NOLAND ARBAUGH

Prvi Muskov pacijent otkrio kako je živjeti s čipom u mozgu: 'Igram igrice samo mislima'

Noland Arbaugh
Foto: Screenshot
23.03.2025.
u 15:45

Iako tehnologija mijenja Nolandov život, stručnjaci upozoravaju na potencijalne probleme, poput privatnosti. "Ako izvozimo aktivnost mozga, dopuštamo pristup ne samo onome što radimo, već potencijalno i onome što mislimo, vjerujemo i osjećamo", rekao je profesor neuroscience Anil Seth za BBC.

Zamislite čip u mozgu koji može prevesti vaše misli u naredbe za računalo – zvuči kao znanstvena fantastika, ali za Nolanda Arbaugha to je stvarnost. U siječnju 2024., osam godina nakon što je ostao paraliziran, 30-godišnjak je postao prva osoba koja je dobila takav uređaj od američke neurotehnološke tvrtke Neuralink. Iako to nije prvi takav čip – nekoliko drugih tvrtki također ih je razvilo i ugradilo – Nolandov slučaj privlači više pažnje zbog osnivača Neuralinka: Elona Muska. No Noland ističe da nije važan ni on sam ni Musk, već znanost koja stoji iza ovog pothvata.

Noland, koji dolazi iz Arizone, paraliziran je ispod ramena nakon nesreće pri ronjenju 2016. godine. Njegove ozljede bile su toliko ozbiljne da se bojao kako više neće moći učiti, raditi ili čak igrati igre. "Nemaš kontrolu, nemaš privatnost, i to je teško", rekao je za BBC. "Moraš naučiti da se za sve oslanjaš na druge ljude." Neuralinkov čip nudi mu povratak dijela nekadašnje neovisnosti omogućujući mu upravljanje računalom snagom misli.

Riječ je o takozvanom sučelju mozga i računala (BCI), koje detektira sitne električne impulse koje ljudi stvaraju kada razmišljaju o pokretima, pretvarajući ih u digitalne naredbe – primjerice, pomicanje miša na ekranu. To je složena znanost na kojoj stručnjaci rade već desetljećima. Uključenost Elona Muska u ovu tehnologiju donijela je Neuralinku veliku pažnju, ali i kritike zbog sigurnosti i invazivnosti postupka. Kada je Nolandova implantacija objavljena, stručnjaci su je nazvali "značajnim korakom", ali su upozorili da će trebati vremena za pravu procjenu – posebno zbog Muskove vještine u stvaranju publiciteta.

Noland kaže da je znao za rizike, ali je bio spreman pomoći, bez obzira na ishod. "Ako sve uspije, mogu pomoći kao sudionik Neuralinka. Ako se dogodi nešto strašno, znao sam da će iz toga učiti", rekao je. Musk je, prema Nolandovim riječima, bio jednako uzbuđen kao i on sam, iako je u javnosti ostao suzdržan, objavivši samo da "početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih signala".

Nakon operacije, Noland se probudio i otkrio da može pomicati miš na ekranu razmišljajući o micanju prstiju. "Iskreno, nisam znao što očekivati – zvuči tako futuristički", rekao je. No, vidjevši svoje neurone kako reagiraju na ekranu, shvatio je da može upravljati računalom samo mislima. S vremenom je njegova vještina napredovala – sada igra šah i videoigre, što mu je, kako kaže, vratilo dio života koji je morao napustiti nakon nesreće. "Odrastao sam igrajući igre, a sada pobjeđujem prijatelje, što teoretski ne bi trebalo biti moguće, ali jest", dodao je.

Iako tehnologija mijenja Nolandov život, stručnjaci upozoravaju na potencijalne probleme, poput privatnosti. "Ako izvozimo aktivnost mozga, dopuštamo pristup ne samo onome što radimo, već potencijalno i onome što mislimo, vjerujemo i osjećamo", rekao je profesor neuroscience Anil Seth za BBC. Nolandu to ne smeta – on želi da čipovi idu dalje, primjerice da mu omoguće upravljanje invalidskim kolicima ili čak robotskim tijelom. Ipak, nije sve išlo glatko. U jednom trenutku čip se djelomično odvojio od mozga, što mu je oduzelo kontrolu nad računalom. "To je bilo veoma uznemirujuće", priznao je. Inženjeri su problem riješili prilagodbom softvera, ali to je naglasilo ograničenja tehnologije.

Neuralink nije jedina tvrtka u ovoj utrci. Synchron, primjerice, razvio je uređaj Stentrode, koji se ugrađuje manje invazivno – kroz vratnu venu, a ne otvorenom operacijom mozga. Deset ljudi trenutno koristi taj uređaj, a jedan od njih, Mark, iskoristio ga je s Appleovim Vision Pro naočalama za virtualna putovanja. "Vidim budućnost u kojoj bi ova tehnologija mogla značajno pomoći osobama s paralizom", rekao je. Noland je dio Neuralinkova istraživanja koje traje šest godina, nakon čega budućnost nije jasna. Bez obzira na to, vjeruje da je njegovo iskustvo tek početak. "Znamo tako malo o mozgu, a ovo nam omogućuje da naučimo puno više", zaključio je.

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar Cera
Cera
06:22 24.03.2025.

Zbog igrice čip---- Tko je tu lud ? Mladež je toliko zaglupljena da treba hitna obnova a to je jednostavno totalni restart, no ima li šanse za tako nešto pored tolikih idiota?

TR
trpimir2022
18:51 23.03.2025.

Vrata pandorine kutije se otvaraju, a slobodna volja polako isčezava na horizontu . . .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije