Dok se nastavljaju ruski rat protiv Ukrajine i američko-izraelski rat protiv Irana, napetosti između Kijeva i Teherana dosegnule su novu razinu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u nedjelju je optužio Ukrajinu za napad na iranski trgovački brod u Kaspijskom jezeru. – Zelenski je napao iranski trgovački brod i ubio mornara – napisao je, nazvavši taj potez "očitim kršenjem Povelje Ujedinjenih naroda, izvedenim po nalogu Izraela kako bi se Europa uvukla u njegov rat". Araghchi je rekao da je tijekom razgovora s visokom predstavnicom Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas te ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom jasno poručio da ono što je učinio "besplatni korisnik iz Kijeva" ne može ostati bez odgovora. Istodobno je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Andrijem Sibihom te ga pozvao u posjet Izraelu. – Razgovarali smo o izazovima s kojima se suočavaju naše zemlje, uključujući prijetnju koju predstavlja Iran – napisao je Sa’ar, upozorivši na iranske isporuke dronova i projektila ruskom ratnom stroju. Te su poruke pokazale da Ukrajina ulazi u sve izravniji sukob s Teheranom.
Ipak, najvjerojatniji iranski odgovor nije izravni raketni napad na Ukrajinu. Stručnjaci koji su razgovarali s Kyiv Postom smatraju da Teheran na raspolaganju ima jeftinije opcije čije je podrijetlo teže dokazati. Među njima su povećavanje vojne pomoći Rusiji, kibernetičke operacije, napadi na ukrajinske interese u inozemstvu te ometanje regionalnih opskrbnih pravaca. Odnosi Ukrajine i Irana počeli su se ozbiljno pogoršavati mnogo prije najnovijeg sukoba. Iranska protuzračna obrana 8. siječnja 2020. oborila je zrakoplov Ukraine International Airlinesa na letu PS752 nedugo nakon polijetanja iz Teherana. Poginulo je svih 176 ljudi u zrakoplovu. Ukrajina, zajedno s Kanadom, Švedskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, od tada zahtijeva transparentnost, pravdu i utvrđivanje odgovornosti. Ruska invazija već narušene odnose pretvorila je u otvoreno neprijateljstvo. Kijev je 2022. ukinuo akreditaciju iranskog veleposlanika i smanjio broj iranskog diplomatskog osoblja u Ukrajini, iako je iransko veleposlanstvo u Kijevu ostalo otvoreno. Dronovi Shahed iranskog dizajna potom su postali jedno od glavnih ruskih oružja za napade na ukrajinske gradove, energetsku infrastrukturu i civile. Ukrajina je uvela sankcije Iranu i više ga puta optužila da omogućava nastavak ruskog rata.
Iran je negirao izravnu uključenost u ruske napade, unatoč brojnim dokazima da Moskva koristi sustave iranskog dizajna te da je od Teherana dobila tehnologiju, dijelove i pomoć u organizaciji proizvodnje. Odnosi su se dodatno pogoršali nakon što je Ukrajina u lipnju 2025. uglavnom pozitivno reagirala na izraelske napade na Iran te intenzivirala kontakte s protivnicima iranskog režima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se u veljači 2026. u Münchenu s iranskim prijestolonasljednikom u egzilu Rezom Pahlavijem, a ponovno su se susreli sljedećeg mjeseca u Parizu. Pahlavi je poslije sudjelovao na Crnomorskom sigurnosnom forumu u Odesi, gdje je partnerstvo Moskve i Teherana nazvao "Osovinom kaosa". Ukrajina je također proglasila iransku Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom. Ti su potezi u Teheranu vjerojatno učvrstili dojam da se Kijev više ne bori samo protiv Rusije naoružane iranskim oružjem, nego da se politički svrstava uz Izrael i iransku oporbu.
Omar Ashour, stručnjak za sigurnosne i vojne studije na Institutu za poslijediplomske studije u Dohi, rekao je za Kyiv Post da Araghchijevo upozorenje treba shvatiti ozbiljno. – To je vrlo jasan signal. Neki oblik odmazde je vjerojatan, ali izravan napad na Ukrajinu i dalje je manje izgledan – rekao je Ashour. Prema njegovim riječima, Teheran uglavnom preferira asimetrične, neizravne operacije čiju je odgovornost teško dokazati. Prvi mogući scenarij uključuje informacijsko i diplomatsko zaoštravanje, prijetnje, pozivanje diplomata na razgovore, propagandu i pokušaje prikazivanja Ukrajine kao države koja djeluje u interesu Izraela. Drugi je neizravna vojna eskalacija preko Rusije. Iran bi Moskvi mogao isporučivati dodatne dijelove za dronove, tehničku pomoć, komponente za proizvodnju i obuku.
Rusija već masovno proizvodi sustave izvedene iz Shaheda. Najvažniji iranski doprinos zbog toga možda ne bi bio slanje dodatnih dronova, nego pomoć Moskvi u unapređenju njihove tehnologije, proizvodnje i koordinacije udara. Dodatnu opasnost predstavlja produbljivanje suradnje na području balističkih projektila. Sjedinjene Države tvrde da je Iran Rusiji isporučio balističke projektile kratkog dometa Fath-360, dok je Reuters izvijestio da su ruski vojnici prošli obuku za njihovo korištenje u Iranu te da se Teheran pripremao poslati lansere. Daljnja eskalacija mogla bi uključivati dodatne projektile i lansere, nove inačice oružja, komponente ili širu proizvodnu suradnju. Takva bi pomoć ojačala postojeći ruski obrazac napada, u kojem se dronovi tipa Shahed i mamci koriste za iscrpljivanje ukrajinske protuzračne obrane, nakon čega slijede balistički i krstareći projektili u velikim kombiniranim napadima.
