Koliko je zapravo loše stanje u njemačkom gospodarstvu? Broj stečajeva često se koristi kao pokazatelj. I ovdje stižu zabrinjavajuće vijesti. Primjerice, u lipnju je stopa stečajeva među ortačkim društvima i trgovačkim društvima u Njemačkoj bila 80 posto viša od prosjeka za mjesec lipanj u razdoblju između 2016. i 2019., odnosno prije pandemije koronavirusa. To pokazuje studija Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH). Samostalni poduzetnici, osobe koje obavljaju slobodna zanimanja i mala poduzeća nisu obuhvaćeni tim podacima jer nisu relevantni za tržište rada. Ortačka i trgovačka društva odgovorna su za 90 posto radnih mjesta pogođenih insolventnošću i 95 posto nepodmirenih potraživanja.
Broj stečajeva tvrtki u Njemačkoj u drugom tromjesečju 2026. bio je najveći u posljednjih dvadeset godina, prema riječima Steffena Müllera, voditelja istraživanja stečajeva pri Institutu za ekonomska istraživanja Halle (IWH). To nisu iznenađujuće vijesti, s obzirom na to da u posljednjim tromjesečjima bankrotira sve više tvrtki, piše DW.
Njemačko gospodarstvo već godinama posrće, a oporavak koji je prvotno bio predviđen za ovu godinu vjerojatno će rezultirati tek slabim rastom. Tome pridonose i vijesti iz tvrtki koje ukidaju velik broj radnih mjesta. Primjerice, Volkswagen je najavio da bi u nadolazećim godinama moglo biti ukinuto 100.000 radnih mjesta. Dobavljač automobilske industrije ZF planira ukinuti 14.000 radnih mjesta do 2028. Bosch također namjerava ukinuti više od 20.000 radnih mjesta samo u Njemačkoj do 2030. Čini se da automobilska industrija nije jedini sektor koji trpi.Nakon gubitka više od 100.000 radnih mjesta u industriji prošle godine, očekuje se da će tijekom 2026. biti ukinuto dodatnih 100.000 radnih mjesta, uključujući automobilsku industriju, ali i strojarstvo te građevinarstvo, pokazuje studija konzultantske tvrtke Horváth.
Pitanje je: prolazimo li trenutačno kroz nužnu tržišnu korekciju ili kroz strukturnu slabost gospodarskog rasta? Stečajevi mogu imati i pozitivne učinke. Kada neproduktivne tvrtke napuste tržište, radna snaga, kapital i znanje oslobađaju se te mogu prijeći u produktivnije sektore gospodarstva. Tako nastaje rast, prema načelu kreativne destrukcije Josepha Schumpetera. Ako ljudi koji izgube posao zbog stečaja brzo pronađu zaposlenje negdje drugdje, to bi upućivalo na tržišnu korekciju. Stopa nezaposlenosti raste tek polako.
Ljudi koji izgube posao obično pronađu novo zaposlenje. Međutim, to je i posljedica činjenice da generacija baby boomera sada sve češće odlazi u mirovinu te da više nema useljavanja unutar Europske unije, rekao je Müller za DW. Zbog toga se radnici ne sele nužno iz manje produktivnih u produktivnije tvrtke. Osim stečajeva, treba uzeti u obzir i broj novoosnovanih poduzeća, kaže Jutta Rüdlin. „Mlade tvrtke bankrotiraju natprosječnom stopom, a u usporedbi s prethodnom godinom zabilježen je porast broja startupova“, kaže ona. Rüdlin je članica upravnog odbora Udruge stečajnih upravitelja i povjerenika Njemačke (VID). Prema podacima Saveznog statističkog ureda, u prvom tromjesečju 2026. osnovano je više od deset posto više poduzeća nego u istom razdoblju prethodne godine.
„Već godinama doista bilježimo porast broja startupova usmjerenih na rast“, kaže Müller. „To su dobre vijesti. Mnogi od njih djeluju u području umjetne inteligencije, a to je svakako tračak nade“, dodaje. To, prema njegovim riječima, upućuje na to da trenutačno prolazimo kroz svojevrsnu strukturnu promjenu. S druge strane, jasno je da taj razvoj događaja nerazmjerno ne pogađa pojedine sektore. „Prije godinu i pol dana bio je relativno velik broj velikih stečajeva u industrijskom sektoru", kaže Müller. Prema njegovim riječima, sada je situacija drukčija – ovaj put trend zahvaća sve sektore. To pak, kaže, upućuje na strukturnu slabost, piše DW.
Ipak, građevinski sektor i sektor stanogradnje posebno su pogođeni, ponajprije zbog promjene kamatnih stopa. Ugostiteljstvo se bori s povećanjem minimalne plaće, dok se energetski intenzivna poduzeća suočavaju s rastućim cijenama energije. Maloprodaja pak trpi zbog promjena u ponašanju potrošača. Međutim, za stečaj obično ne postoji samo jedan razlog, dodaje Rüdlin. Zdrave tvrtke u prošlosti su se pokazale relativno otpornima na vanjske šokove. Događaj poput iransko-iračkog rata djeluje kao katalizator za tvrtke koje su već imale temeljne poteškoće, kaže Rüdlin. Te poteškoće mogu uključivati zastarjeli poslovni model, odgođene poslovne odluke ili propuštenu priliku za transformaciju.
Drugi razlog koji više upućuje na tržišnu korekciju jesu dugotrajni učinci pandemije. Tijekom pandemije mnoge su tvrtke primile državnu pomoć koju sada moraju vratiti. Među njima su i tvrtke koje možda ne bi preživjele ni u normalnim okolnostima. Zato i dalje moramo očekivati posljedice pandemije, kaže Rüdlin. Stručnjakinja za stečajeve smatra da se tržišna korekcija i strukturna slabost trenutačno međusobno preklapaju. Istraživač IWH-a Steffen Müller procjenjuje situaciju nešto dramatičnije. „Mislim da je ovo više od puke tržišne korekcije; zapravo je riječ o pitanju u kojem će se smjeru njemačko gospodarstvo razvijati u budućnosti.“ Nalazimo se, kaže, u crvenoj zoni kada je riječ o stečajevima. „Još nismo u situaciji u kojoj postoje masovni učinci prelijevanja ili u kojoj bi banke mogle zapasti u ozbiljne poteškoće. Ali ipak se nalazimo usred značajne strukturne transformacije“, kaže Steffen Müller.
Otvori KEKS Pay
Što se zapravo događa s Njemačkom ekonomijom - Ljevičarsko upravljanje!