Promjene u europskoj politici prema migracijama utjecale su i na Hrvatsku, koja je usporila izdavanje radnih dozvola za strance, osobito iz trećih zemalja. Ove godine izdano je 15 posto manje radnih dozvola, a najveći pad zabilježen je u građevinarstvu, gdje je broj stranih radnika smanjen za čak 30 posto. Robert Marić, poduzetnik u turizmu i ugostiteljstvu iz Crikvenice, rekao je u gostovanju na HRT-u da se iz sezone u sezonu suočavaju s istim problemima. Broj turista se kreće unutar plus minus 10 posto, no dobit je godinama sve manja, ponajviše zbog rastućih troškova - od komunalnih naknada do troškova radne snage, koji su narasli 30 do 40 posto. "Prije su stranci imali malo manju plaću, ali sada se to izravnalo s domaćim radnicima. Poduzetnici su prisiljeni više plaćati radnu snagu jer je nema," rekao je Marić.
Slično mišljenje ima i Petar Ćurlin, hotelijer i ugostitelj iz Omiša. On ističe da bi turizma bilo i bez stranih radnika, ali ne u ovakvom obimu. "Obiteljski, mali hoteli uglavnom se i sada baziraju na domaćoj radnoj snazi, ali veliki hoteli i koncerni su usmjereni na uvoznu radnu snagu. Mi smo izvezli sposobnu, dobro obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat smo dobili uvoz nisko obrazovane radne snage koja nema povijesnu ni kulturnu vezu s podnebljem u koje dolazi i to u turizmu utječe na kvalitetu ponude", rekao je Ćurlin. Ćurlin dodaje da hotelijeri i ugostitelji, na zarađenih 100 eura prometa, imaju oko 50 eura troškova. Marić je objasnio problem čekanja odobrenja radnih dozvola: primjerice, poduzetnik iz Crikvenice koji ima 7-8 ugostiteljskih objekata predao je zahtjev krajem travnja, a dozvole su mu odobrene tek sredinom srpnja ili početkom kolovoza. "Prisiljen je neke ljude držati na smještaju, hraniti ih, dati im neke novce, a oni ne smiju raditi", rekao je Marić. Dodao je kako poduzetnici rado plaćaju kvalitetnog radnika, no problem u ugostiteljstvu predstavljaju nekvalificirani radnici koji ne znaju ni jezik.
"Jedno vrijeme je bilo dobro kad smo dobivali radnu snagu iz Srbije, BiH i Makedonije, no i oni kroz par sezona dovoljno zarade da u svojim zemaljama nešto otvore ili pak odu prema Zapadu", rekao je Marić. Ćurlin naglašava da trenutno nema potrebe za stranim radnicima. "Mi smo zadržavali domaću radnu snagu kvalitetnim primanjima kroz cijelu godinu, iako radimo samo sezonski, kroz kvalitetan odnos, i sada tako radimo. Mi smo velika obitelj, vodimo obiteljski hotel, i mislim da ni u budućnosti neće imati problem radne snage", rekao je Ćurlin. On također upozorava da Hrvatska zbog slabog nataliteta ne može nadoknaditi odlazak radne snage koja odlazi na druga tržišta ili u mirovinu. "Gubitkom kvalitetnih nosioca poslovanja mi obaramo svoju uslugu, a cijena usluge ne pada, već raste zbog raznih troškova", zaključio je Ćurlin.
Marić smatra da je problem hrvatske mlade radne snage nedostatak volje za radom. "Prije su mladi sa zadovoljstvom dolazili raditi na more, radili su po 10 sati i to nije bio problem. Danas Hrvatska ima problem s neradom. Ne znam imaju li previše, jesmo li im previše pružili? Vidim puno mladih u dobrim autima, sa skupim mobitelima, nitko ne bi konobario", rekao je Marić. Ćurlin ističe kako je rad odgojna mjera i da se stav prema radu formira već u ranoj mladosti: "Rad je odgojna mjera, ako to nisu stekli kao naviku dok su djeca, teško da će kasnije hrliti raditi. Problem je slojevit i nastaje u ranoj mladosti. Ne znam kako to riješiti, osim na razini obitelji, da se djeci prikaže da je pošten rad izvoz svega dobrog što će u životu baštiniti", poručio je Ćurlin.
Otvori KEKS Pay
Radili bi oni ali kako znamo da im je država većini poklonila početnu i najbitniju stvar a to je dom.Privstizacijom 850 000 društvenih stanova je uništena svaka potreba za silom.Danas imamo razmažene i ljude sa pesekima kojima se ništa neda a i najveće marže isključivo zbog toga.Prvi stan se dobio pa sa viškom novaca se kupio još jedan ili dva ...dok su cjene bile normalne i jeftinije.Neki su gradili po moru na crno pa za suću legalizirali...svi su oni danas imućni.Zato imamo taj višak stanova od 600 000