Turističke vlasti i sama branša očekuju sezonu nalik lanjskoj, a podjednako bi mogle izgledati i plaće. Povećanje minimalne bruto plaće s lanjskih 840 na 970 eura u ovoj godini kao da je 'pojelo' prostor za druge povišice, pa za sobarice, pomoćne konobare, kuhare... u mnogim turističkim kompanijama platne liste ostaju do daljnjeg bez promjena.
– Situacija je prilično razočaravajuća. Poslodavci trenutačno odbijaju kolektivne pregovore o plaćama na nacionalnom nivou. Tu temu žele ostaviti za jesen, nakon što vide kakva će biti sezona. Opravdavaju se neizvjesnošću i krizom u zapadnoeuropskim zemljama odakle nam najviše turista i dolazi. Pojedinačno, po kompanijama, pregovaramo, i tu će biti nešto uspjeha. Poslodavci poput, recimo, Valamara ili Maistre, otvoreni su za povećanja od 1. svibnja, ali tek ćemo vidjeti hoće li to biti pet ili deset posto. Kada zaposleni nisu sindikalno organizirani, šanse su manje, a najteže je onima koji rade u restoranima, kafićima i sl., gdje radnici i inače zarađuju manje nego u velikim hotelskim kućama – kaže Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. – K tome, zbog povećanja minimalnih plaća, primjerice, čistačica s 20 godina radnog staža, koja uz rad vikendom mjesečno može dosegnuti 900 eura, dobit će više nego konobar s manje staža, što je demotivirajuće za stručnu radnu snagu – upozorava naša sugovornica.
Plaće su u turizmu od 2022. naovamo, inače, u prosjeku godišnje rasle deset i više posto, a ovo je prva godina da se taj trend usporava. Da su zasad u igri cifre, slične lanjskima, potvrđuje i Alen Mrvac s portala MojPosao. Prema podacima iz prosinca prošle godine konobarima i barmenima tada se u prosjeku nudilo 1102 eura, kuharima 1255, piza majstorima 1377, recepcionerima 1059, spremačicama 856 eura itd., a slični se iznosi, veli, zasad vrte i sada. Taj trend potvrđuje i direktorica portala Posao u turizmu Nataša Kačar.
– Zasad ne vidimo bitnije razlike u plaćama u odnosu na lani. Istina, za deficitarna zanimanja nude se i nešto bolje plaće nego lani, primjerice chefovima i slastičarima, menadžerima i sl. Iskusni konobari i kuhari, primjerice, koji su lani dobivali od 1200 do 1400 eura sad mogu dobiti sto-dvjesto eura više. Vrsni kuhar može dobiti i do 2000 eura, kao i konobar koji govori dva, tri strana jezika. Ali, sve to ovisi od objekta do objekta i zahtjevnosti konkretnog radnog mjesta – kazuje N. Kačar. – S druge strane, primjećuje se da je potraga za radnom snagom počela ranije nego inače, a sezonce se sve češće traži na dulji rok, šest mjeseci i više. To se osjetilo već lani i očekujemo da će se ove godine neki restorani otvarati još ranije dok će se zatvarati kasnije. U ovoj fazi sve je manje-više koncentrirano na tržište domaće radne snage i zemlje bivše Jugoslavije, a oni koji traže radnike na samo tri mjeseca još se i ne javljaju.
Stalno zaposleni u domaćem turizmu ovog će ljeta, inače, imati ispomoć do 70.000 sezonaca. I ta je brojka slična lanjskoj kad je iz inozemstva 'uvezeno' više od 56.000 radnika. Kako god, sezonci su u niskom startu. Neki aktivno traže kome će i gdje ovog ljeta ponuditi svoj rad, a neki već godinama idu na isto mjesto. Jedna od njih je 63-godišnja Bjelovarčanka (podaci u redakciji), koja posljednjih sedam godina radi kod istog poslodavca na jednom našem otoku. Sa sezonskim radom počela je prije dvadesetak godina i tada je na Jadranu odradila pet sezona u nizu. Potom je u svom gradu pronašla posao kao administrator u jednoj ordinaciji, tu se zadržala deset godina, a onda ponovno – na sezonu.
– Probala sam i jedno i drugo i, mogu vam reći, meni više odgovara sezonski rad. Kao administrator sam bila na minimalcu, a sad radim sedam mjeseci, pet mjeseci sam slobodna, a za tih sedam zaradim dovoljno da pristojno živim i ostatak godine. Ove godine će me prijaviti čak na devet mjeseci, što znači i pravo na naknadu s burze - zadovoljna je Bjelovarčanka, koja zadnjih sedam ljeta radi u vešeraju hotela sa 140 soba. – Smještena sam u tom hotelu, imam cimericu u sobi, na dva koraka od mog radnog mjesta,. Radim jednu smjenu, imam dva dana slobodna, prekovremeno se plaća, imam dva topla obroka i trošim praktički samo na voće i higijenske potrepštine. Lani sam u travnju, svibnju i lipnju imala plaću od 980 eura, a u špici i do 1.300 eura. Kolika će tek plaća biti ove godine, ne znam, ali manja biti neće – vjeruje naša sugovornica.
Zna, kaže, da nisu svim sezoncima iskustva jednako dobra kao njena. Naslušala se, kaže, priča o neljudskim uvjetima smještaja i izrabljivanju bez slobodnog dana cijelo ljeto, a da obećana plaća nikad nije isplaćena. Ali, veli, toga kao da je svake sezone sve manje. Očekivano, nestašica radne snage tjera poslodavce da radniku više izlaze ususret. Prve su prije više godina s time krenule velike hotelske kuće, ali i svi ostali pomalo uviđaju da se dobrog radnika mora i dobro tretirati.
>>> FOTO Evo koliko vaši prijatelji i susjedi zarađuju: Neki primaju i po 2800, a od ovih ljudi ne tražite da plate kavu
Čistačica i kuhar za razliku od konobara rade bez napojnice !