Crni dim pojavio se u srijedu navečer iznad Sikstinske kapele što znači da u prvom glasanju kardinala na konklavi nije izabran novi papa. Crni dim nije iznenađenje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu. U idućim danima kardinali mogu glasati četiri puta dnevno, dvaput prijepodne i dvaput popodne.
Tijek događaja:
21:55 - Premda se najavljivalo da će se dim iz Sikstinske kapele s konklave za izbor novoga pape mogao očekivati oko 19 sati, on se pojavio tek nešto prije 21 sat. Mnogi su se pitali – zašto je kasnio? Zapravo, možda se i nije radilo o velikom kašnjenju, nego naprosto o činjenici da je ovo konklava… Više pročitajte OVDJE.
21:45 - Crni dim nije iznenađenje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu. Najbolje izglede za izbor na ovoj konklavi, po analitičarima i kladioničarima, imaju talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle. Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, konzervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost. Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978. godine. Više pročitajte OVDJE.
21:01 - Crni dim pojavio se u srijedu navečer iznad Sikstinske kapele što znači da u prvom glasanju kardinala na konklavi nije izabran novi papa.
20:17 - I dalje se iščekuje dim iz dimnjaka Sikstinske kapele. Čekanje se odužilo, budući da se očekivalo da će se dim pojaviti oko 19 sati. Mnogi se pitaju što uzrokuje odgodu.
19:30 - Vjernici na Trgu svetog Petra preko ekran prate dimnjak.
18:48 - Deseci tisuća vjernika ispunili su Trg svetog Petra i okolne ulice u Vatikanu, a svi su pogledi uprti u krov Sikstinske kapele i maleni dimnjak iz kojega bi oko 19 sati trebao biti pušten dim nakon prvog dana glasanja.
18:00 - Uzvikom Extra omnes, kojima se poziva da Sikstinsku kapelu napuste svi osim kardinala izbornika, i zatvaranjem vrata slavne kapele počela je konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje U njoj su kardinali prvo položili prisegu da će poštivati proceduru izbora i zavjet šutnje, u izravnom televizijskom prijenosu. Učinili su to pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju. Potom je majstor papinskih ceremonijala Diego Ravelli uzviknuo "Extra omnes" (svi van) i zaključao vrata za sobom.
Papu će izabrati 133 kardinala mlađih od 80 godina koji će biti strogo izolirani od vanjskog svijeta. Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije. Danas će kardinali glasati samo jednom i oko 19 sati može se očekivati prvi dim iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele. Očekuje se da će biti crne boje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu.
U idućim danima kardinali mogu glasati četiri puta dnevno, dvaput prijepodne i dvaput popodne. Za izbor pape, 267. pape u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 88 glasova. Konklave (od latinskog 'cum clave' – s ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X. On je potaknut dugom povijesti političkog upletanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog poglavara.
Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a moraju se sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti pape ili od njegova odreknuća od službe. Od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu. Samo glasanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su "infirmari" (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori. Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima. Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda". Pri tom izgovaraju: "Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran".
Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ "eligo" kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve to kontroliraju. Iskorišteni listići se spaljuju nakon jedinog glasanja prvog dana konklava i zatim nakon svaka dva završena kruga glasanja (prijepodnevnog i popodnevnog) idućih dana. No, bude li papa izabran listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI. koji je izabran u prvom popodnevnom glasovanju drugog dana konklava).
Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, konzervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost. Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978. godine.
17:37 - Kardinali su u Sikstinskoj kapeli krenuli pojedinačno polagati svečanu zakletvu, u kojoj obećavaju čuvati tajnu o svemu što je vezano uz izbor novog pape te da će onaj koji bude izabran vjerno vršiti Petrovu službu pastira sveopće Crkve.
16:59 - Kardinali su upravo ušli u Sikstinsku kapelu, gdje će pod slavnim freskama koje je oslikao Michelangelo dati prisegu. Svaki kardinal je prišao oltaru, poklonio se i zauzeo svoje mjesto. Nakon što se vrata zatvore i izgovore riječi "extra omnes" (svi van), konklava će službeno započeti.
16:30 - Kao što smo već spomenuli i ranije, konklava uskoro započinje. Kardinali su krenuli u procesiju prema Sikstinskoj kapeli. Evo koji nas ključni događaji danas još očekuju:
-
Oko 17:30 svi koji nisu izbornici moraju napustiti Sikstinsku kapelu – trenutak kada se izgovara "extra omnes" označava početak izolacije kardinala i službeni početak konklave.
-
Oko 19:00 nakon prvog glasovanja, iz dimnjaka se očekuje izlazak dima.
-
U četvrtak ujutro – ako novi papa ne bude izabran večeras – kardinali će doručkovati od 06:30 nakon čega u 08:15 slijedi misa, a zatim su planirana još dva kruga glasovanja tijekom dana.
15:42 - Građani i mediji okupljaju se u blizini bazilike Svetog Petra.
13:25 - Sljedeći papa suočit će se s "nizom ozbiljnih problema" kada stupi na svoju novu ulogu, rekao je za BBC dopisnik iz Vatikana i papin biograf David Willey. "Financije, pedofili svećenici, buduća uloga žena u Crkvi, rodna pitanja", naveo je Willey kao neka od pitanja. Rekao je da iako je postojala želja za nekim "skromnim" poput pape Franje, novi vođa morat će biti i dobar "administrator" ako želi uspjeti. "Buduća moć pape koji bude izabran ovdje u Rimu, u sljedećih nekoliko dana, je ogromna. To je svojevrsna anomalija u svijetu u kojem imate vrlo moćne političare koji vuku konce", dodao je. "Imate i skromnog, religioznog čovjeka koji može pokazati jednaku moć u ovom čudnom svijetu u kojem danas živimo", dodao je Willey.
13:08 - Postoji još nekoliko ključnih trenutaka koji će se danas odvijati u Vatikanu, piše Sky News.
15:45 Kardinali će početi napuštati svoje sobe prije procesije do Sikstinske kapele
16:10 Kardinali se okupljaju na molitvu, a zatim će se uputiti u Sikstinsku kapelu pjevajući Veni Creator Spiritus
17:45 Kardinali će položiti zakletvu tajne dok se okupljaju u Sikstinskoj kapeli
19:00 Očekuje se dim nakon prve sjednice glasanja
12:55 - Sky News javlja o jakim mjerama sigurnosti u Vatikanu. Podijelili su sliku koja prikazuje policijski znak koji uklanja automobile iz cijelog područja zbog sigurnosnih razloga. Na znaku, koji je stupio na snagu sinoć u 20 sati, stoji da će naredba biti na snazi "dok ne bude potrebno". Oko 4000 policajaca raspoređeno je od jutros, a na snazi su sigurnosni prijelazi i provjere za one koji putuju u Vatikan. Očekuje se i da će 1000 volontera pomagati u protoku hodočasnika.
"Želim liberalnog papu“, kaže Joyce, koji je u Rim doputovao iz SAD-a. "Moj broj jedan je Pierbattista Pizzaballa“, kaže blogerica Teodorita Giovannella, misleći na 60-godišnjeg talijanskog kardinala. Stanovnik Rima Michele Rapinesi smatra da će sljedeći papa biti vatikanski državni tajnik Pietro Parolin, koji je bio drugi papa pape Franje.
12:50 - Kardinali će danas popodne ući u Sikstinsku kapelu, te potpuno izolirani od vanjskog svijeta, početi s tajnim glasanjem o novom papi. Kolumnist Večernjeg lista i urednik portala Vjerujem.hr Darko Pavičić govorio je o detaljima izbora novog pape, tijeku i tajnosti konklave, ali i o brojnim drugim temama vezanim za izbor novog poglavara Rimokatoličke Crkve. Više pročitajte OVDJE.
