Dok voda postaje najdragocjeniji svjetski resurs za kojim se jagme multinacionalne kompanije i cijele države, u Hrvatskoj je moguć slučaj poput otočkog vodovoda koji je – kao što je Večernji list pisao prije godinu dana – prema podacima lokalnog komunalca tada gubio 78 posto vode, a prema nekim drugim izvorima, i do 90 posto! Riječ je o vodi zahvaćenoj na izvorima Gacke, čije je iscrpljivanje u pojedinim mjesecima ispod ekološki prihvatljivog protoka. Zato je doista vijest da je u samo dvadesetak dana otkako je otočki Komunalac pripojen gospićkim Ličkim vodama, izvedena sanacija 60 kvarova na području Otočca, a gubici smanjeni za 17 do 20 litara u sekundi. Dario Radošević, direktor Ličkih voda, navodi da su gubici u 2024. iznosili 80 posto te da podatke za tekuću godinu još nema, ali da su uspjeli stabilizirati vodoopskrbu na području Otočca i općine Vrhovine, čije je stanovništvo početkom ljeta danima ostajalo bez vode za piće.
Pripajanje Ličkim vodama
– Zanimljiv je podatak da je 2021. u Otočcu zahvaćeno oko 2,5 milijuna kubičnih metara vode, dok je 2024. ukupno zahvaćeno 3,78 kubika, a isporučena količina vode ostala je u istim gabaritima. Drugim riječima, pod bivšom upravom, u samo tri godine zahvat vode povećao se za gotovo 1,5 milijuna kubika, pri čemu su građani trošili jednako – ističe Radošević dodajući kako očekuje da će spomenuto smanjenje gubitaka na godišnjoj razini smanjiti količinu zahvaćene vode za oko pola milijuna kubika. Ličke vode jedno su od komunalnih poduzeća okrupnjenih u skladu s Direktivom EU i Uredbom o vodnim područjima koja je svojedobno izazvala burne reakcije pojedinih gradova i općina diljem Hrvatske. Zbog spajanja vodovoda Vladu su bili tužili čak i neki HDZ-ovi gradonačelnici, ali je Ustavni sud redom odbacio zahtjeve nezadovoljnih.
Pripajanja komunalnih tvrtki nastavila su se, a gospićkom komunalcu pripojeni su krajem 2024. komunalci Perušića, Brinja, Donjeg Lapca, Lovinca, Plitvičkih Jezera, Udbine, Vrhovina i Rakovice, ali ne i Otočca. Gradske vlasti uporno su to odbijale sve do sredine ove godine, kad je Komunalac Otočac tiho i mirno upokojen, kako je to zapisao Glas Gacke. Pitanje je ipak što Otočac čeka dugoročno. Radošević tvrdi kako je upravi na odlasku i ranije nudio pomoć, kako bi se spriječili enormni gubici vode i redukcije u Vrhovinama i Perušiću, ali da to oni nisu prihvatili. A Vrhovine i Perušić – koji se inače tijekom suša također dijelom napaja iz otočkog vodovoda – trpjeli su nestašice upravo zbog gubitaka koji su bili toliki da nije bilo dovoljno vode na izvoru koja bi se crpila.
Nije, naravno, Otočac jedini grad u Hrvatskoj čiji vodovod gubi vodu, ali otočko i cijelo ličko područje posebno je problematično ne samo zato što su vodovodne mreže stare i dotrajale nego je i ogromno, planinsko i rijetko naseljeno. Samo otočki vodovod dug je više od 500 kilometara s oko 4500 priključaka pa se nameće pitanje što i koliko mogu poduzeti Ličke vode. Radošević navodi kako je pri kraju NPOO projekt u vrijednosti od oko tri milijuna eura bespovratnih sredstava kojima će se rekonstruirati dio gospićke vodovodne mreže, kao i da su prijavili dva projekta za novi poziv, jedan u Brinju, u vrijednosti od 550.000 eura, i drugi u Svetom Roku, vrijedan 580.000 eura. Otočac ne spominje.
– Povlačenje europskog novca jedini je izvor financiranja jer ne možemo takve velike projekte financirati vlastitim sredstvima. Stoga je naš rad usmjeren na pripremu dokumentacije za sve potrebne infrastrukturne projekte kako bi u određenom trenutku bili u visokoj fazi spremnosti za prijavu na javne pozive. Ličke vode prate i javljaju se na sve raspisane natječaje kojima udovoljavamo kad je riječ o riješenim imovinskopravnim odnosima, građevinskim dozvolama itd. – kaže Radošević ističući kako bi lokalna zajednica morala sudjelovati s najmanje 10 posto novca da bi, primjerice, povukli novac za projekt novog vodozahvata u Divoselu – u kojem su otkrivene velike zalihe vode potrebne Gospiću – a tog novca, kaže, nema. Stoga se nameće pitanje može li se vodovodna mreža ne samo otočkog, nego cijelog ličkog područja revitalizirati bez ozbiljne državne injekcije – ako je ovoj državi stalo do toga da spasi Liku od potpune depopulacije i devastacije. Bilo koji projekt vodoopskrbe ili odvodnje u ovom kraju, čak i ako se savršeno pripreme sve druge stavke, past će na onoj posljednjoj – na isplativosti.
Proračuni ne pokrivaju gubitke
Cijena otočke vode među najskupljima je u zemlji, dvostruko skuplja od primjerice zagrebačke i tri puta skuplja od senjske unatoč tome što Senj crpi vodu iz Gacke, na čijim izvorima leži Otočac. Nakon pripajanja Komunalca gospićkom, mnogi sada očekuju da će voda za Otočane i stanovnike okolnih sela pojeftiniti, ali direktor Ličkih voda suzdržan je u vezi s tim pitanjem. Kaže da je u tijeku izrada novog cjenika u skladu s Uredbom o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga iz 2023. te da je to vrlo kompliciran proces. – Okvirni je plan da će novi cjenik biti usvojen od 1. siječnja 2026. s istom cijenom na cijelom uslužnom području – najavljuje Radošević.
No i bez konkretnih informacija jasno je da voda može samo poskupjeti i da bi jedinstvena cijena za cijelo područje mogla biti među najvišima u Hrvatskoj, pogotovo ako se uzme u obzir da se svaki vodovod mora financirati iz cijene vodne usluge pa ubuduće više neće biti moguće pokriti gubitke komunalca iz proračuna lokalne jedinice, što je bila uobičajena praksa. U najboljem slučaju, može se očekivati da će Otočani vodu plaćati podjednako kao i dosad, dakle oko dva eura za kubični metar, a ostali možda i dvostruko više nego sada, kad se ima u vidu da Gospićani plaćaju oko euro, a primjerice Lovinčani oko pola eura kubik.
FOTO 18 godina od tragedije: Ovako su Zagrebački i Zadarski vatrogasci odali počast herojima s Kornata
nisu imali novaca za sanaciju kvarova, kamoli za rekonstrukciju. kad imaš puno priključaka, potrošnju malu, otkud novac za investicije? sad će trošak sanacije kvarova i mreže prebaciti na čitav, veći sustav. zamislite da imate vodovod čija je mreža duljine 500 km, a niti 1.000 potrošača... kolko im zaračunati vodu, ako znam oda cijena mora pokrivati sve troškove?