Europske vlade sve otvorenije izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen djeluje u međunarodnoj politici. Dio europskih diplomata smatra da je tijekom prvih dana američko-izraelske kampanje protiv Irana izašla iz okvira svojih ovlasti. U razgovorima za Politico, devet diplomata, dužnosnika EU i zastupnika iz različitih europskih država izrazilo je zabrinutost zbog onoga što smatraju diplomatskim “prekoračenjem ovlasti”. Kritike se odnose na način na koji je von der Leyen reagirala na krizu s Iranom, ali i na druge teme, poput ubrzavanja pristupanja Ukrajine Europskoj uniji te njezina odnosa prema inicijativi nazvanoj “Board of Peace”.
Posebno je istaknuto da se predsjednica Komisije u nekim situacijama ponaša kao da ima ulogu šefice europske diplomacije, što bi formalno trebala biti zadaća visoke predstavnice za vanjsku politiku, Kaje Kallas. Tijekom prvih dana sukoba na Bliskom istoku von der Leyen obavila je niz telefonskih razgovora s čelnicima država EU i zemalja Perzijskog zaljeva te je javno iznosila stavove koji, prema riječima kritičara, nisu bili usklađeni sa zajedničkim stajalištem svih 27 članica EU. Jedna od kritičarki, francuska europarlamentarka Nathalie Loiseau, izjavila je da je bila iznenađena kada je vidjela kako predsjednica Komisije kontaktira čelnike zaljevskih država i daje političke izjave bez formalnog diplomatskog mandata.
Diplomati podsjećaju da je koordinacija vanjske politike ponajprije u nadležnosti Kaje Kallas, čija je zadaća usklađivati stavove država članica i predstavljati zajedničku poziciju EU. Prema njihovu mišljenju, samostalni istupi Ursule von der Leyen mogu stvoriti konfuziju u međunarodnim odnosima jer partneri izvan EU možda neće znati predstavlja li njezina izjava službeni stav cijele Unije. Europska komisija odbacila je optužbe. Glasnogovornik Komisije poručio je da predsjednica obavlja svoju dužnost i pokazuje političko vodstvo u području vanjskih politika, u skladu s europskim ugovorima. Također je naglašeno da je službeni stav EU o ratu s Iranom definiran izjavom koju je koordinirala Kaja Kallas sa svih 27 država članica.
U posljednjih gotovo sedam godina Ursula von der Leyen postupno je postala jedna od najutjecajnijih osoba u europskoj politici. Kao bivša njemačka ministrica obrane, vodila je Europsku uniju kroz niz kriza, uključujući pandemiju COVID-19, rusku invaziju na Ukrajinu i trgovinske napetosti sa SAD-om tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa. Mnogi diplomati priznaju da je u nekim situacijama njezino vodstvo bilo korisno, posebno u koordinaciji europske pomoći Ukrajini protiv Rusije. Ipak, veće nesuglasice pojavljuju se kod osjetljivih tema poput politike na Bliskom istoku ili proširenja Europske unije.
Napetosti nisu stale samo na Iranu. U Parizu je posebno zasmetala odluka predsjednice Komisije da povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu pošalje u Washington na inauguracijsku sjednicu Trumpova Odbora za mir, tijela koje bi, prema Trumpovoj zamisli, trebalo promicati globalnu stabilnost. Taj je potez izazvao javnu kritiku francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota. Jedan diplomat rekao je da je takva reakcija bila očekivana. Prema njegovim riječima, Trump nije pravio razliku između promatrača i punopravnih članova Odbora te je isticanjem zastave EU ostavio dojam da Europa podržava inicijativu, iako to nije ono što dio država članica želi.
U isto vrijeme Kallas je, prema istom izvoru, pokušavala uskladiti zajednički stav o Odboru za mir tako što je ministrima vanjskih poslova slala poruke i pozivala ih da ne sudjeluju. "To je ono što očekujemo u vanjskoj politici", rekao je diplomat. Braneći sudjelovanje Dubravke Šuice, Komisija se ipak ogradila od tumačenja da time daje punu političku podršku Trumpovu tijelu. Glasnogovornik je poručio da njezino sudjelovanje ne treba shvatiti kao implicitno odobravanje Odbora za mir, njegova ishoda ili mogućih odluka koje bi njegovi članovi mogli donijeti.
Dodatne napetosti izazvale su izjave u kojima je von der Leyen, prema mišljenju nekih država članica, podržala promjenu vlasti u Iranu. To je posebno zasmetalo državama koje imaju kritičniji stav prema američko-izraelskim napadima, uključujući vladu španjolskog premijera Pedra Sáncheza. Europske države već su podijeljene oko načina na koji treba reagirati na sukob na Bliskom istoku. Iako je postignut zajednički diplomatski kompromis, neke vlade smatraju da izjave predsjednice Komisije ne odražavaju tu osjetljivu ravnotežu.
Sve ove situacije ponovno su otvorile pitanje tko zapravo vodi vanjsku politiku Europske unije. Neki političari smatraju da bi EU trebao jasno odlučiti želi li Europskoj komisiji dati veće ovlasti u tom području ili zadržati postojeći sustav u kojem ključnu ulogu imaju države članice i visoki predstavnik za vanjsku politiku. Kriza s Iranom, rasprave o mogućem ubrzanom ulasku Ukrajine u EU te novi globalni izazovi dodatno pojačavaju potrebu za jasnijim podjelama odgovornosti u europskim institucijama.
Otvori KEKS Pay
" Pružimo priliku mladima iz zapadne Afrike i Bliskog istoka " - Poruka Dubravke Šuice na govoru koji je održala u parlamentu E.U. , prilikom stupanja na novu dužnost. Šta više treba reći o njoj?