Europska komisija objavila je pozitivne gospodarske prognoze za Hrvatsku. Očekuje se rast plaća i kupovne moći građana, dok bi se rast cijena trebao usporiti. Prema izvješću, Hrvatski BDP ove godine trebao bi porasti za 3,2 posto, dok se u 2026. predviđa rast od 2,9 posto. Veći gospodarski rast u Europskoj uniji očekuje se u samo nekoliko zemalja: Malti, Danskoj, Irskoj i Poljskoj.
Što se inflacije tiče, Komisija procjenjuje da bi ona mogla padati do 2026., kada bi se trebala stabilizirati oko 2 posto. U odnosu na ostatak Unije, veći porast cijena očekuje se u Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Estoniji i Bugarskoj. Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da su rezultati u skladu s planovima Vlade.
"To će u sljedećem razdoblju osigurati i dalje višestruko veću stopu rasta gospodarstva RH u odnosu na prosjek EU i Eurozone. Što se tiče inflacijskih pritisaka, tu isto tako, sukladno našim očekivanjima, dolazi do smanjenja očekivane stope inflacije. To je također dobro. Postoje dva glavna indikatora – jedno je indeks potrošačkih cijena koji mjeri RH, a drugo je harmonizirani indeks koji pokazuje Europska komisija. Tu smo također zadovoljni s trendom usporavanja inflacije i nadamo se da će se taj trend očuvati, odnosno nastaviti u smislu smanjenja inflacijskih pritisaka", rekao je Primorac. Prema projekcijama Komisije, građanima bi trebala rasti kupovna moć, kao i primanja, dok bi inflacija trebala nastaviti usporavati. Na pitanje koliko su te prognoze realne, odgovorio je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
"Hrvatska će i dalje imati solidnu stopu rasta, no ona će ipak biti niža. Među glavnim razlozima zašto bi trebala biti niža jest i dalje vrlo slab oporavak u europodručju zbog carinskih ratova. Ono što također očekujemo u razdoblju koje slijedi jest slabljenje fiskalnog impulsa od države nakon svih ovih izbora koje smo imali zadnje dvije godine. Dakle, javna bi potrošnja trebala imati manji obol po pitanju pokretanja rasta. Što se tiče tržišta rada, ono bi u Hrvatskoj i dalje trebalo ostati relativno robusno budući da rast zaposlenosti od oko tri posto znatno je veći u odnosu na 0,5 posto na istoku Europe", rekao je Stojić.
Govoreći o visini plaća, dodaje: "Plaće bi ove godine trebale rasti oko 8,5 posto, što je i dalje među najvećim stopama rasta među članicama EU. To dolazi nakon prošle godine kada je Hrvatska bila apsolutni rekorder prema realnom povećanju medijalnog dohotka od čak 22 posto", kazao je Stojić.
Što se tiče inflacije, očekuje se da će postupno padati. No Stojić upozorava da rizici i dalje postoje: "U osnovnom scenariju bi se inflacija trebala smanjivati, odnosno njena godišnja stopa trebala bi usporavati i u sljedećim godinama – tamo u 2026. prema 2,5 posto. Međutim, treba biti svjestan da svi rizici po pitanju inflacije nisu još zanemarivi. Carinski ratovi i rekonfiguracija globalnih lanaca vrijednosti utjecat će na rast uvoznih cijena. Znamo da Hrvatska puno toga uvozi, a u Hrvatskoj je i dalje snažan rast plaća na pomolu, pogotovo ako ga stavimo u odnosu na rast, odnosno razinu produktivnosti. On je znatno viši i zapravo, ako ne bude pomaka u produktivnosti gospodarstva, onda bi se toliki rast primanja zaposlenih zapravo mogao obiti o glavu kao inflacija", upozorio je Stojić.
Izašli smo iz srboslavije, dobili rat i stvorili slobodnu državu Hrvatsku, kako reče Otac domovine "biti će onakva kakvu samo želimo" Dok imamo ljude poput Plenkovića samo nebo nam je granica.