vezano uz ovaj problem pokazala neujednačena sudska praksa. Zato traži tematsku sjednicu na temu lihvarskih ugovora.
HDZ-ov Ivan Šuker je pak podsjetio da je njegova stranka još u prošlom mandatu predložila zaključak kojim bi Sabor od Vlade tražio da stavi moratorij na ovrhe u ovim slučajevima, no on nije prihvaćen.
U HDZ-u, dodaje, i dalje vjeruju da bi trebalo staviti moratorij na ovrhe, a MUP-u zamjera jer nije reagirao kada su "u polumraku hodali razni likovi i fotografirali nekretnine građane i ulazili praktički neovlašteno na njihov privatni posjed".
– Predlagao sam građanima da osobno odu u Austriju i vide kakva je situacija i na licu mjesta to raščiste. Međutim, očito je da institucije u Hrvatskoj, pa čak i Ministarstvo vanjskih poslova, trebaju to dići na jednu višu razinu. To se jednostavno mora riješiti. Mora se doći do istine, tko, kako i zašto, jer ako građani Hrvatske imaju potvrde da su nešto platili, onda se to mora kao takvo evidentirati i te banke moraju napraviti nove ugovore s građanima i vidjeti kako to riješiti – naglasio je Šuker.
"Izravna prijetnja Dubrovniku"
Zastupnik Mosta Maro Kristić zatražio je danas u Saboru da ministar prometa Oleg Butković primi povjerenstvo dubrovačkog Gradskog vijeća kako bi se spriječila potencijalna šteta za hrvatski proračun do koje bi moglo doći potpisivanjem ugovora Vlade s francusko-turskim konzorcijem koji bi gradio putnički terminal u Luci Dubrovnik. Naglašava da nikako ne želi zaustaviti vrijednu investiciju, no problem je, dodaje, što ni dubrovački građani ni gradski vijećnici nemaju saznanja o elementima ugovora koji bi se trebali potpisati.
– Kako o tome tko će preuzeti troškove rješavanja neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, tako i troškove izgradnje skupe infrastrukture – kazao je Kristić. Podsjeća da je riječ o investiciji vrijednoj 98 milijuna eura temeljem koje bi se francusko-turskom konzorciju na 40-godišnje upravljanje trebao povjeriti prostor gruškog akvatorija.
– To je izravna prijetnja Dubrovniku koji se nalazi na listi zaštićene baštine – smatra Kristić te podsjeća na najnoviji Unescov monitoring koji je, uvjeren je, u suprotnosti s onim što se želi zaključiti u ugovoru. Naime, naglašava kako Konzorcij predviđa povećanje broja putnika koji bi trebali posjećivati Dubrovnik sa sadašnjih 800 tisuća na milijun i pol, iako Unescov monitoring predviđa da će u budućnosti biti moguće istovremeno primati 8000 putnika s kružnih putovanja, a sve kako Dubrovnik ne bi došao na listu ugrožene baštine.
istina je to što Petrina kaže, ali je isto tako istina da u životu koristiš mozak i da zaključiš da ako radiš mjesečno za 3-4 tisuće kuna ne možeš otići u auto salon i kupiti novi auto ili kupiti stan za 100 tisuća CHF ili eura.Problem su građani koji seu ostali bez posla i ne mogu plačati režije, školovati djecu koja su doslovno gladna. A čujte što je netko poželio voziti novi auto ili kupiti stan u Zagrebu-to je njegov problem što se preračunao u matematici. Nisu stari ljubi govorili bez razloga -ispruži se koliko se možeš pokriti. Pogledajte samo na cesti vozni park, kafiće s gostima u mariranoj garderobi i sunčanim naočalama. Sve to netko mora platiti.