Naslovnica Vijesti Hrvatska

Preminuo akademik Radoslav Katičić: 'Nenadoknadiv gubitak istinske veličine'

Započevši proučavanja na području klasične i bizantske grčke filologije ubrzo je područje svojih istraživanja proširio na poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku) te na općelingvističku teoriju
11. kolovoza 2019. u 10:28 9 komentara 5940 prikaza
Radoslav Katičić
Foto: PALAVRA PRESS/PIXSELL

Radoslav Katičić, hrvatski jezikoslovac rođen je u Zagrebu, 3. 7. 1930. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju 1954., doktorirao 1959. tezom Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije. Asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu postao je 1958., a od tada je počeo sustavno predavati sanskrt i paleobalkansku lingvistiku te poslije poredbenu indoeuropeistiku.

27.06.2012., Bec, Austrija - Radoslav Katicic, hrvatski povjesnicar, jezikoslovac i kulturolog. Photo: Drago Palavra/PALAVRA PRESS/PIXSELL Besmislena inicijativa Bitka za hrvatski jezik – kalvarija duga stoljeće i pol dobiva novi zaplet

Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. Utemeljio je studij opće lingvistike i indologije, a od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije. Od 1956., zajedno s B. Lászlóm, sustavno je promicao, djelujući u Zagrebačkom lingvističkom krugu Hrvatskoga filološkoga društva, strukturalnu lingvistiku i druge moderne metode među mlađim djelatnim hrvatskim jezikoslovcima, a osim mnogobrojnih studija objavio je i knjige Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (1967), Jezikoslovni ogledi (1971), Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, 1979), Novi jezikoslovni ogledi (1986., 1992), Litterarum studia (1998), Na kroatističkim raskrižjima (1999); napisao je i prvu sustavnu povijest indijske književnosti u Hrvatskoj Stara indijska književnost (1973), te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008; Zeleni lug, 2010; Gazdarica na vratima, 2011; Vilinska vrata, 2014). Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967). Godine 1977. postao je redoviti profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču, a 1978–87. bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku; od 1998. profesor emeritus Sveučilišta u Beču. Član je JAZU (HAZU): izvanredni od 1973., a redoviti od 1986; dopisni je član Austrijske akademije od 1981. i pravi član od 1989; također je član ANUBiH od 1984. i Norveške akademije od 1987. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo (2006).

Balkan Regionalne zablude Okanite se zapadnog Balkana – u njemu su samo mali dio Hrvatske i neznatan dio Srbije

Započevši proučavanja na području klasične i bizantske grčke filologije ubrzo je područje svojih istraživanja proširio na poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku) te na općelingvističku teoriju. Na takvim širokim filološkim i čvrstim teoretskim temeljima pristupio je proučavanju širokoga kruga temâ slavenske i hrvatske filologije. Vodeći je stručnjak u starobalkanskoj lingvistici i međunarodno priznat znanstvenik na mnogim poljima, osobito u sintaksi i povijesti hrvatskog književnog jezika, slavenskoj mitologiji, bizantskoj filologiji, genetskolingvističkoj teoriji, teorijskoj sociolingvistici, ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti i dr. Objavio je više od 150 znanstvenih članaka i rasprava, niz drugih priloga i veći broj knjiga, stoji na stranicama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Osvrt ravnatelja IHJJ-a Željka Jozića u povodu smrti akademika Katičića

"Odlazak u vječnost našeg profesora i učitelja akademika Radoslava Katičića sve nas je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje silno ražalostio jer smo svjesni nenadoknadiva gubitka istinske znanstveničke i ljudske veličine. S druge strane, ponosni smo što smo imali privilegij napijati se izravno iz njegova neizmjerno duboka i nepresušna izvora znanja. Profesora Katičića, neprijeporno jednoga od najvećih hrvatskih jezikoslovaca uopće, pamtit ćemo posebno po njegovu vedru i optimističnom pogledu u budućnost hrvatskoga jezika. Za nju je uvijek govorio da ovisi isključivo o njegovim govornicima, koji će zapravo odrediti kakav će taj jezik biti, implicitno poručujući svima onima koji se bave hrvatskim jezikom da se s poštovanjem i razumijevanjem odnose spram govornika hrvatskoga jezika jer hrvatski jezik - to su njegovi govornici", napisao je Jozić. 

ODLAZAK LEGENDE Preminula američka nobelovka Toni Morrison

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković uputio je u nedjelju izraze sućuti obitelji u povodu smrti akademika Radoslava Katičića ističući kako će u hrvatskoj povjesnici ostati zabilježen po iznimnom doprinosu u promicanju hrvatskoga jezikoslovlja i komparativne kroatistike.

"S iznimnim sam žaljenjem primio vijest o odlasku vrsnoga hrvatskog jezikoslovca, akademika Radoslava Katičića. Akademika Katičića, filologa svjetskoga ugleda i člana više europskih akademija znanosti, pamtit ćemo kao jednoga od sastavljača glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Posebno su dragocjeni njegovi jezično-povijesni radovi u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza od ranoga srednjeg vijeka, preko djela renesansnih i baroknih pisaca, sve do modernoga standardnog hrvatskog jezika. Pripadao je skupini hrvatskih jezikoslovaca koja je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, srušila lažnu sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika i ocrtala novi hrvatski jezično-povijesni zemljovid te konačno kodificirala hrvatski standardni jezik. Hrvatska će ga znanost pamtiti i kao utemeljitelja studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, profesora slavistike na Sveučilištu u Beču te predsjednika Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. U hrvatskoj će povjesnici ostati zabilježen po iznimnom doprinosu u promicanju hrvatskoga jezikoslovlja i komparativne kroatistike, koji je bogatim znanstvenim opusom pridonio ugledu hrvatske znanosti u Europi i svijetu na čemu mu odajemo dužno priznanje", navodi premijer Plenković, priopćila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas

  • ante_pustinjak:

    pokoj njegovoj, dobroj, plemenitoj i umjetničkoj duši! bio je živa, hodajuća enciklopedija! gotovo da nije bilo pitanja na koja nije imao spremne stručne odgovore. oni koji su studirali slavistiku u beču to najbolje mogu procijeniti! neka mu je lahka zemljica hrvatska!

  • Avatar Vukomerec
    Vukomerec:

    Pokoj mu duši. Hrvatski velikan!

  • Avatar NenadNikolicZagreb
    NenadNikolicZagreb:

    Veliki, veliki, veliki čovjek! Erudita toliko širokih znanja da je teško bilo naći još pet ljudi u cijeloj državi koji mu mogu stati uz bok. Jesmo li svjesni koliko jezika i pisma je poznavao prof. Katičić? Koliko je knjiga i ... prikaži još! dokumenata pročitao i proučio na tim jezicima? I koliko je znao o hrvatskome jeziku? Ne vidi se niti blizu neki njegov nasljednik ili učenik s tolikim kapacitetom i to je jedino što možda nije stigao uraditi. Dobro i plodno proveden život, ogromna kluturna ostavština, samo proučiti ono što je napisao trebaju godine. Na onom svijetu susrest će se s vrlo rijetkim velikanima sličnim sebi. Laka mu bila hrvatska zemlja i moja osobna sjećanja će biti uz njega.