Slovenska je vlada prihvatila lokacijski plan za međunarodni cestovni granični prijelaz Gruškovje/Macelj na granici s Hrvatskom. Prijelaz se nalazi na trasi transeuropske Pyhrnske autoceste Nürnberg - Graz - Maribor - Zagreb, čijeg slovenskog dijela Maribor - Macelj nema ni na papiru, a bit će jedan od triju cestovnih prijelaza s Hrvatskom koji će odgovarati zahtjevima schengenskog režima vanjske granice EU.
Nakon što je Hrvatska svoj dio 10. transeuropskog autocestovnog koridora München - Salzburg - Ljubljana - Zagreb sagradila do granice sa Slovenijom i dovela do graničnog prijelaza Bregana/Obrežje te na pritisak lokalnih vlasti Dolenjske, koja je praktično ostala izolirana od ostatka zemlje, i Slovenija se odazvala gradnji "dolenjskog kraka" svojeg autocestovnog križa ucrtanog u nacionalni program cestogradnje. Na preostalih sedamdesetak kilometara autoceste od Ljubljane do hrvatske granice tri su dionice (Bič - Korenitka - 4,8 km, Kronovo - Smlednik - 9 km i Krška Vas - Obrežje/Macelj - 12,3 km) već u gradnji. U promet bi (Bič - Korentika) trebale biti puštene do konca iduće, odnosno (Macelj - Krška Vas i Kronovo - Smlednik) potkraj 2004. godine. Tri preostale dionice (Korenitka - Hrastje - 16 km, Hrastje - Kronovo - 12,8 km i Smlednik - Krška Vas - 13,7 km) moraju čekati rebalans nacionalnog programa cestogradnje.
Taj je dio slovenskog autocestovnog križa zapostavljen i zbog davanja prednosti 5. transeuropskom koridoru Barcelona - Trst - Ljubljana - Budimpešta - Kijev, na čijem je dijelu Slovenija, od talijansko-slovenske do slovensko-mađarske granice, sagradila većinu autoceste i time odgovorila na preusmjeravanje europskog cestovnog prometa sjever - jug, izazvanog ratom na Balkanu, na obilaznicu preko Mađarske. Sada se intenzitet prometa na "Dolenjskom kraku" jako približio razini 11.000 vozila na dan, kakav je bio prije rata, objašnjava direktor projekta "Dolenjski krak" slovenskog Društva za državne ceste Slavko Žličar.
Najproblematičnija i dalje ostaje slovenska obveza da sagradi svoj dio Pyhrnske autoceste od Maribora do granice s Hrvatskom na prijelazu Gruškovje/Macelj, koji nacionalnim programom cestogradnje nije ni predviđen. Pored Hrvatske za njegovu su gradnju zainteresirane Austrija i Njemačka. U Ljubljani tvrde da ni za postojeći program cestogradnje nemaju dovoljno novca te slovenska vlada traži nove financijske izvore.
LJUBLJANA Vlado Zagorac