Ukrajinski dronovi i povremene rakete mjesecima izazivaju kaos diljem Rusije. Prema podacima ukrajinske Sigurnosne službe (SBU), gotovo 160 uspješnih napada izvedeno je 2025. godine na pogone za vađenje i preradu nafte, što je dovelo do nestašica goriva i pada kapaciteta prerade za 37 posto. "Ovo su legitimne vojne mete. Vađenje i prerada nafte čine oko 90 posto ruskog obrambenog proračuna. To su prljavi petro-rubli kojima se financira rat protiv nas", izjavio je šef SBU-a Vasyl Maliuk 31. listopada. Kremlj se muči s odgovorom. Ruski predsjednik Vladimir Putin 4. studenog je potpisao zakon kojim bi se omogućilo slanje pričuvnika u obranu kritične infrastrukture poput rafinerija od napada dronovima. U praksi to vjerojatno znači povećanje mobilnih jedinica protuzračne obrane sastavljenih od vojnika koji upravljaju strojnicama montiranim na kamionima, nečega zbog čega je Rusija već bila predmet sprdnje.
Fotografija dvojice ruskih vojnika pokraj pick-up vozila s protuavionskim oružjem nedaleko Kremlja postala je viralna 26. listopada, dok je Moskva bila pod masovnim napadom dronova. Slika, koju su objavili prokremaljski Telegram kanali, brzo je postala simbol koliko se rat Rusije okrenuo prema unutra. "Od tri dana do Kijeva do dva tipa koji brane Moskvu. Sramotno", napisala je politička komentatorica Meaghan Mobbs, kći američkog izaslanika Keitha Kellogga, na X-u 27. listopada. Rusija je često rangirana kao druga najmoćnija vojska na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Država. No stručnjaci tvrde da su korupcija, godine rata, premještanja snaga i stalni ukrajinski napadi oslabili ne samo njezine snage na bojištu, nego i razvodnili njezinu mrežu protuzračne obrane, piše Kyiv Independent.
"Rusija je izgubila mnogo sustava protuzračne obrane tijekom protekle dvije godine, pa je moguće da u pokrivenosti postoje mnoge rupe koje omogućuju uspješne Ukrajinske napade", rekao je Sascha Bruchmann, vojni analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz Londona. George Barros, voditelj ruskog tima i tima za geoprostornu inteligenciju (GEOINT) u Institutu za proučavanje rata (ISW), rekao je da Rusija sada koncentrira većinu svoje protuzračne obrane oko ukrajinske fronte i nekoliko strateških regija. "Kada prođete taj početni prsten oko bojišta u Ukrajini, ostatak Rusije ima rupe i ranjivosti", rekao je Barros za Kyiv Independent. Ukrajina je te slabosti više puta iskoristila. U jednom od dojmljivijih napada, u travnju je dron napunjen eksplozivom pogodio tvornicu dronova Šahed u Tatarstanu, više od 1.000 kilometara od ukrajinske granice. Barros je rekao da je napad pokazao kako je ruska radarska pokrivenost dugog dometa nekonzistentna, te da je njihova sposobnost presretanja sporo letećih meta ograničena.
Situacija oko Moskve izgleda drukčije. Glavni grad i okolna regija ostaju snažno zaštićeni, s više slojeva radara i raketnih sustava. "Oko Moskve postoji velika koncentracija ruske protuzračne obrane. Teško je našim dronovima doći do samog centra grada", rekao je Oleksij, zamjenik zapovjednika zadužen za koordinaciju četiri postrojbe protuzračne obrane koje štite sjeverni dio Kijeva. Ipak, rekao je, slika dvojice vojnika s protuavionskim oružjem montiranim na pickupu ispred Kremlja "nema puno taktičkog smisla". "Kremlj, mauzolej i ta mobilna posada protuzračne obrane, to nije mjesto s kojeg biste obarali dronove. Ne puca se iznad vlastitih kulturnih spomenika", rekao je Oleksij. Vjeruje da je slika bila namijenjena domaćoj publici. "Njezin je cilj uvjeriti Ruse da su njihovi sveti simboli, Kremlj, Crveni trg, zaštićeni. Mislim da je više riječ o stvaranju narativa nego o stvarnoj obrani", rekao je. Tu je i pitanje koliko će takve jedinice doista biti korisne. Oleksij je rekao da su bile "jeftine" i "učinkovite" za Ukrajinu kada je Rusija 2022. počela lansirati dronove Šahed, ali su poboljšanja taktike i tehnologije učinila takve sustave zastarjelima.
"Dronovi sada lete iznad 2.000 metara i te skupine više nisu tako učinkovite", rekao je. Unatoč svim rupama i manjkavostima u ruskoj protuzračnoj obrani, postoji jedan ključni problem za Ukrajinu, a to je da nema dovoljno oružja da ih u potpunosti iskoristi. Iako Kijev postiže uspjehe s dronovima dugog dometa čije se bojne glave mjere u desecima kilograma, oni nikada neće imati moć krstarećih projektila. Ukrajina ima domaće proizvedeni projektil Neptun, ali njegova rijetka upotreba sugerira da još nije proizveden u velikim količinama. Nadograđena verzija nazvana "Dugi Neptun" tek je u ožujku uspješno testirana. Tu je i mnogo spominjani, domaći projektil Flamingo, moćno oružje s bojnom glavom od 1.150 kilograma i dometom od oko 3.000 kilometara. No unatoč tome što je predsjednik Volodimir Zelenski nedavno potvrdio njegovu uporabu i najavio serijsku proizvodnju, čini se da još nije prisutan u značajnijim količinama. Kako bi Ukrajina u kratkom roku u potpunosti iskoristila slabosti ruske protuzračne obrane, potrebne su joj veće količine projektila od zapadnih saveznika.
Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je nadopunilo ukrajinski arsenal nepoznatim brojem projektila Storm Shadow, no dva bi saveznika mogla dati ključni poticaj, ali to još nisu učinila. Prošli mjesec pojavila se snažna spekulacija da bi SAD mogao poslati Ukrajini Tomahawk projektile koji, premda su stariji sustav, savršeno odgovaraju iskorištavanju rupa u ruskoj obrani. "Tomahawci lete sporo i nisu baš nevidljivi", rekao je Tom Karako, viši suradnik Centra za strateške i međunarodne studije. "A njihove prednosti protiv protuzračne obrane su to što mogu letjeti nisko i sporo, te obilaznim rutama zaobići obranu i priljubiti se uz teren". Američki predsjednik Donald Trump rekao je da zasad neće ići u Ukrajinu, ali Kijev i dalje lobira. "U stalnom smo dijalogu s američkom vladom o različitim sposobnostima, ali tema je preosjetljiva da bismo ulazili u detalje", rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanishyna.
Tu je i Njemačka koja, čak i kada su američki ATACMS i britansko-francuski Storm Shadow bili odobreni za slanje, i dalje odbija poslati svoj projektil Taurus. Projektil Taurus može gađati ciljeve na udaljenosti od 500 kilometara, domet veći od svih drugih dalekometnih sustava koje je Ukrajina dobila. "Slanje Taurusa u ovom trenutku manje je pitanje za Ukrajince, a više za Nijemce, jer je Taurus postao simbol njemačkog straha i zabrinutosti zbog eskalacije", rekao je Fabian Hoffmann, doktorand i stručnjak za tehnologiju projektila na Sveučilištu u Oslu, ranije ove godine za Kyiv Independent. "I zato je slanje Taurusa toliko važno, time se ispravlja pogreška", dodao je.
FOTO NATO podijelio fotografije naših specijalaca na snajperskoj obuci: Pogledajte spektakularne fotografije
Otvori KEKS Pay
vraga čuvaju moskvu 2 vojnika s mitraljezima, kad oko moskve postoji prsten PZO koji je najgušći i najveći u cijeloj rusiji!