Zaposleni s visokom stručnom spremom mjesečno zarađuju otprilike 8300 kuna neto, odmah do njih su osobe s višom stručnom spremom plaća kojih je otprilike 6400 kuna, a na trećem su mjestu visokokvalificirani radnici čija je plaća otprilike 5800 kuna – pokazuje posljednje istraživanje Državnog zavoda za statistiku o mjesečnim plaćama prema stupnju stručne spreme.
Nakon 2008. godine plaće su blago porasle u nominalnom iznosu – od stotinjak kuna za nekvalificirane radnike do gotovo tristo kuna za VKV radnike, ali realna vrijednost zarada u padu je petu godinu zaredom.
Sat rada bruto šest eura
Imajući na umu rast cijena i nominalni iznos dohodaka, današnjih sto kuna vrijedi kao 90 kuna iz 2008. godine, s tom razlikom da je u međuvremenu približno dvjesto tisuća zaposlenih ostalo bez posla pa najčešće nemaju ništa. Najveći realni pad plaća dogodio se 2012. kad ih je nagrizla inflacija, bitno veća nego što je bila u drugim europskim državama.
Hrvatskoj se zna spočitavati da ima skupu radnu snagu, no s godinama se istopila i ta blaga prednost (ili nedostatak ako se gleda očima biznisa) koju je zemlja imala pred konkurentskim tržištima pa danas samo Bugari, Rumunji i Litavci zarađuju manje od radnika u Hrvatskoj. Trenutačna je bruto cijena sata rada u Hrvatskoj samo šest eura, što je četiri puta manje od prosjeka Europske unije, pet puta manje nego u Njemačkoj ili Austriji, ali i 30 do 50 posto manje od cijene sata rada u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj ili Slovačkoj – a to su zemlje koje su do prije deset godina bile bitno lošije od Hrvatske.
Na prste jedne ruke možemo nabrojiti zemlje u kojima je zadnja financijska kriza proizvela lomove na sve strane, pa i na cijeni rada, a većina članica EU provukla se kroz posljednje četiri godine s blagim rastom. Posljednji kvartal 2012. donio je eurozoni povećanje plaća od 1,3 posto, kvartal prije njega bio je bolji sa 1,8 posto, a Eurostat izvještava da su potkraj godine Rumunjska, Estonija i Mađarska povećale plaće 6 do 8 posto. Samo su Španjolska i Slovenija bile u silaznoj putanji, ali blažoj i sporijoj nego što je ima Hrvatska.
Svota ovisi i o cehu
Osim diplome i pozicije plaću određuje i snaga pojedine industrije pa tradicionalno najbolje prolaze zaposleni u duhanskoj, industriji pića i farmaciji, gdje VSS zarađuje gotovo 13 do 15 tisuća kuna, a inženjer u tekstilu otprilike 6 tisuća kuna. U usporedbi s njima, diploma malo vrijedi i u obrazovanju – 6493 kune, no zdravstvo s plaćama višima od 10 tisuća kuna za VSS konkurira bankarima. Iz podataka proizlazi da NKV radnik u farmaciji ili duhanskoj industriji zaradi samo 700 kuna manje nego profesor koji ima VSS. Velike su razlike u plaćama i VKV radnika. U pojedinim industrijama, pa i u uslugama, VKV radnici zarađuju i više od 8 tisuća kuna, što je pokazatelj deficitarnosti pojedinih struka i vještina na tržištu rada.
>> Svima režu plaće: Poreznicima, sucima, policajcima, carinicima...
proferorima doktorima i svim onim koji su pola zivota proveli u skoli treba 10 puta da je veca plata od neskolovanih i obicnih radnika.