Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 33
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Rat u ukrajini

Biden prelomio: SAD će opskrbiti Ukrajinu kazetnim streljivom koje je zabranjeno u 123 države

Rat u Ukrajini
Foto: Reuters/PIXSELL
1/8
07.07.2023.
u 23:10

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je čelnike NATO-a da sljedećeg tjedna na summitu poduzmu konkretne korake prema primanju Ukrajine u Savez, a za to je prigodom posjeta Pragu dobio i potporu češkog predsjednika Petra Pavela.

Prema izvješćima, SAD je spreman opskrbiti Ukrajinu kazetnim streljivom. Dva američka dužnosnika rekla su Reutersu da će Bidenova administracija objaviti novi paket pomoći Ukrajini u naoružanju koji će uključivati kazetnu municiju.
Human Rights Watch pozvao je SAD da ne isporučuje Ukrajini takvo oružje, a pozvao je Moskvu i Kijev da prestanu koristiti kontroverzno oružje. 

Video: Snažan napad na Lavov

Tijek događaja:

23:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u petak u Tursku gdje se odmah sastao sa svojim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, nekoliko dana prije važnog samita NATO-a i uoči 500. dana od početka ruske agresije na Ukrajinu. Ovaj posljednji dio međunarodne turneje ukrajinskog predsjednika, čiji je cilj osigurati više zapadnog oružja i podršku ambiciji Kijeva da se pridruži NATO-u, također je njegov prvi posjet Turskoj od početka ruske invazije u veljači 2022.

Washington je gotovo istovremeno u petak upozorio da Ukrajina neće postati članicom NATO-a na samitu alijanse u utorak i srijedu u Vilniusu. Kijev ima "još puno etapa koje treba prijeći prije nego postane član" Sjeveroatlantskog saveza, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan.

Zelenski je u tvitu pojasnio da će se u razgovorima dotaknuti i ​​"obnove Ukrajine" i "obrambenih ugovora". Kremlj je kazao da će vrlo pozorno pratiti razgovore u Turskoj, obećavši da će održati "konstruktivno partnerstvo s Ankarom" i pozdravljajući "posredničku" ulogu turskog predsjednika.


22:30 - Sjedinjene Države opskrbit će Ukrajinu kazetnim streljivom, priopćila je Bijela kuća u petak, čime je prešla važan prag u vrsti naoružanja koje se šalje Kijevu za obranu od Rusije.

"To je teška odluka. Odgađali smo" neko vrijeme, rekao je novinarima savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, dodajući da je to "ispravna stvar". Dodao je da je predsjednik Joe Biden donio tu odluku nakon konzultacija sa saveznicima i "jednoglasne preporuke" njegove administracije. Sullivan je rekao i da su Ukrajinci dali "pisana" jamstva o načinu na koji će koristiti to oružje kako bi se minimalizirao rizik za civile.

Kazetno streljivo, zabranjeno u 123 države, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima. Streljivo je kontroverzno jer neeksplodirani "zvončići" mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.

Sullivan je također rekao da se Ukrajina neće priključiti NATO-u na samitu u Vilniusu sljedeći tjedan, iako će se razgovarati o ukrajinskom potencijalnom članstvu nakon završetka rata. Kijev ima "još puno etapa koje treba prijeći prije nego postane član" Sjeveroatlantskog saveza, dodao je.


20:00 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pokazao je razumijevanje za aktualno razmatranje u Sjedinjenim Američkim Državama da se Ukrajina naoruža kazetnim streljivom protiv Rusije. "Suočeni smo s brutalnim ratom", rekao je Stoltenberg, istaknuvši da obje strane koriste kazetne bombe. Međutim, Stoltenberg je naglasio da Ukrajina koristi kazetno streljivo za obranu.

"Rusija koristi kazetno streljivo za napad, za invaziju na Ukrajinu. Ukrajina koristi kazetno streljivo da se zaštiti od agresora", rekao je. Stoltenberg je rekao da je na pojedinačnim saveznicima da odluče koje će oružje i opremu poslati Ukrajini, ali je istaknuo da NATO nema zajednički stav o korištenju kazetnih bombi.

Američki mediji u četvrtak su objavili da će SAD, kako se očekuje, opskrbiti Ukrajinu kazetnim streljivom za njezinu borbu protiv ruske invazije. List New York Times citirao je neimenovanog visokog dužnosnika administracije predsjednika Joea Bidena, bez navođenja pojedinosti.

Kazetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima. Streljivo je kontroverzno jer neeksplodirani "zvončići" mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.

Human Rights Watch u nedavnom je izvješću objavio da i ruske i ukrajinske snage koriste kazetno streljivo, pozivajući obje zemlje da ih prestanu koristiti i apelirajući na SAD da ih ne isporučuju. Očekuje se da će Bidenova administracija paket objaviti u petak, izvještava CBS News. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa rekao je da se on protivi nastavku uporabe kazetnog streljiva.

FOTOGALERIJA Ukrajinski vojnici već se gotovo godinu i pol bore protiv agresora

Rat u Ukrajini
1/20

16:10 - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kaže da nije pronašla "nikakve vidljive naznake" eksploziva u nuklearnoj elektrani Zaporožje, ali da trebaju veći pristup postrojenju. 

- Naši stručnjaci su dobili dodatni pristup lokaciji. Do sada nisu vidjeli nikakve mine ili eksplozive. Ali još im je potreban dodatni pristup, uključujući krovove reaktorskih jedinica 3 i 4 te dijelove turbinskih dvorana - rekli su iz IAEA-e. 

Brojni novi oblici uočeni su na krovovima zgrada 3 i 4 na satelitskim snimkama, što je potaknulo nagađanja da je Rusija nešto podmetnula na krov. Snimke, koje je snimio Planet Labs, snimljene su 5. srpnja - dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volidimir Zelenski ustvrdio da je u tvornici možda postavljen eksploziv.


15:00 - Volodimir Zelenski kazao je kako želi vidjeti konkretne korake prema članstvu Ukrajine u NATO-u na summitu saveza u Vilniusu koji će se održati idući tjedan. Konmentirao je to nakon što je posjetio Slovačku, članicu NATO-a. Prije Slovačke bio je u posjetu Češkoj i Bugarskoj, a danas bi kasnije trebao biti i u Turskoj. Ukrajina se nada da že ova turneja po zemljama članicama NATO-a razjasniti kako i kada Ukrajina može pristupiti savezu kao i osigurati dodatnu pomoć u obliku oružja, streljica i obuke za svoje vojnike.  


13:59 - Savjetnik bjeloruskog ministra obrane odbio je u petak potvrditi ili poreći da je rusko taktičko nuklearno naoružanje smješteno na lokaciji u okrugu Asipoviči u središnjem dijelu Bjelorusije. "Možda (američka obavještajna agencija) CIA to misli. Ne znam na čemu se to temelji", rekao je Leonid Kasinski na pitanje Reutersa o tome je li naoružanje postavljeno istočno od Asipoviča.

"Nitko vam nikada neće reći gdje je raspoređeno taktičko nuklearno oružje - trebali biste to razumjeti", dodao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko su rekli da je Rusija već premjestila dio taktičkog nuklearnog naoružanja u Bjelorusiju, što Putin naziva odvraćanjem Zapada od pokušaja da njegovoj zemlji nanese "strateški poraz".

Nuklearni analitičari iz Federacije američkih znanstvenika su 30. lipnja objavili da nove satelitske snimke prikazuju izgradnju dvostrukih ograda oko skladišta oružja u blizini Asipoviča. Rekli su da Osipoviči služe kao područje za raspoređivanje projektila Iskander SS-26 sposobnih za nošenje nuklearnih bojnih glava, koje je Rusija poslala Bjelorusiji 2022.

Međutim, rekli su da ne mogu potvrditi da će se lokacija "zasigurno koristiti za skladištenje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji ili da je za to namijenjena".


13:15 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg komentirao je najavu slanja kazetnog streljiva u Ukrajinu. Rekao je da "NATO nema stav o njima" budući da su neki saveznici potpisali zabranu njihove uporabe, a neki nisu. "O tome će odlučivati vlade, a ne NATO", kazao je.

toltenberg je rekao da se „suočavamo s brutalnim ratom i moramo zapamtiti da se ta brutalnost ogleda u tome da svaki dan vidimo žrtve i da obje strane koriste kazetnu municiju. A Rusija je koristila kazetnu municiju za invaziju na drugu zemlju. Ukrajina koristi kazetnu municiju da se obrani.”

"Čvrsto vjerujem da bi bilo dobro za cijeli savez, uključujući Tursku, da Švedska postane članica što je prije moguće", rekao je novinarima.

