Šume, maslinici, vinogradi, čak i gospodarski objekti, gorjeli su na Pelješcu u srpnju 2015. godine u požaru kojim je bilo zahvaćeno oko 2000 hektara površine.
Dvije godine kasnije, naš biser čijom se ljepotom rado ponosimo dočekuje nas još uvijek okićen ružnim, crnim podsjetnicima na vatrenu katastrofu. Mrtva šuma i crne grane okružuju brojne dijelove 70 kilometara duge ceste preko Pelješca, od Stona do Orebića. Ima i spaljenih površina koje su uređene jer su Hrvatske šume na svojim posjedima ispilile izgorene grane i stabla, ali veći dio je ostao na milost i nemilost prirodi koja će obnoviti šumske površine, ali dvije joj godine nisu dovoljne.
Pelješčani koji su prijavili štetu na svojim posjedima još je čekaju. Razgovarali smo s mnogima, ali nismo uspjeli pronaći čovjeka kojemu je potpuno isplaćena odšteta. Najviše je stradao Trstenik u kojemu su gorjeli maslinici, vinogradi, šuma, ali i tri gospodarska objekta među kojima i čuvena vinarija Miljenka Grgića. Šteta je u višemilijunskim iznosima. Ovakav požar je posljedica višedesetljetne zapuštenosti poljoprivrednih površina. Kako ide individualni oporavak, teško je procijeniti. Neki su zapustili svoje maslinike i vinograde držeći kako im je nasad već bio star i ne isplati im se obnavljati ga, a neki su krenuli u obnovu pa čak i posadili nove nasade. To varira od obitelji do obitelji, ali nije došlo do masovnog dizanja ruku od poljoprivrede. Inače, živi se uglavnom od turizma, s kojim se poljoprivreda kombinira, doznajemo od Petra Šegedina, predsjednika Mjesnog odbora Trstenik koji radi na zagrebačkom Institutu za filozofiju i kaže da živi na autocesti, na relaciji Zagreb - Dubrovnik - Trstenik. Otkriva nam kako je u Trsteniku 90 prijavljenih stanovnika.
Mjesto se sastoji od tri dijela, a njegov najstariji dio, Gornje Selo, bio je najviše izložen požaru.
- Bilo je grozno. Ali, srećom, nijedna kuća nije izgorjela. Uz pomoć policije, mjesto je evakuirano vrlo brzo. To je bilo 21. srpnja 2015., na vrhuncu sezone, i sve je bilo puno gostiju. Ali, dva sata prije no što je požar zahvatio mjesto, ljudi su evakuirani. Ostali su uglavnom muškarci koji su gasili svoje kuće, ali bilo je i žena. Čekali smo. U mjestu su bile 3-4 vatrogasne cisterne, a mi smo polijevali kuće i okućnice. Pokazalo se ključnim da vlasnik ostane kod svoje kuće. U jednom trenutku sve okolo bilo je zahvaćeno požarom. Zahvatio je i samo mjesto, ali tu je i zaustavljen. Već je bilo blizu zore, a ujutro su se pojavili kanaderi pa je mjesto uglavnom obranjeno. Imali smo slučajeva da je izgorjela imovina, poput Grgićeve vinarije, potom na ulazu u mjesto Jozef Berkeš pretrpio je štetu, a stradao je i “Beach bar” u mjestu. Grgić je obnovio vinariju, a i druga dvojica obnovili su svoje objekte. Ne znam detalje, ali država i nije baš pomogla. Općina Orebić jest, ali više u materijalu, neke velike pomoći nije bilo - kaže Šegedin. Proglašena je elementarna nepogoda ineki su ljudi dobili naknadu. Naravno, isključivo oni koji imaju sve sređeno u zemljišniku i katastru, a takvih je malo.
- Neki su dobili nešto novca s obzirom na toda je proglašena elementarna nepogoda, ali ljudi nisu zadovoljni. Međutim, u to ne možemo ulaziti. Iznosi su određeni takvi kakvi jesu - kaže Šegedin koji je i sam pretrpio štetu. Izgorjelo muje 50-ak stabala maslina, a vatra je prošla i kroz rubne dijelove njegova vinograda. Prijavio je štetu, ali novac još čeka.
- Mi još nismo dobili ništa. To ide po nekakvom ključu i još čekamo - kaže Šegedin. Na našu primjedbu da će se ljudi u Žrnovnici, Splitu i ostalim mjestimana kojima je nedavno gorjelo “oduševiti “ kada ovo pročitaju, kaže da ne treba generalizirati na osnovi individualnog primjera, ali dodaje da sve ide prilično sporo. Donačelnik općine Orebić Kristijan Kapiteli, koji je ujedno i predsjednik DVD-a Orebić, dao nam je konkretne podatke. Na području općine, u koju spada i Trstenik, opožareno je 1150 hektara šume i poljoprivrednih površina. Zahtjev za odštetu prijavilo je 120 ljudi, ali samo ih je 60 ostalo pri tome i oni su u postupku.