Ashour je kao moguće oblike odmazde naveo i kibernetičke operacije, prikrivene napade na ukrajinske interese u inozemstvu te pritisak na opskrbne pravce u Kaspijskom području. Izravni iranski napad balističkim projektilom na Ukrajinu i dalje smatra najmanje vjerojatnim scenarijem. Čak i kada bi do njega došlo, vjerojatno bi bio ograničen i uglavnom simboličan jer Iran nema kapacitet nanijeti Ukrajini veću štetu od one koju joj već nanosi Rusija. Mogućnost veće iranske pomoći Rusiji posebno zabrinjava jer se Ukrajina već suočava s velikim nedostatkom presretačkih projektila za protuzračnu obranu. Zelenski je tijekom sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu u utorak razgovarao o izdavanju licenci Ukrajini za proizvodnju projektila za sustave Patriot. Sastanak je obilježio i znatno bolji ton u odnosu na njihov javni sukob u Bijeloj kući u veljači 2025.
Ariel Cohen, nerezidentni viši suradnik Euroazijskog centra Atlantic Councila i član Vijeća za vanjske odnose, rekao je za Kyiv Post da poboljšanje političkih odnosa i obećanje o licenciranju neće riješiti trenutačni ukrajinski nedostatak projektila. Konačni ugovor, plan proizvodnje i rokovi isporuke nisu javno objavljeni. – Sama licenca ne zatvara tu prazninu – rekao je Cohen. Procijenio je da jedan presretački projektil Patriot stoji između tri i pet milijuna dolara te da Ukrajini prije zime treba najmanje 300 takvih projektila. Prema njegovim riječima, Poljska je ponudila prijenos tehnologije, dok se Njemačka, koja ima potrebne industrijske kapacitete i manje je izložena ruskim napadima, spominjala kao moguća proizvodna baza. U Njemačkoj bi se već trebali proizvoditi Raytheonovi projektili PAC-2 GEM-T u suradnji s europskim proizvođačem projektila MBDA. Prve isporuke ne očekuju se prije 2027., dok pregovori o proizvodnji naprednijeg sustava PAC-3 u Njemačkoj još nisu završili sporazumom.
Raytheon je zasebno iskazao interes za zajedničku proizvodnju projektila Patriot s Ukrajinom. Zelenski se tijekom posjeta Washingtonu sastao i s predstavnicima Lockheed Martina, proizvođača projektila PAC-3. Međutim, interes industrije nije isto što i funkcionalna proizvodna linija. Američka vojska 29. srpnja dodijelila je Lockheed Martinu sedmogodišnji ugovor za projektile Patriot vrijedan do 58,6 milijardi dolara, u trenutku kada ratovi u Ukrajini i Iranu stvaraju sve veći pritisak na američke zalihe. Lockheed do 2030. planira utrostručiti proizvodne kapacitete. Veličina ugovora pokazuje koliko je nestašica ozbiljna, ali i zašto taj posao ne može riješiti neposredne ukrajinske potrebe. Svako povećanje iranske pomoći omogućilo bi Rusiji da poveća opseg i složenost kombiniranih napada mnogo prije početka domaće ili europske proizvodnje projektila Patriot.
Ukrajina bi bila prisiljena trošiti rijetke i skupe presretačke projektile na sve veći broj dronova, balističkih i krstarećih projektila te mamaca. Cohen smatra da Zelenski pokušava smanjiti ukrajinsku ovisnost isključivo o američkoj izvršnoj vlasti, istodobno surađujući s Kongresom, proizvođačima oružja i savezničkim vladama. Tijekom posjeta Washingtonu Zelenski se sastao s američkim senatorima i predstavnicima velikih obrambenih kompanija. Dok je ukrajinski predsjednik pratio sjednicu iz galerije Senata, zastupnici su s 86 glasova za i 12 protiv podržali nastavak postupka donošenja Zakona Lindseyja O. Grahama o sankcioniranju Rusije i Irana. Takav pristup mogao bi dati rezultate na dulji rok, ali ne uklanja neposrednu ranjivost Ukrajine prije zime. Nakon razgovora sa Sibihom u utorak, Araghchi je ublažio ton, ali nije odustao od iranskog zahtjeva za naknadom štete.
Rekao je da ga je Sibiha uvjerio kako je napad na iranski brod bio nenamjeran i da Ukrajina ne želi eskalaciju. – Ni Iran ne želi eskalaciju, ali jasno smo poručili da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Gubici moraju biti nadoknađeni – napisao je Araghchi. Sibiha je razgovor opisao kao otvoren. Rekao je da su ukrajinske akcije usmjerene isključivo na obranu zemlje od ruske agresije te da nikada nisu bile usmjerene protiv civilnih brodova ili ljudi. Istodobno je upozorio Teheran da ne zaoštrava situaciju te ga pozvao da prekine svaku pomoć ruskom nezakonitom ratu. Razgovor je smanjio neposrednu mogućnost izravnog sukoba. Ipak, nije riješio širi spor između dviju zemalja, sposobnost Irana da ruske napade učini još opasnijima ni postupno poboljšanje odnosa Ukrajine i Izraela. Čini se da dvije zemlje ostavljaju iza sebe nedavni spor zbog sumnje da je žito ukradeno s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom dopremano u Haifu te se okreću suradnji u suzbijanju iranskih dronova.
FOTO Vatrena stihija ostavila pustoš: Pogledajte fotografije iz Francuske i Španjolske
Otvori KEKS Pay
Kad se Usa, Iran, Izrael i Rusija pozivaju na međunarodna prava i UN povelje njake mi se