Prevareni smo! Već 13 godina čekam da mi vrate dućan u Jurišićevoj, ali još uvijek ništa. Godine 1991. podnijela sam zahtjev u Ured za denacionalizaciju, ali ti su papiri propali, pa sam nakon donošenja zakona, 1997., opet morala predati zahtjev ogorčeno reagira 79-godišnja Ljerka Magdić na spomen povrata imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine.
Gospođa Magdić samo je jedna od 50 tisuća pravnih i fizičkih osoba koje su u Hrvatskoj od 1997. godine podnijele zahtjev za povrat kuća, stanova, zemljišta, šuma, poslovnih prostora koji su od njihova vlasništva ili očevine u razdoblju komunizma preko noći postali društvenim vlasništvom.
Samo u Zagrebu, koji može poslužiti kao ogledni primjer, podneseno je 15 tisuća zahtjeva za povrat ili isplatu naknade za oduzetu imovinu. Kako jedan zahtjev sadrži više adresa, u Uredu za imovinskopravne poslove kažu da se zahtjevi odnose na oko 50 tisuća adresa!
Registar
Mi smo na prapočetku jer tek rješavamo pitanje vlasništva, osnovu svake države! To je bit, jer kako raditi kad ne postoji jedinstven registar svih zemljišta i objekata koji su u procesu povrata imovine i kad gotovo 90 posto imovine koja bi i trebala biti vlasništvo grada nije upisana.
Ministarstvo pravosuđa i mediji uvijek ističu problem gruntovnice, no oko procesa povrata i utvrđivanja vlasništva daleko od očiju javnosti vodi se tihi rat lokalne samouprave, države i bivših vlasnika objašnjava zagrebački pročelnik za upravljanje imovinom Željko Uhlir.
Kakav rat? Rat u kojemu, zasad, država prolazi dobro, lokalna samouprava loše, a fizičke i pravne osobe ili vrlo dobro ili loše ovisno o tome u kojoj se zoni objekt nalazi i koliko se potražuje.
O čemu je riječ? Sve ono što je bilo nacionalizirano, a nije podnesen zahtjev za povrat imovine ili je on odbijen svojata država. Primjerice, Zagreb je 1998. godine upravljao s oko šest tisuća poslovnih prostora, a prema posljednjem izvješću s kraja prošle godine, ostalo mu je 4600.
Međutim, zahtjev za povrat podnesen je za gotovo pola od njih, za jednu četvrtinu nije podnesen zahtjev pa će pripasti državi, a grad će na kraju ostati sa 1135 prostora. Od 9090 stanova, izgubit će oko 5500.
Država uzima ono što je profitabilno, a nama na upravljane prebacila je neprofitabilno, poput škola ili vrtića zaključuje Uhlir. Država, ipak, preko svoga Fonda za naknadu oduzete imovine, obveznicama i u novcu, isplaćuje naknade za one objekte i zemljišta koji se ne mogu naturalno vratiti jer se u njima obavlja djelatnost socijalne skrbi, obrazovanja, kulture, znanosti, športa i sl.
Država može isplatiti bivšeg vlasnika, naći mu zamjensku nekretninu, ali Vlada može i odlučiti "kad postoje osobito opravdani razlozi" da se baš dotični objekt vrati bivšem vlasniku, kao što je nedavno urađeno u slučaju srednje škole u Gundulićevoj ulici, koja je vraćena Družbi sestara milosrdnica. Takvi bivši vlasnici očito vrlo dobro prolaze unatoč dugom postupku.
Naknade
Ljudi koji su podnijeli zahtjev za povrat iznimno su nezadovoljni i naknadama koje dobivaju za oduzetu imovinu. Najlošije prolaze oni koji su izvan centra grada i oni koji potražuju šume i zemljište. Grad je podijeljen u sedam zona, a najmanje se žale oni kojima je imovina oduzeta u prvoj.
Teško je dati općenitu sliku koliko se u kojoj zoni isplaćuje jer to ovisi o puno čimbenika, ali mi se držimo donesenog Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti zemljišta i pišemo rješenja. Ne isplaćuje se sadašnja tržišna vrijednost oduzete imovine kaže Damir Lasić, zamjenik pročelnice zagrebačkog Ureda za imovinskopravne poslove.
Ističe da je njihov ured dosad riješio oko 70 posto adresa koje su u procesu povrata, ali je upravo zbog pretrpanosti Ministarstva i suda dosad okončano samo 10 posto slučajeva, tj. njih oko pet tisuća.
Rok u kojem se povrat imovine bivšim vlasnicima mora riješiti zakonski ne postoji i neće biti nikakvih pravnih posljedica ako potraje još desetak godina. Institucije poput najvećeg potražitelja, Crkve, dočekat će oduzete objekte ili milijunske iznose za njihovu vrijednost, ali ljudi poput gospođe Magdić vjerojatno i neće.
Nama će samo ostati blamaža da, ako i uspijemo ući u Europsku uniju 2007. ili 2013., nećemo imati riješeno pitanje vlasništva, temelja svih demokratskih država i osnove za investicije i gospodarski razvoj.
Najveći potražitelji
Katolička crkva i institucije povezane s njom podnijele su 95 zahtjeva od kojih se većina još obrađuje. Židovska je općina uime fizičkih osoba podnijela 46 zahtjeva koji se odnose na stotinjak adresa. Ostale vjerske zajednice podnijele su 58 zahtjeva, a od toga najviše Srpska pravoslavna crkva 42. Primjerice, potražuju dio zdanja na Cvjetnom trgu.
Zagrebačka kultura i obrazovanje u povratu
MUZEJI
1. Muzej suvremene umjetnosti, Katarinin trg 2 i Jezuitski trg 1
2. Muzej Grada Zagreba, Opatička 20
3. Muzej naivne umjetnosti, Ćirilometodska 3
4. Muzej revolucije naroda Hrvatske, Pantovčak 178a
5. Hrvatski povijesni muzej, Trg žrtava fašizma bb
GLAZBA
1. Koncertna direkcija Zagreb, Kneza Mislava 18
2. Glazbeno učilište, Mlinarska 25
3. Glazbena škola "V. Lisinski", Gundulićeva 4 (pola zgrade)
KAZALIŠTA
1. Komedija, Kaptol 9 i Kaptol 27
2. Zagrebačko kazalište lutaka, Trg kralja Tomislava 19
3. Gavella, Frankopanska 8 (dvorište)
4. Zagrebačko kazalište mladih, Teslina 7
KINA
1. Kinoteka
2. Zagreb
3. Grič
ŠKOLE
1. OŠ Josipa Juraja Strossmayera
2. OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga
3. OŠ Ivana Zajca
4. OŠ Davorin Trstenjak
5. Hotelijersko-turistička
6. Ugostiteljska
7. Škola suvremenog plesa
8. II. Opća privatna gimnazija
9. Gimnazija Tituša Brezovačkog
10. Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn
11. Srednja škola za montažu
12. Škola za primalje s učeničkim domom
13. Škola za medicinske sestre
13. Srednja ekonomska Benedikta Kotruljevića
14. Lingra
Otvori KEKS Pay
