Današnja zbivanja u Berlinu imat će dalekosežne posljedice za budućnost europske obrane i kontinuiranu potporu Ukrajini. Bundestag odlučuje o ukidanju ograničenja na obrambene izdatke. Ova odluka mogla bi otvoriti vrata značajnom povećanju vojnih ulaganja, upravo u trenutku kada Rusija bilježi uspjehe u Ukrajini, a Washington daje do znanja da se Europa više ne može bezuvjetno oslanjati na američku zaštitu. Prof. Monika Schnitzer, na čelu njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka, ističe: "Glasovanje u Bundestagu od presudne je važnosti. Münchenska sigurnosna konferencija i nesuglasice između Trumpa i Zelenskog bili su alarm za Europu. Prvi put Europljani možda neće moći računati na Washington, što je mnogima oduzelo san."
Dr. Fenella McGerty, viša suradnica za obrambenu ekonomiju u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije, dodaje: "Budućnost europskih obrambenih izdataka ovisi o razvoju situacije u Njemačkoj, zemlji s najvećim obrambenim proračunom u regiji." Prošlogodišnji rast njemačkih obrambenih izdataka od 23,2% potaknuo je rekordno povećanje europskih obrambenih izdataka od 11,7%. "Izvanredne mjere najavljene u Njemačkoj ključne su za daljnji napredak", naglašava dr. McGerty. "Bez njih, postignuti napredak u jačanju njemačkih vojnih kapaciteta mogao bi biti ugrožen", dodala je.
Novi, izgledni njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s vremenskim pritiskom. Novi saziv parlamenta počinje 25. ožujka, a konsenzus o povećanju obrambenih izdataka nije zajamčen. Krajnje desna AfD i krajnje lijeva Die Linke najavile su protivljenje. Za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina, stoga Merz nastoji osigurati glasovanje u trenutačnom sazivu parlamenta. Nakon toga prijedlog mora dobiti i potvrdu gornjeg doma.
Europa se istodobno suočava s šokantnim izjavama Trumpove administracije. Na nedavnoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji delegati su s nevjericom slušali oštre kritike američkog potpredsjednika JD Vancea na račun europskih migracijskih politika i slobode govora. Prethodno je američki ministar obrane Pete Hegseth upozorio članice NATO-a da se više ne mogu bezbrižno oslanjati na 80-godišnju američku obrambenu zaštitu Europe.
Europski obrambeni stratezi razmatraju nezamislive scenarije: djelomičnu pobjedu Rusije u Ukrajini, obnovu ruskih vojnih snaga i potencijalnu prijetnju istočnim članicama NATO-a, posebice baltičkim državama, u roku od tri godine ili manje. Ovo se događa u trenutku kada je američka predanost obrani Europe upitna. Pojedinci bliski predsjedniku Trumpu zagovaraju povlačenje američkih snaga iz Europe, pa čak i potpuno napuštanje NATO-a. Pojavljuju se ideje o proširenju francuskog nuklearnog odvraćanja na druge europske zemlje, piše BBC.
Većina europskih vlada suočava se s pritiskom da povećaju obrambene izdatke nakon godina rezanja. Britanske oružane snage svedene su na najmanji broj od Napoleonskih ratova prije više od dva stoljeća, a stručnjaci procjenjuju da bi im u slučaju konvencionalnog rata punog intenziteta u Europi ponestalo streljiva u roku od dva tjedna. Njemačka je dugo bila oprezna glede obrambenih izdataka, ne samo zbog povijesnih razloga koji sežu u 1945. godinu već i zbog globalne dužničke krize iz 2009. To nas vraća na današnje ključno glasovanje u Bundestagu. Nije riječ isključivo o obrani. Jedan dio prijedloga odnosi se na oslobađanje 500 milijardi eura za njemačku infrastrukturu – obnovu mostova i cesta, ali i financiranje mjera protiv klimatskih promjena, na čemu inzistira Zelena stranka. Drugi dio tiče se ukidanja ustavnih ograničenja zaduživanja, što bi teoretski moglo osloboditi neograničena sredstva za obrambene izdatke, kako za njemačke oružane snage tako i za paneuropski obrambeni fond.
Četvrtog ožujka predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je planove za obrambeni fond od 800 milijardi eura, nazvan "Fond za ponovno naoružavanje Europe". Prijedlog o kojem se glasuje u Berlinu predviđa da svi obrambeni izdaci iznad 1% njemačkog BDP-a više ne podliježu ograničenju zaduživanja. Dosadašnji limit duga bio je fiksiran na 0,35% BDP-a. Ostale zemlje pozorno prate ishod ovog glasovanja. Ako prijedlog ne prođe, projekt Europske komisije "Ponovno naoružavanje Europe" mogao bi imati nesiguran početak.
Stručnjaci razmatraju nezamislive scenarije i donose jos nezamislenije zakljucke.