Naslovnica Vijesti Hrvatska

Početak nastave u 9 umjesto u 8 sati?!

Jedno od najnovijih istraživanja pokazuje da pomicanje početka nastava za oko sat vremena produljuje san tinejdžera, poboljšava ocjene i pozornost
24. prosinca 2018. u 14:23 17 komentara 3991 prikaza
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

U hrvatskim osnovnim i srednjim školama nastava bi umjesto u osam trebala započeti u devet sati. Takvu je tezu u javnost iznio Ivica Puljak, član predsjedništva Pametno, ujedno i profesor s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, potkrepljujući je istraživanjem prema kojem su djeca i mladi sve više neispavani.

Profesor Franjo Dragičević PROTIV AKCIJE #JASAMFRANJO Učenica poslala oštro pismo svima koji su stali na stranu profesora iz Čakovca

Zato, kaže Puljak, jedno od rješenja jest i kasniji polazak na nastavu, a tako bi učenici, barem prema provedenom istraživanju, poboljšali svoje ocjene, ali i pozornost na satu. Teorijski postavljena teza dobro zvuči, no u hrvatskim je školama ona barem zasad, a vjerojatno i godinama, teško provediva.

Početak nastave u devet sati dugogodišnja je praksa većine zapadnoeuropskih zemalja, no one su za sat vremena duljeg spavanja i odmornije učenike u svoj obrazovni sustav ulagale godinama. Iako se čini kako je sat vremena kasnijeg početka nastave jednostavan potez za koji Puljak kaže da se može provesti u Hrvatskoj kad se bude htjelo, realnost je nešto drukčija. Barem kad je u pitanju Hrvatska i njezina obrazovna politika.

Naime, početak nastave u devet sati u zapadnoeuropskim zemljama uključuje takozvanu cjelodnevnu školu u kojoj učenici borave do kasnih popodnevnih sati. Cjelodnevni boravak svakako podrazumijeva stanke i to ne one s pet minuta odmora između dva sata, već organizirane pauze koje uključuju odmor za ručak, sportski odmor, kreativni odmor.

Škola BORIS BECK Mikročipovi umjesto krede i dlanovnici umjesto ćuške

Riječ je o zemljama koje su svoje obrazovne promjene gradile postupno, temeljeći ih na dobro postavljenim zakonskim okvirima i jasno definiranim smjernicama profesorima, dok Hrvatska ipak pripada među zemlje koje promjene ne uvode sustavno ni planski, već od ideje do ideje.

Tako i kasniji polazak na nastavu vraća sjećanja na vrijeme kada se u Hrvatskoj predlagala drukčija organizacija školskih praznika. Sjeća se tog vremena sadašnji šef ekspertne radne skupine Radovan Fuchs koji kaže, kada je županijama i ponudio da organiziraju praznike drukčije, a s brojem dana koje školska godina mora sadržavati, nitko nije promijenio ništa.

– Za ovakav prijedlog potrebna je detaljna analiza na razini cijele Hrvatske, a onda i suglasnost roditelja kako bi se počelo raspravljati o ovakvom prijedlogu. Svi imamo ideje, ali stvari trebamo staviti u pravi kontekst – kazao je Radovan Fuchs.

Luigi Di Maio Silvije Tomašević Obrazovno siromaštvo stvara nove siromahe

Hrvatska u tri smjene

Naime, da bi škola počela u devet, postojeća satnica mora biti prilagođena, no još je bitnije da postoje infrastrukturni uvjeti koje većina škola s velikim brojem učenika nema.

Uostalom, dok se na političkoj sceni javljaju ideje o početku nastave u devet, realnost hrvatskih obrazovnih ustanova je drukčija. Hrvatska još uvijek ima više od pedeset posto škola koje rade u dvije smjene, u nekim dijelovima i škola koje nastavu provode u tri smjene, nema jednaku opremljenost ni u nastavnom kadru ni u osnovnim materijalnim uvjetima za rad – pa se već ideja o jednosmjenskoj nastavi za nas čini velikim iskorakom.

Početak nastave u devet sati, jasno je, mora pratiti i tržište rada, kao i obveze roditelja koji će teško moći djecu, naročito onu u razrednoj nastavi, u škole moći poslati u devet ako većini radno vrijeme počinje znatno prije.

