Kina je postala glavni financijski podupiratelj ruskog rata protiv Ukrajine, upozorili su britanski zastupnici na sjednici Odbora za obranu Donjeg doma. Ed Stringer, umirovljeni šef obavještajne službe RAF-a, izjavio je u utorak da Peking "prikriveno" pojačava podršku Moskvi kako bi stekao ekonomsku prednost nad Zapadom. Prema njegovim riječima, Kina je diskretno izgradila opskrbne linije koje vode izravno do ruskih tvornica dronova. "Otvoreni izvori sugeriraju da 60 posto ruskih ratnih napora potajno financira Kina... dakle, postoji ogromna podrška iz Kine", rekao je Stringer. Dodao je da Rusija može održavati ovaj rat samo zato što ga Kina u biti financira, omogućujući Moskvi da zaobilazi zapadne sankcije i nastavlja agresiju.
Zabrinutost u Londonu raste jer Peking predstavlja sve veću prijetnju Velikoj Britaniji. Hakeri povezani s kineskom državom već su ciljali telefone pomoćnika bivših premijera Borisa Johnsona, Liz Truss i Rishija Sunaka u pokušaju krađe vladinih tajni. Istodobno, kritike su izazvale i odluke vlade da odobri izgradnju kineskog "super veleposlanstva" u Londonu, koje će se nalaziti uz neke od najosjetljivijih komunikacijskih kabela u Cityju, što bi moglo predstavljati sigurnosni rizik, piše Telegraph.
Vodeći stručnjaci upozorili su da kineski predsjednik Xi Jinping teži ekonomskoj dominaciji nad Zapadom i da bi mogao iskoristiti svoj utjecaj na Vladimira Putina kako bi "odvratio pažnju" NATO-a dok gradi vlastitu vojnu moć. Profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu St Andrews, Sir Hew Strachan, rekao je zastupnicima da Kina traži prilike za povezivanje sa Zapadom ako Rusija pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom. Na pitanje može li Peking "poticati" ruski napad na Estoniju, gdje su stotine britanskih vojnika raspoređene u okviru NATO-ove misije zaštite istočnog boka, Strachan je odgovorio da bi Xi vjerojatno imao poticaj ako to rezultira jeftinom ruskom naftom za Kinu.
Stringer je ipak ublažio strahove, rekavši da ne vjeruje kako Kina želi izravno poticati sukob, ali bi bila "vrlo sretna" vidjeti Europu kako troši veliki dio BDP-a na obranu protiv zamrznutog sukoba oko Ukrajine i Bjelorusije.
Upozorenja dolaze u trenutku kada ruski napadi ne pokazuju znakove slabljenja. Rusija je u ponedjeljak noću pokrenula jedan od najintenzivnijih napada dosad – više od 70 raketa i 450 dronova usmjereno na ukrajinsku energetsku mrežu, uronivši dijelove Kijeva u tamu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je da su temperature pale na -20 °C, ostavivši više od 1000 nebodera bez grijanja, a jedna elektrana u glavnom gradu nepopravljivo je oštećena. Nije poznato koliko je dronova proizvedeno uz kinesku pomoć, ali opskrbne linije iz Kine ključne su za rusku proizvodnju.
Napad se dogodio usred navodnog primirja o napadima na energetsku infrastrukturu, koje je trebalo trajati tjedan dana prema navodima Donalda Trumpa, i neposredno prije sljedećeg kruga mirovnih pregovora u Abu Dhabiju između ruskih, ukrajinskih i američkih pregovarača.
U Estoniji se istodobno održavaju NATO vježbe s 1250 vojnika iz više zemalja, uključujući Britaniju, Francusku i SAD. Britanske snage, uključujući Kraljevsku tenkovsku pukovniju, raspoređene su tamo od rujna prošle godine u okviru operacije Cabrit. Potpukovnik Mark Luson, zapovjednik pukovnije, poručio je da se NATO "ovdje osjeća jači nego ikad" i spreman za bilo kakvu misiju.
Otvori KEKS Pay
ne znam za ruse I i kineze ali sam ubijedjen da Brisel vodi eu u bankrot