Naslovnica Vijesti Svijet

Ovaj lanac supermarketa donosi revoluciju u snižavanju cijena!

Sustav se testira na peradi i ribi. Do sada je lanac Albert Heijn na svježu ribu kojoj je toga dana istjecao rok trajanja ujutro stavljao etiketu s natpisom – “Sniženo 35 posto, šteta je ovo baciti”
22. svibnja 2019. u 18:25 24 komentara 31798 prikaza
kupovina
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

Nizozemski lanac supermarketa Albert Heijn testira revolucionarni sustav snižavanja cijena hrane. Računalno upravljani sustav dinamički snižava cijene hrane ovisno o više kriterija, a cilj je da se bacanje hrane kojoj je istekao rok trajanja svede na minimum. O snižavanju cijena odlučuje algoritam koji u realnom vremenu prati sljedeće parametre – rok trajanja, vremenske uvjete, količinu, povijest prodaje pojedinog proizvoda i neke druge kriterije, objavili su iz supermarketa Albert Heijn. Snižavanjem cijena trebalo bi se postići to da na kraju dana na policama ne bude nijednoga proizvoda kojemu je istekao rok valjanosti.

Otvorenje novog trgovačkog centra Arena Park Otvoren je Arena Park na Laništu Novi šoping-centar na 8000 m2 u Zagrebu, svi pohrlili provjeriti turski brend

Sustav se testira na peradi i ribi. Do sada je lanac Albert Heijn na svježu ribu kojoj je toga dana istjecao rok trajanja ujutro stavljao etiketu s natpisom – “Sniženo 35 posto, šteta je ovo baciti”.

– Sustav s istaknutim fiksnim popustom statičan je, realno je neinteligentan. Jer popust je uvijek isti. Dinamičkim određivanjem cijena on bi se mogao i povećati zadovoljavanjem uvjeta postavljenih u algoritam – kazala je za list De Limburger Anoesjka Aspeslagh, glasnogovornica lanca Albert Heijn.

Nizozemski eksperiment

Kako to izgleda kod nas? Proizvod koji se približava isteku roka ide na akciju, kada ostane malo vremena, posebno se označi i istakne. Ako ste, s druge strane, proizvođač i imate sličnu situaciju, možete te proizvode ponuditi food outletu poput Žapca. Ili on nakon isteka roka trajanja ide na uništenje. Osnovni problem koji progresivna društva prepoznaju u ovoj priči jest bacanje hrane – koje u svijetu nema za bacanje. Procjena je Prehrambene i poljoprivredne organizacije Ujedinjenih naroda da maloprodajne lance bacanje hrane godišnje stoji gotovo sto milijardi dolara na svjetskoj razini.

Algoritam za nizozemski supermarket razvio je izraelski startup Wasteless. Dinamičko određivanje cijena temeljeno na strojnom učenju umjetne inteligencije trebalo bi dovesti ne samo do smanjenja bacanja hrane nego i do povoljnije kupnje za krajnjeg korisnika.

Food outlet Kupci se šokiraju kad vide da jogurt prodajemo za samo deset lipa

Dakle, uđete li u dućan lanca supermarketa Albert Heijn u nizozemskom gradu Zandvoortu i provedete u njemu, recimo, sat vremena, sasvim je moguće da meso, riba, sir, mlijeko... promijeni cijenu. Naniže, dakako. Moguće jer znamo da je, primjerice, svježem mlijeku rok trajanja vrlo kratak pa jedan sat može napraviti razliku.

Osim roka trajanja istaknutog na proizvodu, uzima se u obzir i stvarno vrijeme koje treba proteći do isteka pa se cijena korigira na tom temelju. Vremenske prilike, odnosno neprilike, također su važan čimbenik. Pa nitko ne želi pripremati roštilj po ružnom vremenu! Ako pada kiša tijekom subote i nedjelje, algoritam će smanjiti cijenu mesa. Praćenje ponašanja kupaca još je jedan od čimbenika ugrađenih u algoritam. Korisnici se, dakle, različito ponašaju u odnosu na rok trajanja koji nađu na proizvodu. Iskustvo lanca Albert Heijn je da se teže odlučuju na kupnju što je bliži rok trajanja. Opet, ako se ponudi po korigiranoj cijeni u odnosu na preostalo vrijeme do isteka roka, možda se proda bolje i izbjegne se situacija u kojoj bi proizvod otišao na uništenje.

Uzima se u obzir i povijest prodaje određenog proizvoda. Ako nije “bestseler”, algoritam se može namjestiti tako da se popust na njega popravi i tako postigne bolja prodaja.

meso RUMUNJSKA Meso smrznuto prije 35 godina htjeli pustiti u prodaju

Ranije je Wasteless testiran na španjolskom lancu Dia. Bacanje hrane smanjeno je tamo za trećinu, a profit povećan za šest posto.

Digitalne pločice za cijene

– Istraživanja pokazuju da dinamično određivanje cijena, naravno, ako je dobro organizirano, može povećati profitabilnost maloprodavača za od dva do tri posto. Ovaj vrlo dinamičan pristup o kojem se govori i vezan je za vremenske prilike i doba dana podrazumijeva digitalne pločice s cijenama i to je inovativno iskustvo te je eksperimentalno formiranje cijena usmjereno prije svega na privlačenje kupaca, a ne na povećanje zarade. Vjerojatno neće zamijeniti uobičajenu praksu formiranja velikih sniženja robe pred istekom roka – kaže profesor Dario Dunković s Katedre za trgovinu i međunarodno poslovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Kriteriji

1. Ponašanje kupaca

Riječ je o odluci o kupnji kada je proizvod blizu isteka istaknutog roka trajanja. Teže se prodaje

2. Stvarno vrijeme

Umjesto fiksnog popusta mjeri se vrijeme do isteka roka i popust se tako određuje

3. Meteorološke prilike

Ako dućan nudi meso za roštilj, a padne kiša, pretpostavlja se da bi korekcija cijene ipak potakla prodaju

4. Svježi proizvodi

Testiranje se obavlja najprije na svježim proizvodima (poput ribe) jer imaju najkraći rok trajanja

5. Povijesna prodaja

Gleda se kako se proizvod prodavao u posljednje dvije godine te se po tome namješta davanje popusta

 

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

  • vuky91:

    Na kojem se to fakultetu za novinare uči kreiranje ovakih domišljatih naslova? "Ovaj lanac"!? Čemu opće onda spominjanje naziva "ovog lanca" u članku? Osim toga kod nas već nešto slično postoji, bolje da je novinar prilagodio članak našem okruženju nego ... prikaži još!o da se bavio prepisivanjem i trošio energiju na osmišljavanje kako ne staviti naziv lanca u naslov. Svaka čast, zaslužio je svojih 7.500kn plaće.

  • nekiizpule:

    ??? Pa ja dodjem u Kaufland u Puli pa se cijene mijenjaju tog trena (posebno na vocu i povrcu). Isto digitalno (samo ne znam da li je programski ili neka osoba to radi iz ureda na kompu). I cijene ne ... prikaži još! padaju 35% vec puuuno vise (60 - 90%). I to postoji vec dugo tako da ova Vasa bombasticna "vijest" nema neke realne temelje.

  • Jugovina:

    Svaki dan prepišu neki članak iz engleskog žutog tiska koji nema veze s nama.