Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatski paradoks: Uvoze se radnici, a na burzi kuhari, vozači, konobari...

Broj nezaposlenih spustio se na razine na kojima je bio osamdesetih godina prošlog stoljeća – oko 116.000 – ali za polovicu nezaposlenih moglo bi se reći da su skupina tranzicijskih gubitnika
01. srpnja 2019. u 06:38 57 komentara 7079 prikaza
Konobari
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

U prvi dan srpnja Hrvatska ulazi s približno 38 tisuća zaposlenih više nego prošle godine, ali i oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta za koja se radnici moraju svijećom tražiti. Hrvatska burza rada bila je sve do prije nekoliko godina neiscrpan rezervoar radnika koji se tek s vremena na vrijeme dopunjavao uvoznim kvotama za deficitarna zanimanja u brodogradnji, građevini i metalnoj industriji. Posljednje dvije godine stvari su se stubokom promijenile pa je ove godine Vlada povećala kvote za strance na 68 tisuća.

Hvar Istražili smo Zvali smo oglase za sobaricu: 'Osam sati rada? Slobodan dan? E, niste vi za taj posao'

Broj nezaposlenih spustio se na razine na kojima je bio osamdesetih godina prošlog stoljeća – oko 116.000 – ali za polovicu nezaposlenih moglo bi se reći da su skupina tranzicijskih gubitnika.

Prema strukturi s kraja svibnja ove godine, u evidenciji nezaposlenih nalazi se nešto više od 12 tisuća osoba koje su bez posla osam i više godina, još deset tisuća radnika na burzi je od pet do osam godina, oko 15 tisuća bez posla je od dvije do pet godina, a u grupaciju dugotrajno nezaposlene osobe – u koju prema međunarodnoj metodologiji ulaze svi koji se ne mogu zaposliti unutar godine dana – ulazi i oko 13 tisuća građana koji su bez posla između jedne i dvije godine! Po međunarodnim je kriterijima, dakle, svaka druga nezaposlena osoba u Hrvatskoj dugotrajno nezaposlena, dok se za ljude koji čekaju posao do godine dana može reći i da su se obrazovali za kriva zanimanja.

Dugotrajno nezaposleni

– Što se tiče dugotrajno nezaposlenih, sad je puno povoljnija slika nego u prethodnom razdoblju ekonomskog rasta, do 2008. godine, kada je dugotrajno nezaposlenih bilo i do 60%. Od kada se od 2017. oporavak zahuktao, njihov udio je stabilan ili se smanjuje. Sada je taj udio rekordno nizak, oko 44%. Osnaženo je zapošljavanje, ili barem prekidi u nezaposlenosti i kod dugotrajno nezaposlenih te ne tavore na HZZ-u – kaže sociolog Teo Matković koji uočava da je smanjenje nezaposlenosti dosta snažno u svim dobnim skupinama, pa i stariji radni kontingent ima koristi od oporavka tržišta rada, ali nešto manje od drugih.

Šibenik: Unatoč vrućini gradska plaža Banj je poluprazna muke po sezoncima `Poslodavac je radniku na sezoni osigurao smještaj u šatoru i tuširanje na plaži`

– I ako se broj nezaposlenih starijih od 50 smanjio s 90.744 u 2014. na 53.550 u 2017., taj je pad nešto sporiji nego za ostale dobne skupine te se udio starijih među nezaposlenima povećao s 27,7% na 34,9% između 2014. i 2018. – navodi Matković.

