Zašto je važno sustavno govoriti o upravljanju rizicima u turizmu?
- Hrvatska je jedna od najsigurnijih turističkih destinacija na svijetu, ali da bi takva ostala, na toj se temi mora aktivno raditi. Prema različitim procjenama turizam čini blizu 25% našeg BDP‑a i izravno utječe na cjelokupnu ekonomiju. To je snažno povezana, međuovisna industrija: incident u Dubrovniku može se reflektirati na čitavu Istru, događaj u Baranji utjecat na odluku nekoliko čartera u Varaždin. Sigurnost je jedna od naših ključnih konkurentskih prednosti i moramo je njegovati strateški, a ne prepuštati slučaju.
Znači li to da je sigurnost Hrvatske slučajna?
- Nipošto, i to je razlog okupljanja mnogih i različitih dionika iz turizma i povezanih industrija kako bismo pokazali što sve stoji iza branda sigurne destinacije. Zasigurno postoje okolnosti koje Hrvatskoj idu u prilog, ali trenutna globalna geopolitička utakmica se igra na raznim razinama i pitanje je vremena kada će se preseliti u našu blizinu. U tom slučaju će biti važno imati postavljene planove kontinuiteta poslovanja koji će vam omogućiti da nastavite poslovanje bez osjetnih disrupcija. Tourisk je prepoznao kako je potrebno više usmjerenih, koordiniranih napora, nego iz spleta okolnosti zbog čega i planiramo ovu konferenciju kao najveći nacionalni događaj posvećen sigurnosti i upravljanju rizicima u turizmu. . Na sigurnost snažno utječu geopolitički i ekonomski faktori: položaj, članstvo u NATO‑u i EU‑u. Ti isti faktori nas u nekim aspektima i izlažu. Imamo i pozitivan primjer društvene kohezije i integracije manjina, što podiže ukupnu otpornost društva u cjelini.
Kako gledate na ulogu privatnog sektora u sigurnosti turizma?
- Sigurnost turizma mora biti zajednički javan i privatan projekt. Percepcija sigurnosti često se pripisuje državi, ali svijest u privatnom sektoru često je preniska prema mojim opservacijama: pravni subjekti u turizmu odgovorni su za sigurnost vlastitih gostiju. Imamo i tu recentne pozitivne primjere iz hotelijerskog sektora od kojih očekujemo da svoj Know-How prenesu sudionicima konferencije. Cilj konferencije je osvijestiti da kroz dijalog s javnim sektorom i vlastita ulaganja moraju podizati sigurnost, a ulaganje u sigurnost i održivost poslovanja će se zasigurno isplatiti. Rizici su promjenjivi i prate vrijeme – od fizičkih prijetnji do digitalnih.
Koju ulogu imaju nove tehnologije i digitalizacija?
- Tehnologija pomaže adresirati dio fizičkih prijetnji, ali otvara i nove digitalne rizike. Kako hoteli i kampovi digitaliziraju procese i podatke, gosti postaju izloženiji cyber prijetnjama. Zato sigurnosni protokoli moraju obuhvatiti i fizičke, informacijske i kibernetičke aspekte.
Kako se zakonodavni okvir odnosi na turizam, posebice kibernetičku sigurnost?
- Zakon o kibernetičkoj sigurnosti u velikoj je mjeri zaobišao turizam. Koncipiran je da štiti najvažnije subjekte u ključnim i važnim nacionalnim industrijama, ali turizam je izrazito segmentiran i sastavljen od mnoštva manjih pravnih subjekata, što dodatno usložnjava ionako složenu situaciju. Unatoč tome postoje načini kako se kroz standardizaciju može podići razina sigurnosti koja ima direktnu korelaciju prema podizanju kvalitete usluga.
A što je sa Zakonom o kritičnoj infrastrukturi?
- Taj zakon također zasad u velikoj mjeri propušta turizam, a još čekamo podzakonske akte. I opet, fokus je na velikim sustavima, dok turizam čine i brojni manji, ali značajni subjekti koji generiraju velik dio vrijednosti i rizika.
Kojoj industriji se obraćate kad govorite o sigurnosti u turizmu?
- Čitavom ekosustavu. To uključuje hotelijerstvo, kampove, privatni smještaj, industriju zabave, evenata i kongresa, upravljanju sigurnošću na putovanjima, , logistiku, sigurnost luka i marina, zračnih i riječnih luka, prometnih čvorišta, supply chain menadžment, hospitality, sigurnost hrane te informacijsku sigurnost podataka gostiju i svih pravnih subjekata.
Što je najvažnije kada se dogodi sigurnosni incident?
- Da postoje jasne, unaprijed raspisane procedure i decidirane osobe koje će adresirati iste u realnom vremenu. Nakon incidenta mora se aktivirati plan kontinuiteta poslovanja: minimizirati štetu i vratiti se u operativu u najkraćem roku. Nije problem da se incident dogodi – problem je ako nemamo svijest, pripremu i protokole. Upravljanje rizikom mora ući u hotele, kampove i, u mjeri mogućeg, i u privatni smještaj.
Imamo li dobre primjere i standarde na koje se možemo osloniti?
- Imamo, i cilj nam je istaknuti najbolje prakse iz Hrvatske i pokazati najveće iskorake iz svijeta – od kompleksnih rješenja do jednostavnih intervencija koje značajno dižu sigurnost. Važno je prevesti standarde upravljanja rizicima u praktične korake primjenjive na naš kontekst.
Gdje je tu umjetna inteligencija (AI)?
- AI ima dvije strane. S jedne, može optimizirati operacije, sigurnosni nadzor i personalizaciju iskustva. S druge, otvara nove vektore prijetnji – od deepfake prijevara do sofisticiranijih cyber napada. U budućnosti će AI, kroz meta‑podatke iz otvorenih izvora i društvenih mreža, sve više utjecati i na odabir destinacija. Moramo razumjeti i iskoristiti dobre strane, a istovremeno upravljati rizicima.
Što ovu konferenciju čini posebnom?
- To je jedina konferencija u EU koja sustavno adresira sigurnost i upravljanje rizicima u turizmu. Time šaljemo poruku tržištu i partnerima: sigurnost u hrvatskom turizmu nije slučajnost, nego predmet aktivnog promišljanja i suradnje. Kroz diplomatske kanale i trgovačke komore želimo stranim gostima pokazati da postoji nacionalna platforma koja kontinuirano radi na ovoj temi – što dodatno diže našu vidljivost i poziciju u tražilicama po pitanju sigurnosti.
Kako definirate odnos turizma i sigurnosti?
- Etimologija je vrlo poučna. U nekim istočnoslavenskim jezicima sigurnost (bezbednost, bespećnost etc) se povezuje s “izostankom bijede”, dok u zapadnim jezicima (sigurnost, security, sicherheit, securite) dolaze od latinske riječi securitas što znači “izostanak briga”. Turizam je upravo to – izostanak briga. Osjećaj koji tražimo na putovanju neraskidivo je vezan uz sigurnost. Zato je sigurnost ključni element turističkog doživljaja.
Kako su klimatske promjene i održivost povezani sa sigurnošću?
- Izravno. Ekstremni vremenski događaji, toplinski valovi, požari, poplave, pritisci na infrastrukturu i opskrbne lance – sve su to sigurnosni i operativni rizici. Održivi razvoj uključuje otpornost: planiranje, prilagodbu i jasne protokole kako bi destinacije ostale sigurne i poželjne.
Koja je vaša poruka privatnim i javnim akterima?
- Sigurnost je zajednički posao. Privatni sektor mora preuzeti odgovornost za goste i ulagati u sigurnost, a javni sektor omogućiti standarde, koordinaciju i podršku. Ključno je dizati svijest, graditi procedure i mjeriti učinak. Uz relativno male, ali pametne pomake, možemo brzo podići razinu sigurnosti, angažmana i reputacije – i ostati ispred konkurencije.
Što želite da sudionici ponesu s konferencije?
- Tri stvari: jasne protokole koje mogu odmah primijeniti, kontakte za javno‑privatnu suradnju i svijest da je sigurnost proces, a ne projekt. Ako nakon konferencije barem dio dionika podigne standarde i uvede konkretne mjere – ostvarili smo cilj.
Zašto baš vi, kao direktor, organizirate ovu konferenciju?
- Predstavljala je logičan slijed mojeg profesionalnog razvoja, gdje sam nakon preko 5 godina rada u turizmu te više od desetljeća u poslovnima nacionalne sigurnosti, odlučio otvoriti kompaniju koja se fokusira na segment sigurnosti u turizmu. Prirodna sinergija koja je dovela do TouRiska. Na tome putu sam imao sreće naići na osobe koje su dijelile moj entuzijazam za ovu temu. Prije svega, moj mentor, Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a, Hrvatske udruge menadžera sigurnosti. Kasnije smo odlučili da naša ozbiljnost i fokus odlično odgovara šarmantnom, poticajnom i energičnom kolektivu HUKI-ja, Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije. Siguran sam kako će nam ova sinergija omogućiti nastavak podizanja sigurnosnih standarda u turizmu te kako ćemo kroz naše diplomatske partnere tu poruku poslati i našim budućim turistima.
Otvori KEKS Pay
