Prošlog tjedna prestao je važiti Sporazum o ograničenju strateškog naoružanja (START 1), kojim su SAD i Rusija kontrolirali smanjivanje nuklearnih arsenala od 1994. godine naovamo. Premda su to i Moskva i Washington obećavali, nisu se u Ženevi uspjeli dogovoriti o novom sporazumu „Start 2“ - premda je to bila jedna od ključnih programatskih točaka Baracka Obame, koja je doprinijela da američki predsjednik ove godine postane dobitnikom Nobelove nagrade za mir. START je prestao važiti 5. prosinca, a u zajedničkoj prošlotjednoj izjavi Kremlj i Bijela kuća istaknuli su da obje strane nastavljaju raditi na novom sporazumu koji bi trebao biti potpisan "u najkraćem mogućem roku".
Prema napisima u ruskim medijima, to bi značilo u drugoj polovini prosinca. Navodeći izvore iz ruske diplomacije, Kommersant piše da su se dvije strane ipak uspjele složiti oko esencijalnih točaka, te im sada treba vrijeme kako bi „fizički napisali tekst dogovora u kojem je važan svaki zarez“.
Obama će, u međuvremenu, ovog tjedna putovati u Oslo kako bi primio Nobelovu nagradu, koju je po mnogima kompromitirao nedavnom odlukom da pošalje još 30.000 američkih vojnika u Afganistan. U europskoj se, pak, diplomaciji povela borba za prestižno mjesto potpisivanja novog START-a, u kojoj navodno dominira Prag.
Ohrabrujućim se doima činjenica da se spekulira samo o novom datumu, bez naznaka da postoje ozbiljna neslaganja oko razmjera razoružavanja, ili mehanizama kontrole i verifikacije.
Od ranije je poznato da je Moskva predlagala rezanje strateških nosača nuklearnih bojevih glava na 500 jedinica, dok je Washington zagovarao 1100. Krajem listopada Obamin pomoćnik za pitanja nacionalne sigurnosti, general James Jones, boravio je u Moskvi i, prema Kommersantovim izvorima, ponudio kompromis: ograničavanje na 800 jedinica. Koje bi brojke na kraju bile najbliže realizaciji sporazuma, zasad nije poznato.
