USKOK je pred Županijskim sudom u Osijeku podigao optužnice protiv grupe od 11 krijumčara migranata koje se tereti za kaznena djela zločinačkog udruživanja i protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj. No, iako se na prvi pogled tako ne čini, podaci govore kako ovaj “unosan biznis” u Hrvatskoj ipak ide silaznom putanjom. Naime, broj krijumčara ljudi u prvih nekoliko mjeseci ove godine smanjio se 59 posto, a migranata čak 69 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Prema podacima MUP-a, hrvatska je policija do 13. ožujka ove godine imala 1960 postupanja prema osobama koje su nezakonito ušle u Hrvatsku, što je više nego tri puta manje nego u istom razdoblju lani, kada je bilo 6346 postupanja. U cijeloj 2024. evidentirana su 29.294 postupanja prema ilegalnim migrantima, što je 2,4 puta manje u odnosu na 2023., kada ih je bilo 69.726. Do 13. ožujka ove godine uhićeno je 209 krijumčara i njihovih pomagača. Taj broj također je u padu jer ih je lani u istom razdoblju uhićeno 514 (468 krijumčara i 46 pomagača).
U policiji tvrde kako je ovo znatno smanjenje broja krijumčara ljudi i ilegalnih migranata koji se preko Hrvatske pokušavaju dokopati željenih destinacija na Zapadu rezultat preventivnih akcija prema potencijalnim krijumčarima koji se približavaju određenom području kako bi pokupili migrante te isključivanja sumnjivih vozila iz prometa. – U cijeloj 2024. godini uhićena su ukupno 1834 krijumčara ljudi i pomagača u nezakonitom prelasku granice (1611 krijumčara i 223 pomagača) – navodi se u odgovoru dostavljenom iz MUP-a.
Što se tiče stranih državljana koji su krijumčarili migrante u 2024. godini, najviše je državljana Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine, Srbije i Turske. U prva dva mjeseca ove godine ilegalce su najčešće krijumčarili državljani Ukrajine, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Gruzije.
U MUP-u pojašnjavaju kako se u slučajevima kada postoji sumnja u počinjenje kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, drugoj državi članici EU ili potpisnici Schengenskog sporazuma provodi kriminalističko istraživanje. Po njegovu završetku osumnjičenici se uz kaznenu prijavu, koja se dostavlja nadležnom državnom odvjetništvu, predaju pritvorskom nadzorniku policijske uprave. Za spomenuto kazneno djelo predviđena je zatvorska kazna u trajanju od jedne do osam godina. Ako je pri počinjenju kaznenog djela doveden u opasnost život osobe koja nedozvoljeno ulazi u Hrvatsku, ako je s njom postupano na nečovječan ili ponižavajući način ili je djelo počinila službena osoba u obavljanju službene dužnosti, počinitelj će se kazniti s tri do dvanaest godina zatvora.
Podsjetimo, USKOK je u srijedu podigao optužnicu protiv 11 hrvatskih državljana u dobi od 20 do 44 godine. Tereti ih se da su od veljače do 30. svibnja 2024. u Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Zagrebu i drugim mjestima u Hrvatskoj te u BiH organizirali ilegalno prebacivanje iz BiH u Hrvatsku većeg broja stranih državljana za iznose od 250 do 500 eura po osobi. Ilegalce su čamcima prevozili preko Save i potom ih preuzimali u automobile. Tako su u 18 navrata ilegalno prebacili najmanje 252 strana državljana te “zaradili” najmanje 92.250 eura.
