Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 14
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
REGEA pomogla u realizaciji

Projekt PVMax: dovršeno 250 solarnih elektrana

storyeditor/2025-10-07/Sv_Ivan_Zagreb.jpg
Foto: Privatni arhiv
1/5
08.10.2025.
u 14:02

Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske od 2021. do 2025. pružala je stručnu tehničku pomoć u svim fazama izgradnje sunčanih elektrana i tako podržala više od 1000 projekata

U prosjeku dvadeset projekata mjesečno su pomogli u realizaciji, a to je otprilike četvrtina onih obrađenih u sklopu PVMax projekta. Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) od 2021. do 2025. pružala je stručnu tehničku pomoć u svim fazama provedbe projekta izgradnje sunčanih elektrana, od početne ideje do potpisa ugovora o izgradnji te na taj način podržala više od 1000 projekata, ukupne snage veće od 200 MWp. Sve u sklopu projekta PVMax, koji je financirala Europska investicijska banka ELENA programom, koji je pokrenut kako bi se dodatno potaknulo tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj. Djelujući kao nacionalni “one-stop-shop”, tj. centralizirano mjesto gdje su klijenti mogli dobiti tehničko, financijsko i/ili pravno savjetovanje.

REGEA je pomagala odabranim klijentima u pripremi njihovih projekata, što je obuhvaćalo i preliminarne analize potencijala, procjenu nosivosti krovne konstrukcije, izradu idejnih rješenja, ishođenje potrebnih suglasnosti i razvoj dokumentacije o nabavi (uključujući i ugovore) za izgradnju solarnih elektrana. Sve to ubrzalo je realizaciju projekata i samih ulaganja. Od 1000 projekata tijekom trajanja projekta koji su prošli kroz ruke djelatnika REGEA-e, više od 250 dovršeno je do kraja, ukupne snage oko 60 MWp, čime je mobilizirano više od 50 milijuna eura ulaganja u obnovljive izvore energije.

– Korisnici naših usluga pruženih kroz projekt bili su predstavnici javnog sektora poput gradova, županija i povezanih javnih tvrtki koji su htjeli graditi sunčane elektrane na krovovima zgrada javne namjene, ali i privatnog sektora poput industrije, turističkih objekata i banaka, koji su anticipirali potrebe za dekarbonizacijom svojih proizvodnih postrojenja ili uredskih zgrada. Uspješno smo pustili u pogon oko 250 sunčanih elektrana. Preostali projekti na kojima smo intenzivno radili ili se nisu stigli završiti do kraja projekta ili su investitori odustali od provedbe zbog niza razloga. Bilo da se radi o lošem stanju krovova koji su zahtijevali skupe sanacije, o čekanju subvencija, previsokim troškovima za stvaranje uvjeta priključenja na mrežu zbog dotrajalosti infrastrukture ili preniske cijene električne energije – objasnio nam je Marko Čavar, voditelj odjela Energija u REGEA-i, inženjer te jedan od voditelja projekta PVMax. Naš sugovornik opisuje izazove u provedbi projekta sunčanih elektrana.

20.09.2024., Zagreb - Konferencija Green Deal Mobility u hotelu Zonar te paneli o odrzivosti elektricnih vozila. Simon Franko, Aleksandar Halavanja, Yoann Le Petit, Marko Cavar. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

– Klijenti koji žele instalirati veću sunčanu elektranu moraju biti svjesni potrebe izrade elaborata za priključenje na mrežu, ali i vrlo često potrebe prilagodbe trafostanica na koje se te elektrane žele priključiti. Troškove opremanja tih trafostanica moraju platiti sami investitori, što pogoršava financijsku sliku projekata, ali i produljuje realizaciju na više od dvije godine – govori Čavar.

Koliko je obično potrebno da se napravi sunčana elektrana? – To ovisi o veličini planirane sunčane elektrane, načinu financiranja i “brzini” ishođenja dozvola, no u prosjeku za sunčanu elektranu do pola MW potrebno je oko godinu dana od inicijalne analize do puštanja u trajni pogon, no imali smo klijente kod kojih je to bilo i kraće. U javnom sektoru vrlo je često potrebno dulje vrijeme zbog postupka javne nabave. Često su se klijenti odlučili čekati i po godinu dana za prijavu na natječaj za sufinanciranje, čime bi izgubili i do godine dana, a time i otprilike petinu povrata investicije – objašnjava Čavar. REGEA je, kaže, osmislila ovaj projekt upravo kako bi klijenti kroz prve korake u provedbi svojih projekata sunčanih elektrana dobili sve potrebne informacije za donošenje odluka.

– Odlučili smo se najviše pružati podršku u prvom dijelu razvoja projekta, optimizacijom veličine sunčane elektrane, izradom idejnih rješenja i dobivanja elektroenergetskih suglasnosti uz troškove priključenja. Tek tada klijent može sa sigurnošću znati koliko će ga sunčana elektrana koštati. Forsirali smo “nadstandard” u odabiru tehnologije, posebnu pozornost posvetili zaštiti od požara i digitalizaciji. U sklopu projekta pratili smo klijente i do završetka izgradnje. U našem portfelju usluga nudili smo tri modela provedbe: klasični, tj. tradicionalni, gdje bi se prvo izradila sva dokumentacija pa na temelju glavnog projekta gradila sunčana elektrana, “ključ u ruke”, potom Projektiraj i Gradi model, prema kojem bi se kroz jedan ugovor, za privatnog ili javnog klijenta, izrađivao glavni projekt i gradila sunčana elektrana ili pak PPA model. Odabir modela ovisio je o željama i mogućnostima klijenata, uvjetima natječaja na koji su se prijavljivali, ali i o praksi na tržištu koju se postupno trebalo mijenjati od tradicionalne provedbe do “ključ u ruke” modela, koji je po našem mišljenju bolji – govori nam Čavar. Objašnjava da provedba putem PPA modela (Power Purchase Agreements) omogućuje zainteresiranim klijentima izgradnju sunčanih elektrana na svojim krovovima bez direktne investicije.

– Ova vrsta ugovora znači da umjesto ugovaranja izgradnje sunčane elektrane i plaćanja dogovorenog iznosa, klijenti zapravo sklapaju dogovor s izvođačem o kupnji obnovljive električne energije koja će se proizvesti iz te sunčane elektrane. Izvođač i financira izgradnju samog postrojenja te tijekom 10-15 godina ili dulje prodaje električnu energiju na lokaciji. S jedne strane izbjegava se zaduživanje, a s druge strane “tjera” se izvođača da se brine o funkcionalnosti sunčane elektrane kako bi ostvarivao profit od prodaje. Nakon isteka ugovora sunčana elektrana prelazi u vlasništvo naručitelja. Ovaj model u PVMax projektu koristili su i privatni i javni sektor, a posebice je bio zanimljiv javnom sektoru zbog izbjegavanja zaduživanja – kaže naš sugovornik. Budući da je REGEA pružala tehničku pomoć svojim klijentima “besplatno”, tj. troškovi djelatnika na projektu bili su pokriveni ELENA programom, postavlja se pitanje ima li nastavka PVMax projekta.

– Budući da smo u sklopu projekta PVMax stekli vrijedna znanja u provedbi projekata sunčanih elektrana, Agencija se pozicionirala kao ustanova koju svi klijenti mogu angažirati na komercijalnoj osnovi. Sada to i radimo s nekoliko klijenata iz privatnog i javnog sektora. Planiramo osigurati i “besplatnu” pomoć za klijente prijavom novih europskih projekata. Završili smo s prijavom sličnog projekta i postoji mogućnost da ćemo krajem 2026. ponovno biti u stanju nuditi tehničku pomoć i za javni i za privatni sektor, ovog puta u suradnji s nekoliko snažnih inženjerskih kuća. Osim sunčanih elektrana pokrivat ćemo i baterijske sustave pohrane, napredne sustave upravljanja (SCADA), nastupe na tržištima električne energije i uvođenje koncepta dijeljenja energije – kaže Čavar.

A u REGEA-i otkrivaju da projekt PVMax nije samo pomogao u izgradnji sunčanih elektrana nego je i ispunio svoju osnovnu svrhu – potaknuo ovo tržište. To znači da su hrvatske tvrtke, projektanti, izvođači i banke sada bolje pripremljeni za provedbu ovakvih projekata, što je pridonijelo stabilnosti tržišta sunčanih elektrana. PVMax je smanjio i rizik ulaganja jer je izradio standardiziranu dokumentaciju i provjerene modele financiranja. A što slijedi nakon PVMax projekta?

– REGEA nastavlja s pružanjem stručne podrške u pripremi projekata, ponajprije za svoje osnivače, ali i za klijente koji su za to zainteresirani u svim prethodno navedenim segmentima. Intenzivno je uključena u razvoj nekoliko većih kapitalnih projekata za predstavnike javnog sektora na našem području kroz koje će se izgraditi oko 40 MWp sunčanih elektrana i 50 MWh baterija – kažu nam u REGEA-i.

FOTO Raj na Krku: Pogledajte luksuznu vilu u Malinskoj vrijednu 1,38 milijuna eura
storyeditor/2025-10-07/Sv_Ivan_Zagreb.jpg
1/10

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja