Nakon 16 mjeseci teških borbi ruske su snage zauzele Časiv Jar, grad koji nije bitno manje važan od Bahmuta koji je od njega tek nešto udaljeniji prema istoku a koji su zauzimale snage Wagnera pod vodstvom Jevgenija Prigožina. "Kao rezultat ofenzive Borbene skupine Jug u području Kramatorsk-Družkovka, oslobođen je grad Časiv Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva obrane. Rusi i sami na svojim kanalima priznaju da su borbe bile iznimno teške i iscrpljujuće te su prilično sigurni da će doći do ukrajinskog kontranapada. Jer, ukrajinski su položaji i dalje čvrsti u Nikolakjevki i Krasnom kao i na liniji Predtečino-Stupočki, navodi se u ruskim analizama nakon borbi. Ukrajinske snage mogle bi pokušati protuudar zbog očuvanja morala i prekidanja strateške inicijative koju Rusi sada imaju za što Ukrajincima treba makar simbolički rezultat poput povratka na rubove grada.
S druge strane, da bi Rusi nastavili s istoka prema Konstantinovki još moraju zauzeti nekoliko mjesta koja su čvrsto utvrđena. Među njima su veća naselja poput Družkovke za koju, ističu i sami analitičari poput Mihaila Zvinčuka, nije opravdano još govoriti u optimističnim tonovima za ruske ambicije. Družkovka je bitna jer se nalazi na liniji s Aleksejevkom te s Konstantinovkom čine praktično jedinstvenu aglomeraciju kroz koju se ukrajinske snage još mogu nesmetano kretati iz pravca Kramatorska. Da bi se stvorili neki preduvjeti, Zvinčuk analizira, ruske snage morale bi se iz Časiv Jara probiti sjeverno uz liniju Novotoretskoje-Poltavka-Jablonovka, ali i sam priznaje da će to biti izuzetno težak zadatak. Sama Konstantinovka je oko tri puta veći grad od Časiv Jara, a za zauzimanje tog grada Rusima je trebalo 16 mjeseci, pa su i sami oprezni u procjenama oko eventualne organizacije ofenzive na taj grad koji je prije rata imao više od 67.000 stanovnika, a sada ima manje od 8.500.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su Rusi u noći na četvrtak prema ukrajinskim gradovima uputili oko 300 dronova i osam balističkih raketa. - Rusi su lansirali više od 300 dronova i osam raketa. Činimo sve što je moguće kako bismo u potpunosti proveli sve sporazume za zaštitu naših ljudi kako bismo osigurali da svaki ugovor služi svrsi spašavanja života - rekao je Zelenski u obraćanju spominjući da su ponajviše gađani ciljevi u Kijevu. Ukrajinci su zadovoljni činjenicom što je Donald Trump, kako kažu, konačno izabrao pravi put, poručivši nedavno Putinu da mu je ultimatum za postizanje mira s 50 skratio na 10 dana, odnosno do kraja idućeg tjedna.
"Mogu li nove američke sankcije protiv ruskih saveznika prisiliti Vladimira Putina na mir? Učinak neće ovisiti o namjerama, već o opsegu djelovanja - Putin mora vidjeti da Bijela kuća ne blefira. Tek tada će Moskva biti prisiljena revidirati svoje ratne izračune. Donald Trump konačno se počeo kretati u pravom smjeru. Sada ima priliku ispraviti svoje prošle pogreške u vezi s Rusijom. Veliki paket pomoći Ukrajini, u kombinaciji s oštrim mjerama protiv Rusije, mogao bi približiti izglede za pravi mir. U početku je američka prijetnja uvođenjem stopostotnih carina zemljama koje kupuju rusku energiju izazvala oprezne reakcije. Čak i u Ukrajini, koja je dugo bila zagovornica sekundarnih sankcija, javni komentari bili su obilježeni otvorenim pesimizmom: zašto čekati 50 dana? U Rusiji je ova odgođena potencijalna kazna doživljena kao poziv na eskalaciju agresije - bianco ček za produljenje rata", piše u ekstenzivnoj analizi na Ukrinformu Serhij Solodki, ravnatelj Centra Nova Europa.
Ukrajinci se, dakle, nadaju, no Rusi nisu osobito impresionirani najavom mogućih sankcija iz Bijele Kuće. Ruski medij Vedomosti u svojem tekstu navodi da ako se rješenje sukoba u Ukrajini postigne do kraja drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa u siječnju 2029., to bi se smatralo uspjehom, što je rekao Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff. Stručnjaci koje je konzultirao ovaj ruski medij vjeruju da Trumpova administracija vjerojatno neće zauzeti znatno oštriji pristup prema Rusiji, prebacit će financijsku odgovornost za Ukrajinu na Europu i možda će dati prioritet diplomatskim potezima poput trilateralnog summita nad suštinskim pritiskom. Američki državni tajnik Marco Rubio osvrnuo se na isto pitanje u svom intervjuu za Fox News. Naglasio je predanost Washingtona postizanju rješenja u Ukrajini, ali je upozorio da Trump "gubi strpljenje".
Prema Dmitriju Suslovu, zamjeniku ravnatelja Centra za sveobuhvatne europske i međunarodne studije na Visokoj školi ekonomije, Trumpova administracija postaje sve svjesnija složenosti sukoba i postupno odustaje od zahtjeva za trenutačnim prekidom vatre. Ovaj stručnjak ne isključuje mogućnost simboličnih kazni protiv Rusije nakon isteka Trumpovog ultimatuma, ali smatra da je značajna eskalacija američke politike prema Moskvi malo vjerojatna. Što se tiče samog Witkoffa, Suslov je za Vedomosti rekao da je njegov utjecaj nedavno opao zbog sve veće istaknutosti Rubia kao i Witkoffovog neuspjeha u postizanju rezultata o ključnim pitanjima.
Bez velikih promjena
Pavel Koškin, viši znanstveni suradnik Instituta za studije SAD-a i Kanade, slaže se da je malo vjerojatno da će Trumpov osobni pristup sukobu između Rusije i Ukrajine pretrpjeti veliku promjenu. Po njegovom mišljenju, Washington bi mogao pokušati organizirati trilateralni sastanak između Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog kako bi ubrzao proces pregovora. "Američka podrška Ukrajini putem europskih partnera nastavit će se, ali malo je vjerojatno da će Trump podržati istinski stroži stav prema Rusiji", rekao je Koškin za Vedomosti. Dodao je da bi zbog toga Witkoff mogao postupno preusmjeriti fokus prema ruskom putu, budući da ga Trump vidi kao protutežu američkim vanjskopolitičkim jastrebovima.
Otvori KEKS Pay
Borbe se vode u strogom centru Pokrovska. Časov Jar je već prošlost.