Novac je osiguran
- Novac je osiguran. Uvjet je krenuti u nabavu sadnica i svega ostalog i po računima će im sve biti plaćeno - kaže Kapiteli. Ističe da su oni koji su odustali to učinili jer su se uplašili previše papirologije i administriranja.
- Sve ide vrlo sporo, ali oni koji su predali zahtjev mogu se nadati da ćedobiti odštetu, ali sigurno nikome šteta neće biti potpuno pokrivena - kaže Kapiteli.
- Onaj tko je htio, mogao je predati zahtjev, Općina Orebić i MO Trstenik svima su pomogli - tvrdi Šegedin. Požar je zahvatio i područje općine Ston.- Osim šuma, vinograda i maslinika stradale su nam i pčelinje zajednice. Ljudi nisu dobili odštetu.
U to vrijeme država nije imala novca, potom se prebacila na sredstva iz fondova EU. Sanacija terena i čišćenje obavljeno je na površinama koje su u vlasništvu Hrvatskih šuma - kaže , načelnik općine Ston, koji hvali i HEP koji je još za vrijeme požara sanirao teren gdje se moglo.
- Sretni smo što nijedna kuća nije stradala, vatrena fronta bila je duga 15 kilometara - kaže Antunica te tvrdi da će Općina nastojati pronaći rješenje ida se površine na kojima je izgorjela šuma, a nisu u vlasništvu Hrvatskih šuma, i koje trenutačno izgledaju najružnije, ipak saniraju. Koliko je to teško, objasnio nam je Petar Šegedin. Da bi Hrvatske šume posjekle izgorjelo drveće, potrebno je imati zemljište “jedan kroz jedan”, šuma mora biti upisana u zemljišne knjige. Ti ljudi trebaju osnovati udrugu šumoposjednika i mogu se obratiti Ministarstvu poljoprivrede. Zvuči jednostavno, a neostvarivo je.
Hrpa dokumenata
- Prvo treba prikupiti hrpu dokumenata, a u malim sredinama kao što je naša to jevrlo teško. S druge strane, onaj tko plaća ili sanira želi bitisiguran što radi. Ne bi bilo u redu da netko dobije novac za izgorene masline, a sagradi apartman - ističe Šegedin. Na naše pitanje je li se to događalo odnosno imaju li slučajeve da sezemljište nakon požara prenamijeni u građevinsko, odgovara negativno.
- O tome se govorilo, ali to se nije dogodilo -kaže Šegedin. Pravi problem nastao je u listopadu 2015. nakonkatastrofalnih požara. Kiše i bujice odnosile su humus i zemlju i donosile ih bukvalno u mjesto, do same plaže. Hvali Hrvatske vode koje su prionule i napravile odvodni kanal. Na ulazu u Trstenik novo je zdanjeVinarije Grgić. Ni traga borovoj šumi koja je staroj vinariji bila zaštitni znak. Izgorjela je. Direktor Vinarije Grgić, Krešimir Vučković kaže da je šteta bila ogromna. Objekt je pretrpio veliku štetu, izgorjelo je skladište puno flaširanih vina, nekoliko soba, apartman....
- Potpuno je uništeno 25.000 boca.Iskočili su čepovi, izgorjeli kartoni, šteta je bila velika. Pisalo je da ćemo propasti, da je sve gotovo, a mi smo sanirali stari dio i sagradili novi, koji služi kao podrum. Imamo novi pogon za bačve i kušaonicu - zadovoljan je Vučković. Miljenko Grgićje američki biznismen i svoj je pogon osigurao.
- Osiguran je, ali naplata u Hrvatskoj ne ide baš glatko, malo smo razočarani. Izgorjelo nam je i 20 posto vinograda, prijavili smo štetu kao i svi ostali, ali do danas novac niišta drugo nismo dobili. Nije nitko iz Općine, Županije ili države došao pitati kako smo se snašli poslije, a očekivali smo jer su ljudi bili napravili zapisnik, ali ništa. Bio je Milanović, koji je tada bio premijer, no promijenila su se još dva premijera i ništa. Bila je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, odmah nakon požara, no ništa od svega toga - priča Vučković.
Posla ima puno. Ove godine berba pošipa počela je nekolikotjedana ranije. Grgić je rekao svome voditelju da odmah krene s obnovom, uložili su vlastita sredstva, do sada 15 milijuna kuna, i vinarija radi, ali borovine više nema.