“Moskva je 500 dana donosila smrt i razaranje u srce Europe”, rekao je Stoltenberg novinarima na konferenciji za novinare u Bruxellesu prenosi Reuters.

"Naš summit će poslati jasnu poruku: NATO je ujedinjen i ruska agresija se neće isplatiti", dodao je.


12:30 - Prošla su gotovo točno dva tjedna od početka kratkotrajne pobune pripadnika plaćeničke skupine Wagner, predvođene Jevgenijem Prigožinom. Otad su komentatori ponudili niz stajališta o značaju te epizode za Vladimira Putina i budućnost njegove administracije. Ukrajinski zastupnik i član Vijeća Europe Oleksiy Goncharenko sada je dodao svoje mišljenje o tom pitanju i slaže se s nizom drugih analitičara koji kažu da je to oslabilo ruskog predsjednika.

Kaže da je Wagnerov ustanak "razbio" mit o ruskom predsjedniku kao snažnom čovjeku - i može biti znak da su dani njegova režima odbrojani. "Wagnerova pobuna je pokazala da bi se Putinov režim mogao srušiti zbog vlastitih unutarnjih slabosti, bez obzira na želje zapadnog svijeta", piše on u tekstu za Atlantic Council.

GALERIJA Ukrajinski vojnici već se gotovo godinu i pol bore protiv agresora

Rat u Ukrajini
1/20

12:00 - Ukrajina mora biti "svjesna rizika" korištenja kazetnog streljiva na vlastitom teritoriju, smatra vojni analitičar Sean Bell, piše Sky News. Streljivo, koje je zabranjeno u 120 zemalja, vjerojatno će biti uključeno u najnoviji paket pomoći SAD-a, za koji se očekuje da će biti objavljen kasnije danas. Streljivo je punjeno manjim "bombama" koje se mogu raspršiti preko velike količine teritorija, što ih čini učinkovitima za napad na rovove i oklopne jedinice.

"Ove bi bombe mogle biti vrlo učinkovite u gađanju položaja Rusa u rovovima, a potencijalno i za čišćenje nekih od minskih polja koja su vani", rekao je Sean Bell.

Međutim, imaju visoku stopu neuspjeha, što znači da postoji vjerojatnost da bi, ako se koriste, teritorij Ukrajine mogao biti zatrpan neeksplodiranim streljivom godinama koje dolaze.

"Zelenski i Ukrajina moraju donijeti prosudbu o prednostima ovog oružja, koje bi moglo osigurati odlučujuću sposobnost u ovom ratu, u odnosu na rizik nasljeđa koje će naslijediti da moraju očistiti to oružje", kazao je.


11:47 - Ruska mornarica uspostavila je novi pomorski okrug sa sjedištem u luci okupiranog Mariupolja, prema britanskom Ministarstvu obrane. U svom posljednjem ažuriranju, Ministarstvo obrane je reklo da će okrug zapovijedati s osam ratnih brodova, "uključujući tri moderne korvete klase Karakurt koje mogu lansirati krstareće projektile SS-N-30A Kalibr".

Azovsko more, tik iznad Crnog mora, povezuje svoje unutarnje plovne putove s međunarodnim pomorskim rutama i "nudi alternativnu vojnu opciju opskrbe ako ruske kopnene rute prema južnoj Ukrajini budu prekinute".

Ministarstvo obrane vjeruje da će djelovati kao snaga potpore - pridonoseći logističkim operacijama u regiji i oslobađajući glavnu crnomorsku flotu za druge zadaće. Ruska najbliža osnovana baza je Novorosijsk, u Crnom moru.

VEZANI ČLANCI:


11:30 - Kijev pregovara sa Sjedinjenim Državama o nabavi oružja dugog dometa za borbu protiv ruskih snaga, rekao je u petak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"Bez oružja dugog dometa teško je ne samo izvršiti ofenzivnu misiju, nego da budem iskren, također i obrambenu operaciju", rekao je Zelensky, govoreći zajedno s češkim premijerom Petrom Fialom.
 

“Razgovaramo o tome, o odgovarajućem oružju, s našim partnerima. Prije svega, sa Sjedinjenim Državama govorimo o sustavima dugog dometa. Od danas to ovisi samo o njima", dodao je.

Zelenski je objasnio da je bez tog oružja Rusija u određenim situacijama imala prednost. "Jako je teško. To znači da branite svoju zemlju i ne možete dosegnuti odgovarajuću udaljenost da uništite svog neprijatelja. Odnosno, neprijatelj ima prednost u daljini”, rekao je.