12:30 - 133 kardinala koji će među sobom odlučiti o novom papi nalaze se u Rimu od ponedjeljka. Okupili su se iz cijelog svijeta: 52 iz Europe, 23 iz Azije, 20 iz Sjeverne Amerike, 17 iz Afrike, 17 iz Južne Amerike, te četiri iz Oceanije.
Italija ima najviše kardinala koji mogu glasati, njih 17, dok SAD imaju 10, a Brazil sedam. Ujedinjeno Kraljevstvo ima tri. Kardinali, zajednički poznati kao Kardinalski zbor, uputit će se u Sikstinsku kapelu oko 15 sati po britanskom vremenu i položiti zakletvu tajnosti prije početka konklave. Vrijedi napomenuti da je 108 od 133 kardinala imenovao papa Franjo, što znači da bismo mogli vidjeti većinu kako želi nastaviti njegovo nasljeđe kroz svoj izbor kandidata.
11:44 - Kardinali su izašli iz bazilike sv. Petra. Sada će uzeti još jednu dugu pauzu za ručak i vrijeme za posljednja razmišljanja, prije nego što se okupe u Sikstinskoj kapeli na početku konklave danas poslijepodne. Riječi kardinala Giovannija Rea, dekana Kardinalskog zbora, mogle bi imati velik utjecaj na kardinale koji će uskoro izabrati nasljednika pape Franje.
11:14 - U utorak 6. svibnja nakon svete mise u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić povukli su se u Dom sv. Marte u Vatikanu gdje će boraviti sve do izbora novog pape. Kardinale su iz Papinskog hrvatskog zavoda ispratili rektor Zavoda preč. Marko Đurin, vicerektor Zavoda vlč. Marko Škraba, generalni tajnik BK BiH vlč. Bojan Ivešić i osobni tajnik kardinala Bozanića vlč. Tomislav Hačko. Danas poslijepodne u 16.30 sati 133 kardinala izbornika krenut će u procesiji iz Kapele sv. Petra i Pavla (Cappella Paolina), uz pjevanje litanija svih svetih, do Sikstinske kapele gdje će, nakon što se otpjeva himan "O dođi Stvorče, Duše svet", položiti propisanu prisegu, priopćili su iz Zagrebačke nadbiskupije.
10:44 - Kardinal Giovanni Re, dekan Kardinalskog zbora, održao je svoju propovijed. Kardinal Re je započeo zazivanjem Duha Svetoga da pomogne kardinalima biračima dok se „pripremaju poduzeti čin najviše ljudske i crkvene odgovornosti i donijeti odluku od iznimne važnosti“. Re, koji ima 91 godinu, ne može sudjelovati u konklavi. "Jedinstvo Crkve je Kristova želja; jedinstvo koje ne znači uniformnost, već čvrsto i duboko zajedništvo u različitosti, pod uvjetom da se održi puna vjernost Evanđelju“, rekao je, potičući kardinale da slijede put pokojnog pape Franje.
Kada se kardinali okupe u Sikstinskoj kapeli na konklavi danas poslijepodne, Re je rekao – klimajući glavom prema riječima pape Ivana Pavla II. – da se nada da će "Michelangelova nadvisujuća slika Isusa Sudca podsjetiti sve na veličinu odgovornosti" izbora sljedećeg pape. "Molimo se da Bog podari Crkvi papu koji najbolje zna probuditi savjest svih te moralne i duhovne energije u današnjem društvu, koje karakterizira veliki tehnološki napredak, ali koje sklono zaboravljati Boga", zaključio je Re.
10:37 - Najduža konklava trajala je gotovo tri godine, između 1268. i 1271. Nekoliko ih je trajalo samo jedan dan. Najnovije konklave - za papu Franju 2013., papu Benedikta XVI. 2005. i papu Ivana Pavla II. 1978. - sve su trajale manje od tri dana. Osim prvog dana, kada se održava samo jedno glasovanje, kardinali održavaju četiri dnevna glasovanja - dva ujutro, dva poslijepodne - dok jedan kandidat ne dobije većinu od dvije trećine plus jedan. U ovom slučaju potreban broj je 89. Kardinali su se zakleli na tajnost glasovanja.
U 16:30 sati po lokalnom vremenu kardinali svečano ulaze u oslikanu Sikstinsku kapelu, pjevajući meditativnu "Litaniju svetaca" i latinsku himnu "Veni Creator", moleći svece i Duha Svetoga da im pomognu u odabiru pape. Jednom kada stignu tamo, obećavaju da će čuvati tajnost o onome što će se dogoditi i da neće dopustiti da "bilo kakvo miješanje, protivljenje ili bilo koji drugi oblik intervencije" od strane strana utječe na njihovo glasanje. Stojeći pred Michelangelovom vizijom neba i pakla u "Posljednjem sudu", svaki kardinal stavlja ruku na Evanđelje i kune se da će izvršiti tu dužnost "tako mi pomogao Bog i ova sveta Evanđelja, kojih se dotičem rukom". Nakon toga, umirovljeni propovjednik papinskog dvora, kardinal Raniero Cantalamessa, održava meditaciju. Nadbiskup Diego Ravelli, upravitelj papinskih liturgijskih ceremonija, uzvikuje "Extra omnes", što na latinskom znači "svi van". Svatko tko nema pravo glasa tada odlazi, a vrata kapele se zatvaraju.
Ako kardinali nisu postigli većinu, kartice i popisi glasova stavljaju se u peć i spaljuju s dodatkom kako bi se dobio crni dim, pokazujući vanjskom svijetu da papa još nije izabran. Za crni dim, kuglice se miješaju s patronama koje sadrže kalijev perklorat, antracen (sastojak ugljenog katrana) i sumpor. Za bijeli dim, goruće kuglice se miješaju s kalijevim kloratom, laktozom i kloroformnom smolom. Tradicija je promatrati dim koji se diže s vrha Sikstinske kapele, a katolici se okupljaju na Trgu svetog Petra kako bi uživali u tom spektaklu. Ako se nakon tri dana ne postigne rezultat, sjednice se prekidaju na jedan dan kako bi se omogućila molitva i rasprava. Održavaju se daljnja glasovanja dok se ne postigne dvotrećinska većina. Kada se dovoljan broj kardinala složi oko kandidata, pitaju ga prihvaća li papinstvo i pod kojim imenom želi biti poznat. Listići se spaljuju kao i prije, ali s dodatkom za proizvodnju bijelog dima.
10:30 - U Vatikanu je u tijeku sveta misa za izbor pape, nazvana misa "Pro Eligendo Romano Pontifice". Posljednji je ušao kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora, koji će održati propovijed. Re, koji ima 91 godinu i stoga nema pravo glasa u konklavi, također je održao propovijed na sprovodu pokojnog pape Franje. Prvo čitanje mise bit će isto kao ono izgovoreno u konklavi koja je izabrala papu Franju 2013. godine.
Velik dio mise održavat će se na latinskom ili talijanskom jeziku, jeziku na kojem Vatikan vodi svoje svakodnevne poslove. No Univerzalna molitva bit će izgovorena na nekoliko drugih jezika, uključujući francuski, svahili, portugalski, malajalamski i mandarinski, što odražava globalni doseg Katoličke crkve i njezin sve veći utjecaj izvan Europe. U međuvremenu, drugo čitanje, od sv. Pavla do Efežanima 4, bit će izneseno na španjolskom jeziku. Govori o srži uloge pape: održavanju doktrine i učenja Crkve, kao i očuvanju jedinstva, javlja CNN.
9:47 - Svaki kardinal piše svoj izbor na papiru s riječima "Eligo in summen pontificem" - "Biram za Vrhovnog papu". Prilaze oltaru jedan po jedan i govore: "Za svjedoka pozivam Krista Gospodina koji će mi biti sudac, da je moj glas dan onome za koga pred Bogom mislim da treba biti izabran."
Presavijeni glasački listić stavlja se na okrugli tanjur i ubacuje u ovalnu srebrno-zlatnu urnu. Nakon što se ubace, glasačke listiće jedan po jedan otvaraju tri različita "prebrojivača", kardinala odabrana nasumično, koji zapisuju imena i čitaju ih naglas. Kardinali mogu voditi vlastito prebrojavanje na listu papira koji su im dodijeljeni, ali moraju predati svoje bilješke kako bi se spalile na kraju glasovanja. Kontrolori, čiji rad provjeravaju drugi kardinali zvani revizori, zatim zbrajaju rezultate svakog kruga glasovanja i zapisuju ih na zaseban list papira koji se čuva u papinskom arhivu. Dok birački povjerenik čita svako ime, probija svaki glasački listić iglom kroz riječ "Eligo" te ih veže koncem i veže čvor. Glasački listići se zatim odlažu i spaljuju u peći kapele zajedno s kemikalijom kako bi se proizveo ili crni dim koji bi signalizirao da nema pobjednika ili bijeli dim koji bi najavio da je izabran novi papa, objašnjava Independent.
8:26 - Nagađanja o tome tko će naslijediti Franju bila su česta čak i prije njegove smrti, a svakim danom kandidat za papinstvo, dodaje se na više od 20 potencijalnih papa. Zvijezda u usponu posljednjih dana je Robert Prevost, umjereni kardinal iz SAD-a poznat po svom „čvrstom rasuđivanju i istančanoj sposobnosti slušanja“, prema katoličkim novinama Crux . Čini se da je Prevost zasjenio drugog umjerenog favorita, Pietra Parolina, državnog tajnika Vatikana koji se smatra izvrsnim diplomatom, ali možda previše dosadnim da bi vodio 1,4 milijarde katolika u svijetu. Još jedan favorit je Luis Antonio Tagle, reformator s Filipina nadimka "azijski Franjo". No, zajedno s Parolinom, kritiziran je zbog lošeg rješavanja slučajeva seksualnog zlostavljanja djece od strane svećenika, piše Guardian.
Uz Taglea, u progresivnom taboru su i talijanski kardinali Matteo Zuppi i Pierbattista Pizzaballa, mirotvorac koji godinama živi u Jeruzalemu, kao i Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Timothy Radcliffe iz Ujedinjenog Kraljevstva i Michael Czerny iz Kanade. Na tradicionalističkoj strani su Mađar Péter Erdő i Robert Sarah, kardinal iz Gvineje koji je kritizirao Franjino papinstvo. Iako nisu na popisu favorita, među onima koji lobiraju za konzervativnog Franjinog nasljednika su Raymond Burke, američki biskup koji podržava Donalda Trumpa, i Gerhard Müller, Nijemac koji je upozorio da bi se crkva mogla rascijepiti ako se ne izabere ortodoksni papa.
Ali kako kaže stara izreka o izboru pape, 'tko uđe u konklavu kao papa, izađe iz nje kao kardinal', malo je favorita na početku procesa koji prođu kroz uzastopne krugove glasovanja. Ključni primjer za to bio je Jorge Mario Bergoglio, koji 2013. nije smatran kandidatom, ali je do kraja konklave postao papa Franjo. Jedna stvar oko koje su se kardinali činili složnima u pripremi za konklavu bila je potreba da novi papa bude sposoban "biti most i vodič za dezorijentirano čovječanstvo obilježeno krizom svjetskog poretka", a istovremeno potvrditi svoju predanost "podržavanju novog pape", rekao je dužnosnik Vatikana tijekom brifinga za novinare u ponedjeljak.
