Drugi proračun Milanovićeve vlade naći će se na rebalansu u rekordnom roku, nepuna tri mjeseca od početka godine. Hitna izmjena državne potrošnje potaknuta je gubitkom investicijskog rejtinga, ali i pokušajem države da se nastavi zaduživati u inozemstvu i sa neinvesticijske razine. Prema šturim informacijama iz Vlade, ne očekuje se smanjenje socijalnih transfera, plaća ili mirovina, koji čine tri četvrtine ukupnog troška, već subvencija, raznih poticaja kroz poduzetničke projekte i ambiciozno planiranih investicija.
Manje u vode i ceste
– Odustajanjem od investicijskih projekata u cestogradnji i vodoprivredi smanjit ćemo proračunski deficit središnje države sa 3,1 na 3 posto BDP-a, a konsolidirani proračun će umjesto prije najavljenih 3,9 posto BDP-a iznositi 3,6 posto – rekao je ministar financija Slavko Linić uoči puta u SAD, gdje traga za kupcima državnih obveznica.
U prvom ovogodišnjem plasmanu državnog vrijednosnog papira Linić planira prikupiti desetak milijardi kuna, ali to je manji dio od ukupno 37 milijardi koje mora pribaviti da bi refinancirao dugove koji će tijekom godine stići na naplatu kao i financiranje novog minusa. Rebalansom bi se manjak u državnoj blagajni trebao spustiti za 900 milijuna kuna, sa 10,9 na 10 milijardi kuna, a očekuju se niže stavke i na prihodnoj i na rashodnoj strani. Prihodi će se prilagoditi nižoj projekciji rasta BDP-a u ovoj godini (0,7 posto, a ne 1,8 posto) za približno 1,2 milijarde kuna, pa se i rashodi moraju uklopiti u zadane okvire.
Budu li se ministri držali prijašnjih najava, rashodi bi mogli biti i do dvije milijarde kuna niži od planiranih, s time što bi puno veće korekcije bile u budžetima izvanproračunskih fondova, a manje u središnjem proračunu. Kotač zamašnjak ovogodišnjih državnih investicija trebale su biti Hrvatske ceste i Hrvatske vode, koje su se trebale zadužiti za tri milijarde kuna kako bi se ispunio plan Vlade da javna poduzeća, uz financijsku pomoć državnog proračuna, ove godine ulože oko 22 milijarde kuna.
Najavljujući rebalans potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da će nove uštede u ovoj godini biti teško postići jer su troškovi pri pripremi proračuna za 2013. već srezani da bi se našao prostor za šest milijardi kuna novih obaveza: 3 milijarde kuna povećane izdatke za kamate, 1,7 milijardi kuna članarine za EU i troškove saniranja brodogradnje i zdravstvenog sustava. Kao i pri prethodnim rebalansima, kritičari, pa i svjetske financijske institucije, predlažu da se poštede investicije, a smanjenje postigne na plaćama i socijalnim transferima, i to za približno tri milijarde kuna. Vlada to odbija, odlučivši se na blago smanjenje bruto plaće od tri posto, no sve je izglednije da će do kraja godine biti još rebalansa.
Poduzetnicima manje 10%
Porezni su prihodi u prva dva mjeseca za dva do tri posto niži nego lani bez obzira na ukidanje nulte stope PDV-a, što se trebalo osjetiti kao plus. Nakon ulaska u EU slijedi i drugačiji način obračuna PDV-a pri uvozu, što će donijeti novi gubitak poreznih prihoda.
Kasno popodne ministri su se našli na sjednici užeg Vladina kabineta kako bi finiširali rebalans. Neka su ministarstva, neslužbeno se čuje, zadržala proračune, ali će morati provesti preraspodjelu, dok će se neki programi, prije svega poduzetnički poticaji, rezati i do desetak posto. Moguća su smanjenja i na subvencijama i pomoćima koje dosežu i do 13 milijardi kuna. Nema najava novih poreza, ali će se prilagođavati trošarine Europske unije.
>>Linić će rezati, ali ovaj put ne radnička prava
Režu se investicije? Šteta, a baš smo u Čačićevom gospodarskom tsunamiju. Aute su si nove kupili, svoje podobne ugnijezdili, sad su izbori blizu,a penzići koji su im dali glas, ostali budu bez penzija posle izbora. Nezaposlenost raste, svi smo postalili taoci nedoraslog premijera, lukave Pusičke i veselog barikad majstora Grčića!