10:59-  Ukrajinske snage napredovale su za više od kilometra kod istočnog grada Bahmuta, priopćio je u petak glasnogovornik Ukrajinske vojske.

Ovo je najnovija u nizu izjava Kijeva koje govore da protuofenziva započeta početkom lipnja postupno daje rezultate. Ta su izvješća u potpunoj suprotnosti ruskom viđenju razvoja situacije oko Bahmuta. "Obrambene snage su zadržale inicijativu, vrše pritisak na neprijatelja, izvode napade i napreduju uzduž sjevernog i južnog krila", rekao je Serhej Čerevatj.


9:24 - Ukrajinska sigurnosna služba priopćila je da je uhitila agenta ruskog FSB-a koji je Moskvi prenosio obavještajne podatke nakon što je dobio posao u obrambenoj tvrtki u regiji Kirovograd. Kaže da je muškarac, ukrajinski državljanin, bio ruski agent spavač "aktiviran" na početku rata za prikupljanje obavještajnih podataka o stranom oružju koje se uvozi u zemlju. Muškarac je prethodno dugo radio u Rusiji, kaže SBU.

Uhvaćen je "na djelu" dok je fotografirao dokumente - za što mu je Kremlj obećao rusko državljanstvo, kažu agenti SBU-a.


8:24 - Suspilne, ukrajinska državna televizija, izvještava da je Rusija preko noći izvršila udar na lijevu obalu rijeke Dnjepar u blizini cestovnog mosta Antonivka. Pet civila u Hersonu  je ranjeno. Bilo je, tvrdi se, ukupno 29 napada. Posljednjih dana pojavile su se oprečne tvrdnje o ukrajinskim pokušajima da nametnu mostobran u tom području na desnoj obali Dnjepra koju su okupirali Rusi. Rusija nastavlja okupaciju južnog dijela Hersonske oblasti.


8:20 - Broj ljudi koji su poginuli u raketnom napadu u Lavovu u četvrtak rano ujutro popeo se na 10 i operacija potrage sada je završena, rekao je gradonačelnik grada. "Upravo je pronađeno deset tijela", rekao je Andriy Sadovyi na Twitteru.

"Djelatnici hitne pomoći sada mrtve vade iz ruševina. Time će biti završena operacija potrage i spašavanja", kazao je.


7:17 - Broj poginulih u ruskim udarima na Lavov u četvrtak popeo se na 9, objavilo je ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova. 

GALERIJA Rusi žestoko napali Lavov

Rat u Ukrajini
1/13

6:08 - Dvije nove satelitske slike pokazuju neidentificirane bijele oblike na vrhu reaktora 4 u nuklearnoj elektrani Zaporižja. Slike, koje je snimila tvrtka za satelitske snimke Planet Labs, snimljene su 5. srpnja - dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio da je u tvornici možda postavljen eksploziv. Fotografije su dovele do ponovnih poziva međunarodnim inspektorima da se omogući potpuniji pristup postrojenju, javlja Sky News.

Foto: Reuters/PIXSELL

6:05 - Administracija predsjednika Joea Bidena nije odobrila niti podržala tajne sastanke koje su bivši najviši dužnosnici američke nacionalne sigurnosti održali s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i drugim Rusima o potencijalnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, rekli su Bijela kuća i State Department.

NBC News izvijestio je da su se bivši američki dužnosnici sastali s Lavrovom u New Yorku u travnju, a pridružio im se Richard Haass, bivši američki diplomat i predsjednik Vijeća za vanjske odnose u odlasku, te dva bivša pomoćnika Bijele kuće.

Nije jasno koliko je često grupa, koja uključuje bivše dužnosnike Pentagona, vodila razgovore s drugim istaknutim Rusima za koje se smatralo da su bliski Kremlju, izvijestio je NBC News. Najmanje jedan neidentificirani član skupine otputovao je u Rusiju, navodi se.

VEZANI ČLANCI:

Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je u intervjuu za CBS da Bijela kuća zna za neslužbene razgovore.

"Ali želim jasno reći da mi te razgovore ne ohrabrujemo niti potičemo te da u njima ni na koji način ne sudjelujemo", dodao je. "Kao što je predsjednik rekao, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine", rekao je.

