Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
HRVATSKA GLAGOLJICA

Profesorice žele uvrstiti staro hrvatsko pismo na UNESCO-ov popis: 'Velika smo i dugovječna kultura'

Pleternica: U Muzeju bećarca organiziran okrugli stol i predstavljena knjiga "Brendiranje kulturom: glagoljica"
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
1/9
28.02.2024.
u 14:25

Glagoljica nije svojstvena samo Hrvatskoj, ali naša jedinstvena inačica uglatog oblika jest.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo te jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta. No može li hrvatska glagoljica postati svjetski brend? Profesorice Ekonomskog fakulteta u Osijeku, književnica Jasna Horvat i teoretičarka kreativne industrije Josipa Forjan već desetak godina aktivno se bave glagoljicom i promoviraju je po svijetu. Napisale su i knjigu “Brendiranje kulturom: glagoljica” kao poticaj za učestalo govorenje/glagoljanje te time i poticanje poistovjećivanja s drugim identitetskim odlikama RH.

Brendiranje kulturom

Sve je počelo prije 10 godina, kada je profesorica Horvat objavila nagrađivani roman “Az”, i to tako da je strukturiran prema numeričkim vrijednostima glagoljičkih znakova. Forjan je u to vrijeme doktorirala i njih dvije su odlučile zajedno raditi na projektima, a vizija im je bila promovirati i čuvati hrvatsku kulturnu baštinu. Zajedno s upravom Ekonomskog fakulteta radile su na tome da utkaju glagoljicu u svakodnevni radni život. Spojile su ekonomiju, književnost, brend i identitet u jedan projekt i pristupile brendiranju kulturom temeljenom na glagoljici.

– Naša misija je populariziranje glagoljice na svim razinama, da bude dostupna svima. Uzele smo glagoljicu kao misiju s kojom pokušavamo povezati različita područja jer nije samo glagoljica vezana za baštinjenje, filozofiju i humanistiku. Tu su i društvene znanosti, umjetnička područja... – rekla je Josipa Forjan.

GALERIJA: U Muzeju bećarca organiziran okrugli stol i predstavljena knjiga "Brendiranje kulturom: glagoljica"

Pleternica: U Muzeju bećarca organiziran okrugli stol i predstavljena knjiga "Brendiranje kulturom: glagoljica"
1/11

Profesorice na svom fakultetu sada imaju aulu glagoljice, prekrasan prostor na kojem se sada održavaju sva velika događanja u gradu, a isto tako i vrt nazvan “sunčana ura” u kojem se očitava vrijeme pomoću glagoljice. Napravile su glagoljašku poemu temeljenu na romanu “Az”, a pronašle su i način kako potaknuti mlade svih obrazovnih razina iz cijele Hrvatske da osmišljavaju idejna rješenja temeljena na kulturnoj baštini. Jedna od tema njihovih natjecanja upravo je glagoljica, a o uspješnosti projekta najbolje govore sjajna ponuđena rješenja, od namještaja i slikovnica preko smjerokaza i putokaza do medijskih planova i predstava, i sve to uz svakodnevni nastavni proces.

Ekonomskim rječnikom rečeno, u zadnjih deset godina uspjele su uspostaviti model kružne kreativnosti. Uzele su glagoljicu i prošle s njom kroz 12 sektora kreativne industrije, od arhitekture, audiovizualne umjetnosti, baštine i dizajna do glazbe, knjige, medija i računalnih igrara. U svojoj knjizi odgovorile su na pitanje kako jednu ideju provesti kroz svih 12 sektora da bi se ona konačno brendirala cjelovito i dugoročno.

Hrvatska glagoljica oblik je glagoljice koji je u hrvatskim zemljama bio prisutan od 11. do 16. stoljeća. Hrvati su živu uporabu glagoljice u svojim liturgijskim i upravno-pravnim tekstovima održali do 19. stoljeća te glagoljicu (uz latinicu i hrvatsku ćirilicu) smatraju svojim nacionalnim pismom.

VEZANI ČLANCI: 

Simbol na eurokovanici

Nakon što je 2014. godine “umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice” proglašeno hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom, profesorice su pokrenule inicijativu za uključivanje glagoljice na UNESCO-ovu listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine.

– Mi imamo svoju inačicu glagoljice. Ona je uglatog oblika i dogodila se upravo dugotrajnom uporabom i razvojem na našem području. Što se tiče inicijative za uvrštenje na UNESCO, zasad samo šaljemo dopise ovlaštenim tijelima, ali nadamo se da će spoj naših napora, želja, snage, znanja i umijeća uroditi plodom i da ćemo to u dogledno vrijeme uspjeti učiniti – kaže Jasna Horvat.

Glagoljica nije svojstvena samo Hrvatskoj, ali naš uglati oblik jest. Promovira ga i država Hrvatska od 2023., kada smo ulaskom u eurozonu uveli kovanice sa znakom glagoljice i tako dobili jedinstvenu priliku da novčanom valutom širimo ideju glagoljice kao našeg simbola.

Oživljavanjem glagoljice možemo potvrditi kako je kršćanstvo u 9. stoljeću istodobno i opismenjavalo i širilo vjeru. Znači, to je spoj duhovnog i obrazovnog. Takav perpetuum mobile u kojem primate jedno, dobivate drugo, a rastete cjelovito u 21. stoljeću, nažalost, nemamo, a glagoljica je možda podsjetnik kako se to može, kako tomu treba težiti i kako mi to želimo njegovati.

VIDEO: Tomašević otvorio oporabilište građevinskog otpada u Resniku, nezadovoljni stanovnici prosvjedovali

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije