Kada se u Hrvatskoj spomene turizam, prva asocijacija je more i sve što donosi jadranska obala. Međutim, Hrvatska se može pohvaliti nizom kontinentalnih turističkih destinacija koje turistima nude brojne sadržaje, i to tijekom cijele godine. Dovoljno je spomenuti hrvatske nacionalne parkove, Zagreb, Gorski kotar… Jedna od takvih turističkih destinacija je svakako i Slavonija, prepuna raznolikih turističkih sadržaja u kojima se može uživati po puno pristupačnijim cijenama u odnosu na one na Jadranu.
Tu su Osijek, Baranja, Vukovar, Ilok, Papuk, Krndija, Kopački rit, Dunav i brojne druge ništa manje zanimljive destinacije; jezera, muzeji, obnovljeni dvorci kao i brojne turističke manifestacije. Rujana Bušić, višegodišnja direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, a danas vlasnica tvrtke Sub Tuum koja se bavi turizmom, kaže kako svi pokazatelji i sve što se radi pokazuju veliki napredak u turističkoj ponudi Slavonije.
– Ne samo što ponuda raste i sve je bogatija nego je ona, što je jako važno, i sve kvalitetnija. To također govori o rastu turističke ponude. U tijeku je realizacija više važnih turističkih projekata što će kompletnu ponudu Slavonije, koja je ionako bogata i raznolika, dodatno podići – kaže Bušić.
Kao velike prednosti turizma u Slavoniji ističe ne samo raznolikost ponude nego i činjenicu da turistička sezona u Slavoniji traje deset mjeseci. Isto tako velika prednost je i činjenica da su cijene u slavonskom turizmu osjetno niže od onih na Jadranu. Od nedostataka upozorava na činjenicu da poduzetnici još nisu dovoljno prepoznali mogućnosti u turizmu te se i dalje teško odlučuju na investicije. Govoreći o nedostacima posebno je upozorila na nedovoljnu promociju turističke ponude u Slavoniji koja bi svakako mogla dovesti do toga da se turisti u Hrvatskoj i inozemstvu više upoznaju s ponudom, a sve bi to rezultiralo povećanim brojem dolazaka turista.
– Pred nama ima još puno posla, ali to je i dobro jer nam svima pokazuje koliko može napredovati turizam u Slavoniji. Imamo niz dobrih primjera, poput Baranje, ali i primjere gdje se sve sporo odigrava. Moramo biti svjesni da nije samo Hrvatska ta koja ima što ponuditi turistima te da ne smijemo gubiti vrijeme. Pri tome Slavonija više nije superjeftina destinacija jer su ljudi svjesni da za kvalitetu, koju žele i dobivaju, moraju i platiti. Sigurna sam kako će turizam u Slavoniji idućih godina dodatno rasti – ističe Bušić.
Govoreći o turizmu u Slavoniji, zamjenik direktorice Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Mislav Matišić kaže kako cijela Slavonija već godinama raste po odličnoj stopi od 5-20 posto, ovisno o županiji, te je činjenica da je kontinentalni turizam i dalje u razvoju.
– Na Jadranu se ostvari 95 posto noćenja dok od ostalih 5 posto polovina odlazi na Zagreb, a tek ostatak na kontinentalnu Hrvatsku. U tom ostatku Hrvatske svaki četvrti turist ostvari noćenje na području Slavonije. Osječko-baranjska županija na trećem je mjestu po snazi i općenito predvodi slavonski turizam što zbog svoje veličine, Osijeka kao makroregionalnog centra, četiri vinogorja, Đakova, Baranje, Našica, Bizovačkih toplica, Kopačkog rita i brojnih drugih atributa, ali i pregršt raznoraznih manifestacija – pojašnjava Matišić.
Napominje kako je razvoju turizma u Osječko-baranjskoj županiji puno doprinijelo ulaganje privatnog sektora u razvoj različitih turističkih niša, od kuća s bazenom, wellness hotela, modernih restorana dok u isto vrijeme javni sektor ulaže u obnovu kulturne i prirodne baštine.
Slavonski turizam se pokreće, Baranja prednjači– U posljednjih pet godina napravili smo puno na promociji odnosno promjeni percepcije Slavonije i Baranje. Ipak, trebamo biti svjesni kako smo i dalje u početnom stadiju razvoja turizma. Pojedine regije u Hrvatskoj njime se bave 150 godina tako da je još velik put pred nama, no smatram da smo na dobrom putu, imamo znanje, energiju i volju i vjerujem da vrijeme za Slavoniju i Baranju tek dolazi – kazao je Matišić.
Katarina Šakić, direktorica TZ-a Općine Nijemci, slaže se kako se puno toga radi na svim poljima, ali ona smatra kako je to premalo te da i dalje nedostaje kvalitetne turističke ponude, umrežavanja, povezivanja…Mišljenja je i kako nedostaje kvalitetne gastroponude.
– Turisti idu na Jadran radi mora s tim da za cijenu koju plate dobiju manje kvalitete nego u Slavoniji. Da bi turist došao u Slavoniju, mora imati dobar razlog i motiv za to. Tako u Baranji, koja je proteklih godina turistički jako narasla, turisti znaju što dobivaju. To moramo napraviti i svi mi, a za to su nam potrebni kvalitetna turistička promocija i kvalitetni turistički proizvodi. Imamo i problem rada po principu "copy – paste", odnosno puno sličnih ili identičnih turističkih proizvoda i manifestacija koje zapravo guše jedne druge što ne vodi ničemu – zaključila je Šarkić.