NBC je, pozivajući se na šest osoba, izvijestio da je cilj razgovora postaviti temelje za moguće pregovore o završetku rata koji je izbio nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Naveli su dva izvora koja su rekla da administracija zna da se razgovori održavaju, ali ne po njezinim uputama, te da su oni koji su se sastali s Lavrovom o tome naknadno izvijestili Bijelu kuću.


6:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je čelnike NATO-a da sljedećeg tjedna na summitu poduzmu konkretne korake prema primanju Ukrajine u Savez, a za to je prigodom posjeta Pragu dobio i potporu češkog predsjednika Petra Pavela.

Zelenskij je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek "otvorena".

Ukrajina traži jasan znak NATO-a sa summita koji će se 11. i 12. srpnja održati u Vilnusu da će se moći priključiti vojnom savezu kad rat završi.

Ukrajina se želi priključiti što prije, ali je mišljenje članica NATO-a o tome koliko se brzo trebaju poduzeti ti koraci podijeljeno. Neke zemlje članice oprezne su u pogledu poteza za koje se boje da bi mogli uvući savez bliže aktivnom ratu protiv Rusije.

"Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice", rekao je Zelenskij na konferenciji za novinare koju je održao s češkim kolegom Pavelom. "Potrebna nam je ta motivacija. Potrebna nam je iskrenost u našim odnosima", dodao je.

Zelenski je rekao da formulacija prihvaćena na summitu NATO-a 2008. nije dovoljna – da će vrata vojnoga saveza "ostati otvorena" i da će Ukrajina na kraju postati njegova članica. "Trebat će nam nekakav signal, jasan, da će Ukrajina biti u savezu. A ne da su vrata otvorena – to nije dovoljno", rekao je odgovarajući na pitanja novinara.

Češka Republika, članica NATO-a, pruža snažnu potporu Ukrajini od početka ruske invazije u veljači 2022., pružajući joj vojnu i drugu pomoć.

"Mora se posve jasno reći da je u interesu Češke da Ukrajina, čim rat završi, počne pregovore o ulasku u NATO, jer je to i u interesu naše sigurnosti, regionalne stabilnosti i gospodarskog napretka", rekao je Pavel.

Komentara 79

SA
saudinus
06:24 07.07.2023.

Ukrajina samo hrabro,

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
08:23 07.07.2023.

Herson: Značajna bitka odvijala se na južnom mostobranu Antonovskog mosta. Rusi su bombardirali bombama FAB-500 južni dio mosta i promašili. Zatim je u napad krenulo rusko pješaštvo predvođeno kažnjeničkim bataljonom Storm-Z podržanim s tenkovima T-72 i borbenim vozilima pješaštva. Stigli su do obale Dnjepra gdje ih je dočekala ukrajinska artiljerijska vatra sa sjeverne strane srušenog mosta (ukrajinska 205 i 61 brigada djeluju u tom području) baražnom vatrom. Stradalo je preko 20 ruskih oklopnih transportera kao i tenkova T-72. Rusi su se povukli nazad prema jugu. Bakhmut: Ukrajinci su osvojili vis iznad Klishchiivke i otporili priliku za moguć prodor prema Opytne. Južni Herson: Ukrajinci su u mjestu Rykove kod Henicheska, u blizini autoceste E105 uništili ogromno skladište municije i vojni ruski logor s nekoliko stotina ubijenih ruskih vojnika. Makiivka kod Donecka: ponovljen je napad na skladišta i tvornice oružja u tom najvećem centru teške industrije na području Ukrajine.

Avatar kastanjer2
kastanjer2
09:10 07.07.2023.

Prigožin je rekao a više telegram kanala prenijelo da je PMC wagner u Bahmutu imao 20000 mrtvih. Napadi na grad, prema wagneru, trajali su 224 dana. To znači da je u prosjeku dnevno samo na tom pravcu ginulo oko 90 RuSSa. U isto vrijeme vodile su se teške borbe i porazi ruSSke vojske u oblastima Herson i Harkiv, te neuspješni masovni napadi na Vuhledar, Marinku i Avdivku. Plus stalno granatiranje preciznim streljivom kao što su HIMARS i M982 Excalibur. Pa zatim Storm Shadow rakete. Kada ovo sve uzmem u obzir, kao i činjenicu da je front dugačak 1000 km, onda podaci o ruSSkim gubicima koje prezentira Ukrajina ne izgledaju nemogući.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije