Najpoznatiji turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog sveučilišta ustvrdio je kako je poznato je da postoje aktivni ili potencijalno aktivni rasjedi koji mogu prouzročiti potrese maksimalne magnitude 6-7 stupnjeva pa tako, kako navodi, potres magnitude 6,4 u Hrvatskoj nije iznenađujuć.
- Istočni Mediteran pod utjecajem je sila kompresije afričkoga kontinenta koji napreduje prema sjeveru. Sjeverni dio afričkoga kontinenta roni ispod Sredozemnog mora duž ciparsko-talijanskog pojasa. Ova brzina kretanja u prosjeku je dva centimetra godišnje. Zato su Italija, Grčka i Turska države pod tektonskom kompresijom. Alpe u Europi i planine Bik u Turskoj proizvod su ove tektonske kompresije. Ova tektonska deformacija prevladava na cijelom jugu europskoga kontinenta i uzrokuje potrese. Hrvatska i okolica također imaju udio u ovoj kompresiji i povremeno su izloženi jakim potresima. Posljednji snažni potres koji ste doživjeli rezultat je ovih kretanja i takvi se potresi mogu ponoviti - pojasnio je za Express te poručio na što trebaju seizmolozi obratiti posebnu pozornost.
- Nakon posljednjeg potresa od 6,4 stupnja trebalo bi provesti detaljna geološka i geofizička istraživanja na Petrinjskom rasjedu i Jastrebarskom rasjedu, Podsljemenskom rasjedu i Bistranskom rasjedu, koji se sijeku na sjeveru. To je najaktivnije područje i tu treba pratiti seizmološke aktivnosti. Potresi magnitude 6,4 proširili su se na sjeverozapad. Uz to, ovaj potres očito je prouzrokovao predšokove. Potres magnitude 6,4 utjecao je na napetost na Jastrebarskom rasjedu, Podsljemenskom rasjedu i rasjedu Bistre, koji prolaze blizu Zagreba. Treba istražiti stupanj ovog učinka. Skupina stručnjaka s atenskog sveučilišta koristila je InSAR, metodu korištenja slika prikupljenih radarskim satelitom za mjerenje malih pomaka tla zbog potresa 29. prosinca 2020. Otkrili su da se Petrinjski rasjed pomaknuo za oko tri metra tijekom potresa - pojasnio je dr. Eyidogan. Potresu u Petrinji, kaže, prethodili su manji šokovi.
- Pojava predšokova, predznakova, vrlo je važna sa seizmološkoga gledišta. Naravno, ne može se predvidjeti kad će biti potres, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava može se sustav pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres, ali i ne mora. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi istraživanjem to potvrditi. Nakon potresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke ‘predznake’. To su aktivnosti koje su počele 23. prosinca s magnitudom 1,3, a nastavilo se 28. prosinca magnitudama 5,2 i 5. To nije uobičajeno. Naravno, nitko nije mogao znati da su ti predšokovi signalizirali kasniji potres od 6,4. Mislim da bi seizmolozi u Hrvatskoj trebali provesti ovu vrstu istraživanja. U tu svrhu bilo bi korisno povećati broj potresnih postaja. To je jedini način da se može biti u korak s vremenom i da bi se moglo približiti seizmologiji - naglasio je turski stručnjak.
- Nadam se da ćemo jednog dana imati jednako dobre rezultate kao u meteorologiji. Tad ćemo biti mnogo spremniji i samim tim spasiti mnoge ljudske i materijalne tragedije - dodao je dr. Eyidogan i pojasnio kako je ključ u tehnologiji.
- Ako se broj suvremenih postaja za mjerenje seizmičke aktivnosti poveća, parametri potresa mnogo su osjetljiviji. Tako možete bolje razumjeti fiziku potresa. Sigurni podaci uvijek daju sigurne rezultate - pojašnjava seizmolog.
- Želio bih se nadati da ćemo nakon nekog vremena uspjeti smanjiti rizike od potresa i ostalih prirodnih katastrofa u našim gradovima. Najgore što se događa u gradovima je to da se gradi i dograđuje, a da se ne misli o sigurnosti. To je veoma problematično. I upravo zbog toga imamo velike štete u gradu. A tome pridonosi i to što se struka često ostavlja sa strane i samim tim pravi se velika greška - rekao je te na primjeru Izmira, grada kojeg je nedavno pogodio razoran potres, objasnio univerzalno primjenjive probleme. To su izmirsko zaljevsko područje, koje je smješteno na bazenu koji pojačava potresne valove, neusklađenost s propisima u vezi s potresima, značajan dio zgrada sagrađen je 1990-ih, kad građevinske inspekcije nisu provedene. Nakon potresa u blizini Seferihisara u Izmiru uslijedio je, dodao je, 1621 novi potres, od toga 44 jača od četiri stupnja po Richteru.
- Kroz okolicu Izmira prolazi čak 17 rasjeda. Ne znamo na kojem će od tih rasjeda nastati novi potres, i zato trebamo istraživanja, zato sam i naglasio te poručio vašim stručnjacima u Hrvatskoj da moraju istraživati predšokove - rekao je dr. Eyidogan, koji je objasnio da je državna intervencija bila presudna.
Potres magnitude 7 u listopadu u Turskoj nanio je ozbiljnu štetu nekim povijesnim zgradama na otocima Samos i Ikeria. Život je izgubilo 117, a ozlijeđeno 1032 ljudi. Čak 90% gubitaka dogodilo se u izmirskim okruzima Bayraklı i Bornova. Prema službenim izjavama, od 11. studenog 2020. godine, stručnjaci su pregledali ukupno 109.921 objekt. Prema tim ispitivanjima, broj teško oštećenih, objekata koji se moraju rušiti je 506.511, 5119 objekata prošlo je s manjim oštećenjima. Institucija za osiguranje od prirodnih katastrofa (TCIP) objavila je da je zbog potresa nastala šteta od gotovo 2 milijarde turskih lira (malo manje od dvije milijarde kuna), piše Express.
Istragom u zoni potresa uočeno je kako je moguće da su uzroci oštećenja u višekatnim armiranobetonskim zgradama rezultat mnogih građevinskih nedostataka.
koliko se sječam da su naš sizmologi već od zagrebačkog potresa tražili više uređaja i sredstava. žalosno je da imamo u povijesti znanosti takvu veličinu Mohorovića koji je istraživao i potres, a vrlo malo se na to područje znanosti daje.