Prosvjed u Pučišćima Bračani prosvjedovali Dječak (12) kojeg su pretukli pušten iz KBC-a, ali boji se ići u školu

Većina roditelja s najavom ovakve ideje jasno poručuje – i najmlađu djecu u vrtiće bi vodili kasnije da tržište rada prati takvu mogućnost. I ministrica obrazovanja Blaženka Divjak poručuje da je teško očekivati da bi nastava mogla početi prema prijedlogu Ivice Puljka u devet. To neće biti moguće barem još nekoliko godina, smatra ministrica naglašavajući da je u tom slučaju riječ o cjelodnevnoj nastavi.

Bez preduvjeta

– Standard u EU jest cjelodnevna nastava koja traje od jutra do kasno popodne. Međutim, za to su potrebne infrastrukture i kadrovske pretpostavke. Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutačno radi na razvoju takvog koncepta. Ovakav projekt zahtijeva bitno angažiranje europskih fondova u sljedećoj financijskoj omotnici i vremenski plan od barem sedam godina kako bi se svi ciljevi ostvarili – kazala je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Još jedna prepreka takvoj mogućnosti u Hrvatskoj jest i broj sati koji naši učenici imaju i način na koji je organizirana škola. Da bi se dostigla satnica, a smanjio nedostatak infrastrukture, mnogi naši osnovnoškolci i srednjoškolci i prije osam imaju nastavu.

Katkad s predsatom koji im počinje u 7.10 ili s redovnom nastavom koja im počinje u 7.30 sati. Takvih učenika u Hrvatskoj nema malo.

tipkovnica Dostupno na internetu Pomoć učenicima s disleksijom i slijepoj djeci – digitalizirane 72 lektire

Hrvatska već desetljećima ne može učiniti znatniji iskorak u obrazovnoj reformi osim sporadičnih poteza poput uvođenja obvezne informatike, ne može riješiti pitanje jednosmjenske nastave niti do kraja razumjeti prvotnu “kurikularnu reformu” kao ni sadašnju “školu za život”, a kamoli iznova uvoditi pojam cjelodnevne škole koja podrazumijeva znatno veći napor od pomicanja satnice.

Prije tih intervencija Hrvatska roditeljima mora najprije dati jasan i nedvosmislen odgovor o devetogodišnjoj osnovnoj školi, a tek ih onda informirati o dodatnim idejama.

>> Pogledajte razgovor s Blaženkom Divjak o eksperimentalnoj obrazovnoj reformi

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša

A1 izdvaja za Vas

  • attimo:

    Jeste kako da ne, bas je suprotno, sto prije se djeca nauce obavezama, to ce prije postati ozbiljni i odgovorni ljudi. Ja putova sat vremena vlakom u srednju skolu ovdje u CH, u drugi grad, i sat nazad, naravno. Sto ... prikaži još! znaci da si u 6h vec morao biti stand up vatati prugu. I tako vecina djece, i ne samo djece nego i odraslih sto idu na posao. Oni svi putuju tamo amo, non stop. Rijetko tko radi ispod kuce. Svicarci sada dizu osnovnu skolu na 18 godina, sva djeca moraju imati diplomu ili maturu kao OSNOVNO obrazovanje. To ce im biti minimalno obrazovanje, ( osnovna skola ) , a sve ostalo visa i visoka strucna sprema. Zamislite, oni koracaju brzim koracima naprijed, da im djeca budu sto spremnija za trziste rada, a ovi nasi prave ljencuge od djece, ionako im je obrazovanje na samome dnu dna i domaca ekonomija na koljenima.

  • DOBARDAN:

    Još jedan snažan doprinos razaranju obitelji. Kako će roditelj koji radi od sedam voditi dijete u školu?

  • Seprtlja:

    Koja bedastoca. U 20 h pogasiti internet, knjigu u ruke i krevet. Bit će naspavani i budni u 6 za doručak. Isprobana metoda. Taj ko i onaj ministar nekad,primorac što je izvalio da djeca do 4 razreda trebaju naučiti čitati,ne ... prikaži još! prije siliti djecu ako neće.