Ako pokušamo zamisliti Hrvatsku oko 2045. godine, slika koju umjetna inteligencija slika započinje demografijom, ključnim izazovom današnjice. Gotovo je sigurno da će broj stanovnika biti manji, a prosječna dob viša. Bez velikih iskoraka u obiteljskoj i migracijskoj politici, zemlja bi mogla pasti ispod tri i pol milijuna ljudi, što bi manje gradove i sela moglo ostaviti gotovo praznima, dok bi se život koncentrirao u nekoliko većih urbanih središta poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Ipak, u tom izazovu krije se i prilika. Na to upozorava i sama umjetna inteligencija, koja u svojoj analizi navodi: „Demografski trendovi ukazuju na smanjenje autohtonog stanovništva, no istovremeno se otvara prostor za transformaciju Hrvatske u inkluzivno, multikulturalno društvo. Uspješno upravljanje migracijskim politikama moglo bi ublažiti negativne demografske učinke i obogatiti socijalnu strukturu, čineći zemlju otpornijom i dinamičnijom.“
Ovaj trend, predviđa AI, prisilio bi državu na poticanje imigracije i ulaganje u tehnologije koje kompenziraju manjak radne snage, što je nužan korak za održavanje ekonomskog rasta.
Gospodarstvo budućnosti bit će izgrađeno na novim temeljima. Turizam će, gotovo sigurno, ostati jedna od ključnih grana, no njegov će se oblik drastično promijeniti. Masovni turizam, pod pritiskom klimatskih promjena i preopterećenja obale, postat će neodrživ. Umjesto njega, razvijat će se održivi i luksuzni turizam, specijaliziran za zdravstvene programe, nautičke avanture i jedinstvena kulturna iskustva. Zbog sve toplijih ljeta, glavna sezona mogla bi se pomaknuti na proljeće i jesen, a Hrvatska bi mogla postati i stalna baza za digitalne nomade. No, stvarni iskorak leži u diversifikaciji, na što AI posebno ukazuje: „Ključ opstanka i prosperiteta Hrvatske leži u ekonomskoj diversifikaciji.
Dok će turizam ostati važan, njegova održiva transformacija mora biti popraćena snažnim ulaganjem u zelenu energiju, IT sektor i biotehnologiju. Ovi sektori predstavljaju temelj za stvaranje gospodarstva visoke dodane vrijednosti, otpornog na globalne krize.“ Energetska tranzicija tako otvara vrata razvoju zelene energije, pozicionirajući zemlju kao regionalno središte za proizvodnju struje iz vjetra, sunca i geotermalnih izvora, dok IT, biotehnologija i kreativne industrije mogu postati novi stupovi razvoja, pod uvjetom da se pametno iskoriste europski fondovi i stvori poticajno okruženje za mlade talente i privlačenje stranih ulaganja.
Ovakva transformacija nezamisliva je bez dubokih promjena u obrazovanju i načinu poslovanja. Stručnjaci poput Ace Momčilovića iz Global AI Ethics Institutea upozoravaju da se mladi ljudi za izazove 21. stoljeća ne mogu obrazovati metodologijama starim gotovo jedno stoljeće. I sama umjetna inteligencija nudi sličan uvid, ističući nužnost korjenite reforme: „Obrazovni sustav 21. stoljeća mora napustiti zastarjele modele i prihvatiti personalizirano učenje potpomognuto umjetnom inteligencijom. Fokus se mora prebaciti s memoriranja činjenica na razvoj kritičkog razmišljanja, digitalne pismenosti i vještina prilagodbe, jer će to biti najvrjednija valuta na tržištu rada budućnosti.“ To znači da je nužno integrirati digitalnu pismenost, osnove programiranja i robotike u kurikulume od najranije dobi, ali i razumijevanje etičkih i društvenih aspekata novih tehnologija. Slično vrijedi i za poduzetnike, kojima se poručuje da moraju biti otvoreni za inovacije i kontinuirano učenje. U svijetu koji se ubrzano mijenja, sposobnost prilagodbe i proaktivno sudjelovanje u promjenama, a ne pasivno promatranje, postat će presudno za opstanak i uspjeh na tržištu.
Kulturni i sportski identitet ostat će važan dio hrvatskog bića, ali će i on doživjeti transformaciju. Sport će i dalje biti snažan nacionalni simbol, s nogometom kao prepoznatljivim brendom. Istodobno, eSport i individualni sportovi mogli bi postati sve prisutniji, odražavajući interese novih generacija odraslih u potpuno digitaliziranom okruženju. Kulturna scena će, predviđa AI, pronaći snagu u sintezi bogate baštine i modernih umjetničkih izraza. Globalna pop kultura imat će snažan utjecaj, no to ne znači gubitak identiteta. Naprotiv, digitalna kultura, uključujući filmsku produkciju, gaming i online umjetnost, mogla bi postati važan izvozni proizvod. U svemu tome, sve brojnija dijaspora igrat će ključnu ulogu u održavanju kulturnih veza i širenju hrvatskog identiteta izvan granica zemlje.
Budućnost Hrvatske neraskidivo je povezana s globalnim kretanjima. Svijet 2045. godine vjerojatno će biti obilježen geopolitičkim promjenama u kojima azijski blok, predvođen Kinom i Indijom, postaje dominantan na globalnoj sceni. To bi moglo dovesti do promjena u globalnom balansu moći, gdje bi Sjedinjene Američke Države i europske zemlje mogle imati manji utjecaj nego danas. U tom kontekstu, AI daje sljedeću prognozu za Hrvatsku: „U multipolarnom svijetu 2045. godine, pozicija Hrvatske unutar Europske unije bit će njezina najveća strateška prednost, ali i izazov. Sposobnost prilagodbe novim geopolitičkim realnostima i aktivno sudjelovanje u rješavanju globalnih izazova, poput klimatskih promjena, odredit će njezin utjecaj i relevantnost na međunarodnoj sceni.“ Kao članica Europske unije, Hrvatska će stoga morati pronaći način da se prilagodi novoj dinamici. Klimatske promjene bit će glavni izazov za cijeli svijet, prisiljavajući države na golema ulaganja u tehnologije za smanjenje emisija. U konačnici, budućnost Hrvatske ovisit će o njezinoj sposobnosti da odgovori na ove globalne izazove. Ako uspije održati stabilnu ekonomiju, ulagati u tehnologiju i održive izvore energije te pametno upravljati demografskim promjenama, mogla bi zauzeti značajno mjesto u novom svjetskom poretku.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska za 20 godina ? Isplaćivat će se partizanske mirovine.