Kako će izgledati zagrebački promet 2050. godine? Hoće li tramvaji lebdjeti, automobili voziti sami, a centar grada postati potpuno pješačka zona? Kako bismo dobili uvid u moguće scenarije budućnosti, pitali smo – umjetnu inteligenciju. Na temelju aktualnih trendova, tehnološkog razvoja i globalnih ciljeva održivosti, AI nam je dao svoju viziju Zagreba za 25 godina.
"Najveći pomak dogodit će se u načinu na koji se krećemo. Automobili s motorima na unutarnje izgaranje gotovo će u potpunosti nestati s gradskih ulica, a zamijenit će ih električna vozila ili ona koja koriste alternativne pogone, poput vodika. Štoviše, velik broj tih vozila više neće imati vozača. Autonomni taksiji i minibusevi, poput onih koje razvija hrvatski Project 3 Mobility, mogli bi postati svakodnevica u mnogim četvrtima. Njihova prisutnost značajno će smanjiti broj prometnih nesreća, optimizirati protok vozila i eliminirati potrebu za velikim brojem parkirnih mjesta, čime će se osloboditi dragocjen gradski prostor.,
Javni prijevoz također će doživjeti transformaciju. Tramvaji, autobusi i prigradski vlakovi bit će potpuno elektrificirani i međusobno integrirani kroz pametne sustave upravljanja. Umjesto da se putovanje planira unaprijed, korisnici će putem mobilnih aplikacija u stvarnom vremenu birati najbrži, najpovoljniji ili najudobniji način prijevoza. Takav pristup, poznat kao "mobilnost kao usluga" (Mobility-as-a-Service), omogućit će ljudima da se u potpunosti oslone na kombinaciju javnog i dijeljenog prijevoza, smanjujući potrebu za posjedovanjem vlastitog automobila.
Grad će se fizički promijeniti kako bi podržao ovu novu mobilnost. Središte Zagreba, kao i mnogi stari kvartovi, vjerojatno će postati gotovo potpuno zatvoreni za promet privatnim vozilima. Umjesto parkirnih mjesta i višetračnih cesta, ulice će biti pretvorene u prostore za pješake, bicikliste i javni prijevoz. Povećat će se broj zelenih površina, biciklističkih staza i šetnica, što će pozitivno utjecati na kvalitetu zraka i općenito na zdravlje stanovnika.
Na ključnim lokacijama u gradu nastat će takozvana multimodalna prometna čvorišta – mjesta gdje se susreću različiti oblici prijevoza: tramvaji, autonomna vozila, električni skuteri, bicikli i prigradski vlakovi. Ta čvorišta bit će opremljena pametnom infrastrukturom, poput punionica za električna vozila, senzora koji prate gustoću prometa te digitalnih sustava koji pomažu u optimizaciji kretanja putnika.
Zagreb će također morati odgovoriti na ekološke izazove. Do 2050. godine očekuje se stroga regulacija emisija stakleničkih plinova, u skladu s europskim i svjetskim ciljevima održivosti. To će značiti dodatna ograničenja za vozila na fosilna goriva, poticaje za električna vozila i usvajanje ekološki prihvatljivih rješenja u planiranju gradskog prometa.
Iako sve ovo zvuči vrlo optimistično, put prema takvom Zagrebu neće biti jednostavan. Bit će potrebno značajno ulaganje u infrastrukturu, prilagodba zakonskih okvira, kao i promjena navika građana. Vlasništvo automobila danas se još uvijek doživljava kao statusni simbol, a prelazak na dijeljene oblike mobilnosti zahtijevat će kulturnu promjenu. Također, valja uzeti u obzir i izazove koje nosi tehnologija: sigurnost autonomnih vozila, održavanje pametnih sustava te digitalna dostupnost za sve građane, bez obzira na dob ili digitalnu pismenost.
Unatoč svim izazovima, Zagreb 2050. mogao bi biti grad u kojem mobilnost više nije izvor stresa, buke i zagađenja, već pametno organiziran sustav koji omogućuje svima da se brzo, sigurno i ekološki kreću kroz prostor. Grad koji u prometu više ne vidi problem, već alat za podizanje kvalitete života", predviđa ChatGPT.
Otvori KEKS Pay
I u tom vašem woke Zagrebu većina će biti stranci koji će kao i došljaci 1945., uzeti sve od Zagreba, a vratiti mu malo.