- Počeli smo saditi česminu, mirtu iaromatično bilje poput lavande, ružmarina i smilja. Posadit ćemo šipak i smokvu, ali i mali ogledni vinograd - otkriva namVučković. Miljenko Grgić sada ima 95 godina i planira dogodine doći u Hrvatsku. Nije bio već osam godina. Želi vidjeti svoju obnovljenu vinariju. Zanimljive detalje o velikom požaru odprije dvije godine doznali smo od Kapitelija, dogradonačelnika Orebića i predsjednika mjesnog DVD-a.
- Zanimljivo, vatra je buknula u 21.30,a mi u neposrednoj blizini imamo promatrača koji je tu do 21 sat. Ne mogu se oteti dojmu da je požar podmetnut. Kada je promatračn apustio radno mjesto, požar je počeo s jednog makadamskog puta na kojem nema dalekovoda, strujne mreže, a nije bilo ni udara munje. Nije posao nas vatrogasaca da vodimo procese i tražimo krivca, ali pogledajte što se sad događa u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Meni je sve to vrlo sumnjivo. Mi smo branili kuće, nismo mogli braniti šume. Požar je vrlo brzo zahvatio kuće u Pijavičini i dalje do Trstenika - kaže Kapiteli te ističe da je prioritet bila obrana ljudskih života i imovine i da su u tome i uspjeli.- Imamo nagorenu Grgićevu vinariju, a razmjeri požara bili su ogromni. Noć je prošla, stigle su zračne snage i onda smo se bacili na gašenje maslinika, vinograda i šuma - priča Kapiteli. Međutim, tvrdi da je pouka izvučena i da se dosta toga promijenilo.- Mentalitet našeg naroda je takav, da bi nešto krenulo, mora se nešto loše dogoditi. Sada ulažemo ozbiljna sredstva u vatrogastvo. Općina Orebić je u zadnje četiri godine u tri vatrogasna društva koja su pod njom uložila 3,400.000 kuna. To je ozbiljan novac - kaže Kapiteli. Sav teret pada na dobrovoljna vatrogasna društva i smatra da bi se nešto trebalo ozbiljno promijeniti u financiranju DVD-ova.
Požari se gase preventivno
- Požari se gase preventivno. U listopadu počinjemo s čišćenjem i probijanjem protupožarnih putova - napominje Kapiteli. Obišli smo i DVD Orebić i s momcima u smjeni koji su dežurali zatekli i zapovjednika Nikšu Nogala. Društvo je osnovano 1964. godine, a do danas je zahvaljujući entuzijazmu dragovoljaca izraslo u respektabilno društvo. Zadovoljan je i prostorom i vozilima, kao i zainteresiranosti mladih u Orebiću. Održavaju tečajeve, osposobljavaju mlade, imaju čak i djevojke, koje ipak ne vode na požarište, ali su vrlo važne za logistiku. Imamo 15 sezonskih vatrogasaca, ali i oko 80 aktivnih, operativnih vatrogasaca. Ove godine nismo imali puno posla, ali moramo biti oprezni i spremni na sve jer sezona još traje - kaže Nogalo. Na Pelješcu svi još dobro pamte požar iz 1998. godine koji je bio prava katastrofa. Izgorjelo je 30-ak kuća, a dvije su žene poginule. Joško Jelavić, 85-godišnji umirovljeni novinar, nekadašnji glavni urednik Radio Dubrovnika, dobro se sjeća kako je uz pomoć svoje supruge obranio kuću u Kučištu.- Žena i ja smo doslovce obranili kuću, prije toga smo posjekli drveće i voćke koje smo imali. Živimo u kući staroj više od 300 godina. Većina kuća koja je izgorjela gorjele su od krova jer je drven. Da bih to preduhitrio, vodom sam ga namakao s tavana. Gasio sam oko kuće, trčao na tavan namakati krov i svakih pola sata javljao se za Radio Zagreb i Radio Dubrovnik - prisjetio se Jelavić. Naglašava kako su spašene kuće onih ljudi koji su imali hrabrosti i ostali gasiti, a sve izgorjele kuće bile su bez svojih vlasnika. Međutim, u onom poslijeratnom vremenu svima onima kojima su kuće izgorjele, država ih je obnovila.
- Nakon požara došli su predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić, obišli su oštećene ljude. Kuće su obnovljene svima onima koji su imali boravak u Kučištu, ali mislim da vikendašima nisu, osim onima koji su bili osigurani - kaže Jelavić koji ima osiguran od požarai stan u Dubrovniku i kuću u Kučištu. - Osiguran sam bio i prije, osiguran sami sad. To je stvar nekog civilizacijskog dosega, pogotovo kod nas u Dalmaciji koja svakog ljeta gori - rekao je iskusni Joško Jelavić.
....Zazo su ovrhe i naplate poreza tj. zlostavljanja države.......................................... brze i učinkovite................................strelovite bez obzira na obzir što niti jedan obzir ne dolazi u obzir...........s obzirom na obzir..............