"Ovi vjernici ulaze u konklavu vjerujući da je Bog već odabrao sljedećeg papu“, rekao je Andrea Vreede, vatikanski dopisnik za NOS, nizozemsku javnu radio i televizijsku mrežu. "Sada moraju shvatiti koji je taj izbor. Nepredvidljiv je jer postoji mnogo novih birača koji se ne poznaju dobro, jer Franjo nikada nije organizirao sastanke s kardinalima, pa nikada nisu bili pozvani da pomognu ili savjetuju papu. Dakle, jedno oko čega se mogu složiti, bez obzira jesu li krajnje lijevi ili krajnje desni, jest da svi žele veće sudjelovanje u vladi sljedećeg pape", dodao je.
Još jedna stvar oko koje se svi slažu jest da konklava mora biti kratka, možda ne dulja od tri do četiri dana. "Mislim da već imaju nekoga na umu", rekla je Severina Bartonitschek, vatikanska dopisnica za KNA, katoličku novinsku agenciju u Njemačkoj. "A glavni zadatak novog pape bit će ujedinjenje crkve. To je uvijek zadatak za svakog papu, ali bit će posebno ključno za sljedećeg papu. Da, morat će se baviti evangelizacijom, ali i pitanjima poput slučajeva zlostavljanja. Trebamo papu koji se ne boji boriti protiv ovog problema", dodala je.
7:38 - Kada kardinali u srijedu uđu u Sikstinsku kapelu na početku konklave, procesa izbora novog pape, bit će odvojeni od svijeta. Ali to ne sprječava ljude da pokušavaju utjecati na razmišljanje 133 prelata koji će izabrati nasljednika pokojnog pape Franje. Birači smiju uzeti pisane materijale, a u danima prije konklave ponuđena im je knjiga o njihovim kolegama kardinalima – ona koja sadrži jasnu poruku.
Pod nazivom „Izvješće Kardinalskog zbora“ nudi profile oko 40 kandidata za papu, uključujući analizu njihovih stajališta o temama poput blagoslova istospolnih osoba, zaređivanja žena đakona i crkvenog učenja o kontracepciji. Izvješće Kardinalskog zbora dostupno je besplatno na internetu, ali je također izdano i kao knjiga velikog formata. Jedan umirovljeni kardinal, koji nije imao pravo sudjelovati u konklavi, rekao je za CNN da je primio tiskanu kopiju.
Projekt vode dva katolička novinara, Edward Pentin iz Velike Britanije i Diane Montagna iz Sjedinjenih Država – čiji se radovi pojavljuju na tradicionalističkim i konzervativnim katoličkim vijestima. Montagna je knjigu davala kardinalima koji su ulazili i izlazili sa sastanaka prije konklave, izvijestio je Reuters. Autori izvješća kažu da su izradili resurs kako bi pomogli kardinalima da se "bolje upoznaju" te da ga je sastavio "međunarodni i neovisni tim katoličkih novinara i istraživača".
6:20 - Sto trideset i tri kardinala izbornika ući će danas popodne u Sikstinsku kapelu i iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, početi s tajnovitim izborom novog poglavara Rimokatoličke Crkve. Konklave su zasjedanje kardinalskog zbora Rimokatoličke Crkve s ciljem izbora novog rimskog biskupa, odnosno pape, i najstarija su metoda izbora čelnika neke institucije u svijetu. Konklave (od latinskog 'cum clave' – s ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X. On je potaknut dugom povijesti političkog upletanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog poglavara.
Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a moraju se sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti pape ili od njegova odreknuća od službe. Za izbor novog pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak. Od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu.
Kardinali tijekom konklava glasaju u Sikstinskoj kapeli, ali su za njihova trajanja smješteni u obližnjem Domu svete Marte. Iako služi i u druge svrhe, na primjer papa Franjo u njoj je živio, ta petokatnica izgrađena tijekom pontifikata Ivana Pavla II. najpoznatija je baš kao rezidencija kardinala tijekom konklava. Ima 128 soba, a kardinalima se njihove dodjeljuju ždrijebom. Nije to hotel s pet zvjezdica, ali je dom vrlo udoban i gosti u njemu imaju sve što im treba, kazali su kardinali. Za trajanja konklava sve radijske, televizijske i telefonske veze prekidaju se jer kardinali moraju biti izolirani od vanjskog svijeta i mogućih utjecaja na njihovu odluku.
Izbor za novoga papu ritual je bogat tradicijom i simbolikom, tajnovitošću i hipnotičkim gregorijanskim napjevima. Na dan početka konklava, kardinali ujutro slave misu "Pro Eligendo Papa" (za izbor pape), a zatim u procesiji uz Litanije svih svetih i himničnu "Veni, Creator Spiritus" (O dođi, Stvorče, Duše svet) kreću u Sikstinsku kapelu. U njoj će prvo položiti prisegu da će poštivati proceduru izbora i zavjet šutnje. Zavjet čita dekan kardinalskog zbora ili njegov zamjenik ako je prvi stariji od 80 godina i nema pravo glasa (to će se dogoditi na ovim konklavama jer je dekan Giovanni Battista Re prestar za glasanje, pa će tu ulogu preuzeti argentinski kardinal Leanrdo Sandri). Kardinali prisegu polažu pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju.
6:22 - Iako je Vatikan notorno prožet tajnovitošću, postoje dobri povijesni razlozi zašto se o konklavama ne priča i zašto se kardinali moraju obvezati da će glasovati po svojoj volji, kaže profesor povijesti Crkve monsinjor Robert Wister. Naime, sve do početka 20. stoljeća francuski ili španjolski kraljevi ili sveti rimski car imali su pravo veta na izbor pape. Posljednji je to pravo iskoristio austrougarski monarh Franjo Josip kad je na konklavi 1903. godine blokirao izbor tadašnjeg državnog tajnika Mariana Rampolle. Umjesto njega, Papom je postao Giuseppe Sarto (Pio X.). Kardinali će prije početka glasanja čuti nagovor za to posebno zaduženog svećenika kojim im se izlaže stanje u kojem se Crkva nalazi i sugeriraju kvalitete potrebne za novog papu. Nakon toga, ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja uzvikne "Extra omnes" (svi van) i zatvori vrata.
Osim njega, u kapeli mogu ostati tajnik Kardinalskog zbora, još dva majstora ceremonijala, strogo ograničen broj pripadnika pomoćnog osoblja i medicinske sestre u pratnji bolesnih kardinala, ali uz prethodnu suglasnost Kardinalskog zbora, te dva liječnika.
Kao i kardinalima, i njima je strogo zabranjeno iznošenje bilo kakvih informacija s konklava, a Sikstinska se kapela prije početka pomno pregleda kako bi se uklonili eventualno postavljeni prislušni uređaji. Kazna za odavanje informacija s konklava, bilo izravno ili neizravno, jest ekskomunikacija.
Eligo in Summum Pontificem
Prvog dana konklava kardinali glasaju samo jednom, a u sljedećim danima dvaput prijepodne i dvaput popodne. Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, promišljanju i duhovnoj obnovi. Taj se postupak ponavlja bude li novih sedam krugova glasanja bez izbora pape.
"To je relativno malena skupina ljudi koji se međusobno prilično dobro poznaju i izbor pape više nalikuje izboru pročelnika odsjeka na fakultetu nego političkom skupu", kazao je prije više godina ugledni američki vatikanist John Allen.
Samo glasanje sastoji se od tri faze. U prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su "infirmari" (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori. Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima.
Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda". Pri tom izgovaraju: "Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran".
Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ "eligo" kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve kontroliraju.
6:20 - Ljudi često zamišljaju da je atmosfera u Sikstinskoj kapeli tijekom izbora toliko napeta da bi se mogla rezati nožem, ali zapravo više nalikuje liturgiji nego političkoj konvenciji. Pokojni austrijski kardinal Franz Koenig, koji je sudjelovao na trima konklavama, u jednom se intervjuu 2002. nasmijao na opasku da je ozračje na konklavama zacijelo naelektrizirano. "Vjerujte, da možete gledati što se događa unutra, nasmrt bi se dosađivali", kazao je.
Iskorišteni listići se spaljuju nakon jedinog glasanja prvog dana konklava i zatim nakon svaka dva završena kruga glasanja (prijepodnevnog i popodnevnog) idućih dana.
No, bude li papa izabran listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI. koji je izabran u prvom popodnevnom glasovanju drugog dana konklava).
Za tu prigodu u Sikstinsku kapelu se instalira posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je papa izabran).
Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II. odlučio je da izbor pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.
Kada jedan od kardinala dobije potrebnu većinu glasova, dekan kardinalskog zbora (ili njegov zamjenik ako je ovaj prestar za glasovanje) pita izabranog papu prihvaća li izbor. Izabrani nema nikakvu obavezu prihvatiti, ali u praksi kardinali koje ne žele postati papom to unaprijed najave.
Nakon što prihvati izbor, dekan novog papu pita kojim će se imenom zvati. Nedugo potom, papa odlazi u "sobu suza", malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjene u papinsku odoru (unaprijed su pripremljene tri veličine: mala, srednja i velika) i pripremi se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra.
A ondje će njegov izbor tradicionalnom objavom "Habemus Papam" (Imamo Papu) proglasiti kardinal protođakon (u slučaju ovog izbora to će biti francuski kardinal Dominique Mamberti).
Papinski ceremonijar u pontifikatu Ivana Pavla II. nadbiskup Pietro Marini rekao je da je izlazak na balkon drevna tradicija. "Izlazak pape na balkon svetog Petra, pljesak, usklici i erupcija radosti na neki način znače da Rimljani prihvaćaju svog papu", rekao je.
6:17 - Ne predstojećim konklavama na kojima će se birati Franjin nasljednik sudjelovat će 133 kardinala. Moglo ih je biti 135, ali su dvojica odustala zbog bolesti. U konklave mogu ući svi kardinali mlađi od 80 godina u trenutku nastupanja sedisvakancije. Franjo je imenova 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije.
Među izbornicima su i dvojica hrvatskih kardinala Josip Bozanić i Vinko Puljić. Oni su među rijetkim kardinalima koje je imenovao još Ivan Pavao II. i ovo im je treća konklava. Kardinali izbornici najčešće papu biraju među sobom, ali ništa ih ne priječi da izaberu i nekog kardinala starijeg od 80 kojeg neće biti u konklavama.
Tradicionalno je katoličko uvjerenje da se konklave odvijaju pod vodstvom Duha Svetoga, ali, po riječima samih kardinala, njegovu ulogu ne treba preuveličavati. Kardinal Joseph Ratzinger je u razgovoru za bavarsku televiziju 1997. rekao da se Duh Sveti ne sudjeluje na konklavama "u smislu da diktira koga treba izabrati".
"Njegovu ulogu treba shvatiti elastičnije, on djeluje više kao dobar učitelj koji nam daje dovoljno prostora, dovoljno slobode, ali se nalazi uz nas, kazao je Ratzinger koji će osam godina poslije postati papa. Najbolje izglede za izbor, po analitičarima i kladioničarima, imaju talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle. Iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, konzervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost. Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978. godine.
Otvori KEKS Pay
Ne trebamo papu za svijet i nevjernike. Nije to pop zvijezda. Nama treba papa za vjernike i za crkvu i to onaj koji će je iznutra učvrstiti i osnaziti, koji će biti jasan, čvrst u vjeri i nepokolebljiv.