Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Politički utjecaj na kadroviranje trebao bi biti zakonom zabranjen

Javni službenik mora biti svjestan da mu je to što radi plaćeno zahvaljujući radu drugih, to mora cijeniti, kaže profesor ustavnog prava Mato Palić
03. srpnja 2019. u 07:16 15 komentara 1106 prikaza
Sociologinja Sonja Podgorelec
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Nisu problem u ovoj zemlji ni ustaše, ni partizani, ni zastave nego neučinkovite državna i javna uprava koje nisu depolitizirane i nisu servis građanima kao u uređenim zemljama. Koriste se za partikularne interese, političke i razne druge. Unutar javne uprave nema stručne autonomije i dok god građani to ne vide kao problem, o kojem najmanje govore političke stranke, apsolutno se ništa u Hrvatskoj neće promijeniti – kaže sociolog Siniša Zrinščak.

JUNAK INTERNET GENERACIJE 'Nismo se borili protiv mature, nego protiv nejasnih kriterija'

U javnim i državnim institucijama 231.988 ljudi radilo je potkraj ožujka, prema podacima Ministarstva uprave.

Svaki građanin zna dok čeka u redu za administrativne usluge, dok obilazi liječnike, škole i druge institucije da u javnim i državnim ustanovama rade sjajni ljudi stvoreni za taj posao, ali i mnogi nestručni, koji u uređenim društvima ne bi ni dobili priliku za ta radna mjesta.

Jednako vrednovanje

– Problem je što se u državnim službama i javnom sektoru jednako vrednuje rad onih koji su dobri i onih koji su loši. Mora postojati u sustavu unutarnja kontrola njihova rada i vanjska koju će kontrolirati korisnici usluga, a to su građani. To da su loši plaćeni kao i dobri diskriminacija je boljih službenika nauštrb građana kojima štete lošiji – govori profesor ustavnog prava Mato Palić i dodaje: – Svrha je državnih i javnih službi financiranih iz proračuna novcem koji se prikuplja od svih nas da radeći zakonito i stručno budu na usluzi građanima.

Prosvjed liječnika u Rijeci Zdravstvo Liječnici optužuju županije za 'zdravstveni Obrovac'

– Kad se jednom uđe u sustav, problem je što se teško iz njega izlazi, jer to da je netko od državnih i javnih službenika dobio otkaz zbog lošeg rada, osim ako nije nešto grubo zgriješio, prava je rijetkost – kaže Mato Palić.

Nema kontrole njihova rada unutar sustava ni ocjene javnosti. Na fakultetima, dodaje, postoje anketne ocjene studenata za profesore koje moraju biti pozitivne da bi napredovali, a u osnovnoj i srednjoj školi nema ocjena ni roditelja ni učenika za učitelje i profesore, a pozicija im je neovisna o tome kako na nju gledaju građani, korisnici usluga. Ljudi će, kaže, komentirati zdravstveni sustav, ali neće nitko pisati prigovore jer misle da će možda opet doći k tom liječniku i u tu bolnicu pa ako se bude znalo da su pisali prigovor, zamjerit će im se.

Problem je i što tražimo razne potvrde od šaltera do šaltera umjesto da ih pribavimo u digitalnom obliku. I dok je nama, kaže Palić, primjer uređene zemlje Njemačka, Njemačkoj su to skandinavske zemlje u kojima su državni i javni službenici doista servis građanima.

Tematski park u Zagrebu Tematski park 'Hrvatska u malom' u 10 godina postala još manja, ali bar su raspisali natječaj

– Bit je u mentalitetu i pristupu poslu i svijesti da državni i javni službenik mora biti svjestan da mu je to što radi plaćeno zahvaljujući radu drugih, da to cijeni i da mu to ne pripada samo po sebi, što ne znači da njegov posao nije važan – ističe Palić.

Sociolog Renato Matić svojedobno je radeći istraživanje razgovarao sa 60 državnih i javnih službenika iz skandinavskih zemalja, Njemačke, Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Bugarske i razlike su bile očite.

U uređenim zemljama institucionalne su usluge zajamčene svima prema istim kriterijima i svatko može u istom vremenu bez intervencija dobiti pristup javnim medicinskim uslugama, dobiti dozvole, potvrde.

Franka Lugarić ODLIKAŠICA FRANKA LOGARIĆ 'Imamo svoje glave i svoj glas. Mi smo generacija spremna mijenjati sadašnjost'

– Kod njih je zakonom zabranjen politički utjecaj na kadrovska pitanja u državnim i javnim službama. Ono što je kod nas nezamislivo – da političke stranke bilo na vlasti, bilo u oporbi ne smiju ni na koji način utjecati na kadrovska pitanja u javnom prostoru – u skandinavskim je zemljama temelj i polazište.

Time je postavljena nepropusna brana korupciji, netransparentnosti i svim oblicima sukoba javnog i privatnog. Bojim se da ne možemo to pojmiti i zato smo sami sebe osudili na nezamislivo bujanje politički izmišljenih, a nepotrebnih tzv. uhljebničkih radnih mjesta, koja egzistiraju bez odgovornosti prema građanima koji to sve plaćaju i s vremenom gube ideju da poštenim radom i školovanjem, a bez stranačke iskaznice, išta bitno mogu učiniti.

Osim korupcije kojoj zbog toga ništa ne stoji na putu, rastu i zamke svakoj privatnoj inicijativi u velikoj mjeri zbog poreza i nezasitnog traženja novca da bi se pribavile plaće za izmišljena radna mjesta, a i zbog disfunkcionalnosti glomaznog sustava. Zbrojimo li dva i dva, bit će nam sve jasno vezano uz demografsku sliku, odlazak mladih i školovanih i urušavanje mirovinskog sustava – govori Matić.

Dmitry Rogozin I Vladimir Putin VELIKI SKANDAL 'Astronomska' korupcija u ruskom svemirskom sektoru

Servis građana

I sociologinja Sonja Podgorelec ističe da su u uređenim zemljama državni i javni službenici servis građanima. Kod nas bi trebali proći stroge treninge za taj posao, znati kako razgovarati i ponašati se prema građanima, a nužna je, dodaje, i koordinacija i kontrola njihova rada.

– U nas je problem klijentelizam i zapošljavanje ne najboljih nego po poznanstvima, od kojih se onda ne traži da nešto mijenjaju u radu i da se striktno drže propisa. Vani se tako ne kadrovira – primjećuje Podgorelec te dodaje da u Hrvatskoj državni službenici dobivaju ocjene od nadređenih.

– Ali ni to nije dobro jer ili svi imaju visoke ocjene ili nadređeni tako pokazuju antipatije pa ocjene nisu objektivne. Zato bi bilo dobro da i javnost ocjenjuje pojedinog službenika. Ovako, mi smo svi beskrajno zahvalni kad je netko pristojan i obavi svoj posao, što bi trebalo biti normalno. Ako u Njemačkoj ministar plati službenom karticom račun od sto eura jer nije imao kod sebe gotovine, dat će ostavku, a u nas je nered na svim razinama i nitko nije započeo uvoditi red, već je stvar osobne savjesti i profesionalizma kako ljudi rade – zaključuje sociologinja Sonja Podgorelec.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • Avatar Udruga_obrisanih
    Udruga_obrisanih:

    kad toj brojci dodamo još 250.000 u javnim poduzečima i zbroj odbijemo od ukupno zaposlenih dobivamo rezultat da oko 900.000 ljudi hrani cijelu državu, tj. svaki zaposleni u realnom sektoru ima barem trojicu na leđima

  • Drugarica Marica:

    Pocnite kopirati modele skandinavskih zemalja. Znam da smo 100 g. u zaostatku za njima, ali od nekuda se mora poceti. Ako vec kopirate, kopirajte od najboljih.

  • Avatar Dévény
    Dévény:

    "Politički utjecaj na kadroviranje trebao bi biti zakonom zabranjen"!!!!!! Kako to uopce bilo kome moze i na pamet pasti, a kamoli javno izreci ili napisati??? Da se to ne daj Bog provede, tko bi se to onda u Hrvatskoj bavio ... prikaži još!o politikom? Politicke stranke ne bi onda imale 500000 clanova nego 500, a moooooozda uvrh glave po najoptimisticnijim procjenama 5000. Pa kako bi onda Hrvatska opstala? Kako, kako, kako????