Tržište traži sobarice, kuhare, čistačice, vozače, građevinske radnike, informatičare, a na našoj burzi je više tisuća raznih kemijskih, šumarskih, poljoprivrednih i inih tehničara, oko 7 tisuća uredskih službenika, oko 3,6 tisuća knjigovođa, oko 3 tisuće komercijalista, oko 2,5 tisuće drugih ekonomskih stručnjaka, oko 1700 računovođa, tisuću nezaposlenih pravnika, nešto više od tisuću nastavnika srednjih škola, ali i točno 7527 trgovaca od kojih njih oko 5 tisuća ulazi u grupaciju kratkotrajno nezaposlenih.

poražavajući podaci Čak 600 tisuća Hrvata ne radi i ne traži posao

Dakle, od slobodnih radnih mjesta, trgovaca na burzi ima više, što se ne bi moglo reći za logopede ili nutricioniste kojih uopće nema u evidenciji nezaposlenih, liječnike specijaliste, kojih je na burzi sedmero, liječnike opće prakse, kojih je 61, ali njih 34 prijavljeno je do tri mjeseca, ili farmaceute kojih je 23 i većinom su na burzi nekoliko mjeseci. Krovopokrivači se i na burzi moraju svijećom tražiti i prijavljen je samo 21, zidara je samo 327, tesara i stolara 144...

Manjak zaposlenih

Na burzi kažu da u građevinskom sektoru doista ne mogu osigurati tražene radnike, pa čak ni za jednostavna zanimanja kojih je među nezaposlenima oko 41 tisuća. Čak sedam tisuća osoba koje su prethodno radile u grupaciji jednostavnih zanimanja čeka na posao dulje od osam godina. Obrazovna struktura nezaposlenih radnika dosta je loša, primjerice oko 8 tisuća osoba u evidenciji burze nema završenu osnovnu školu, a oko 24 tisuće ima samo osnovnu školu.

Znatan broj nezaposlenih nema ni minimalne uvjete da ih se dodatno osposobi. Visoke su životne dobi, ograničenog radnog iskustva i bez kvalifikacije, ističu na burzi. Oko manjka radnika u turizmu oprečna su mišljenja. Primjerice, na Zavodu za zapošljavanje tvrde da još uvijek ima radnika koji bi mogli raditi u sezoni, no poslodavci bi se trebali više potruditi da dođu do njih. Primjerice, na burzi je oko 2400 kuhara, 1700 konobara, 3500 čistačica, oko 7500 tisuća osoba raznih domaćinskih zanimanja, i to uglavnom ljudi srednje i mlađe životne dobi.

Konobarica na plaži RADNA SNAGA Probleme nećemo riješiti uvozom stranaca

Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da će hrvatski poslodavci morati prilagođavati poslovne procese, primjerice u građevini koristiti strojeve više nego dosad ili u turizmu opredjeljivati se prema uslugama koje traže manje zaposlenih.
– Svi će se morati mijenjati, od toga da će rasti plaće do činjenice da će se dio radnika morati uvesti ako ih nema kod nas. Moguć je i povratak onih koji su otišli – ističe Danijel Nestić.

U odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je još uvijek manjak zaposlenih od 62,7 tisuća osoba, navode analitičari Ekonomskog fakulteta u Semaforima poslovnog ciklusa.

Ilustracija
VAŽNO
Imate atmosferski bojler? Ovo su neke stvari na koje treba paziti kako biste izbjegli tragične posljedice

A1 izdvaja za Vas

  • modovisisajteMaraschino:

    Samo nema problema za novinare i političare. Nijedan nije otišao za Njemačku i Irsku. Posla u Hrvatskoj za njih koliko hoćeš i dobra plaća.

  • mark.enigma:

    Hvatska treba primjeniti i nešto kao što mi imamo u Sloveniji. Radnik na burzi ovdje MORA PRIHVATITI posao i jedan stupanj niži od njegovoga obrazovanja. Dakle ako si trošio državne novce pa si se školovao za neku glupost kao "Filozofski ... prikaži još! fakultet" a tog posla nema - moraš prihvatiti i nešto za što se traži samo srednja sprema...i tako dalje...Ako imaš srednju školu - pa se traži konobar - moraš to prihvatiti. Ako odbiješ (ne tri puta več jednom) gubiš socialnu potporu. Da, to je u Sloveniji tako več 15 godina! Nešeč raditi? Gubiš potporu odmah. Pozdrav iz Slovenije.

  • Avatar indigo25
    indigo25:

    Ispunilo se obećanje predsjednice. Mi smo ustvari postali razvijeni kao Švicarska. Samo to još mi neznamo.