Presedan. Tako se može opisati pravna situacija Branimira Glavaša, iako hrvatski pravni sustav ne poznaje presedansko pravo. No Glavaš je presedan postao već u listopadu 2023. kada je nepravomoćno osuđen, zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991., na sedam godina zatvora. Iako sve osobe koje su u Hrvatskoj osuđene na kazne zatvora od pet ili više godina iz sudnice idu direktno u pritvor, Glavaš je iz sudnice išetao kao slobodan čovjek. Razlog tome je što je njegovu raniju osuđujuću presudu 2015. ukinuo Ustavni sud, pa je Glavaš po sili zakona tada bio pušten i s izdržavanja kazne koju je služio u BiH. A kako je u tom trenutku od dosuđene kazne odslužio više od pet godina, nije bilo osnova, po stavu Ustavnog suda, da mu se odredi istražni zatvor.
Činjenica da je odslužio tri četvrtine dosuđene mu kazne od sedam godina, znači i da Glavaš sada ima uvjete za uvjetni otpust. On je Hini, nakon što je Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio nepravomoćnu presudu, kazao da on uvjetni otpust neće tražiti. Hoće li ili neće, tek će se vidjeti, a Filip Glavaš, njegov odvjetnik, pojašnjava koji su sljedeći koraci u ovom presedanskom slučaju. "On ima uvjete za uvjetni otpust, no prvo ga sudac izvršenja kazne zatvora treba pozvati na odsluženje kazne. Taj će mu poziv uputiti Županijski sud u Osijeku, jer se pozivi upućuju prema mjestu stanovanja optuženika. Budući da je odslužio tri četvrtine kazne, može tražiti uvjetni otpust, a hoće li, za sada ne znam", kaže Filip Glavaš.
Za njega je odluka VKS-a, kaže, duboko problematična jer nije sanirala sve ono na što je ukazao Ustavni sud, već je, smatra Filip Glavaš, samo otvorila nove pukotine, pa najavljuje da će se ponovo obratiti Vrhovnom sudu, od kojeg će tražiti izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. Glavaševa obrana svojevremeno je Vrhovnom sudu podnijela i zahtjev za suđenjem u razumnom roku, jer VKS više od godinu dana nije riješio žalbe. Nakon toga je Vrhovni sud u ožujku 2025. dao VKS-u rok od godinu dana da se predmet riješi, no VKS je spomenuti rok premašio za tri mjeseca. U ožujku 2026. su s VKS-a objašnjavali da je žalbena sjednica održana u zadanom roku, no presuda nije bila izrađena i otpravljena, jer se, kako su tada pojasnili, radilo o iznimno složenom predmetu s oko 14.600 stranica. "Meni je to jednostavno nedopustivo, jer VKS više od godinu dana nije riješio predmet. A znali su da imaju rok u kojem ga moraju riješiti. U međuvremenu smo podnijeli i novi zahtjev za suđenjem u razumnom roku, a VKS nam je trebao odgovoriti do 12. lipnja. Nisu, no zato su presudu otpremili dva dana prije isteka tog roka", kaže Filip Glavaš.
Najavljuje on i novu ustavnu tužbu, pa je slučaj Glavaš očito još jako daleko od svog pravnog završetaka. Usput, slučaj Glavaš je ogledni primjer (ne)funkcionalnosti hrvatskog pravosuđa jer je Glavašu i njegovim suoptuženicima prva nepravomoćna osuđujuća presuda izrečena 2009. Tada je Glavaš bio osuđen na 10 godina zatvora, no obrazloženje nije čuo jer je prije objave otišao u BiH, čije državljanstvo također ima. Vrhovni sud mu je kaznu umanjio za dvije godine, a Glavaš je tih osam godina izdržavao u BiH. I veći dio te kazne je i odslužio prije no što je Ustavni sud 2015. presudu ukinuo zbog povrede njegovih prava. U toj odluci Ustavni sud nije ulazio u meritum optužbi, jer to nikada ne čini, no uvažio je Glavaševe navode koji su problematizirali status krunskog svjedoka Krunoslava Fehira. Ponovljeno suđenje je počeo 2017., a nakon što je sutkinja koja je imala spis, prešla na VKS da nije okončala suđenje Glavašu i ostalima, suđenje je moralo početi iz početka u listopadu 2021. pred novim sudskim vijećem i nepravomoćnom presudom je okončano u listopadu 2023. Žalbena sjednica na VKS-u održana je 18. veljače 2026., a prije toga VKS je samo odlučio da mu nije trebao biti određen obligatorni istražni zatvor iako je osuđen na kaznu višu od pet godina. Razlog tome je specifičnost njegovog slučaja u kojem je već bio pravomoćno osuđen, te je većinu svoje kazne i izdržao u BiH dok Ustavni sud nije ukinuo tu presudu. Glavaš je do sada u zatvoru proveo ukupno pet godina, dva mjeseca i 27 dana, a koliko će još biti u zatvoru, ako će uopće, tek će se vidjeti. U zatvoru ni dana neće provesti ni njegovi suoptuženici Gordana Getoš Magdić, koja je osuđena na četiri godine zatvora, te Dinko Kontić i Zdravko Dražić, koji su osuđeni svaki na po tri godine zatvora. U trenutku kada je Ustavni sud 2015. ukinuo prvu osuđujuću presudu, svi oni su već bili na uvjetnom otpustu, što znači da su ini svoje kazne već odslužili.
Nakon pravomoćnosti presude za ratni zločin u javnosti se ponovo postavlja i pitanje oduzimanja odlikovanja Glavašu. Naime, 2010. Ivo Josipović je zbog pravomoćnih presuda za ratne zločine oduzeo činove i odlikovanja Branimiru Glavašu i Mirku Norcu te Vladimiru Zagorcu, koji je bio osuđen zbog zloporabe položaja i ovlasti. Kada je 2015. Ustavni sud ukinuo pravomoćnu i nepravomoćnu presudu, to je značilo da je Branimir Glavaš pravno u tom trenutku neosuđivana osoba. On je 2019. tražio povrat odličja, no Kolinda Grabar Kitarović dvije godine na taj zahtjev nije odgovarala. No zato je Zoran Milanović, koji mu je odličja vratio 2021. Glavaš tada nije bio osuđena osoba, sada je i to pravomoćno za ratni zločin nad civilima, pa se tek treba vidjeti hoće li mu predsjednik države sada oduzeti odličja koja mu je vratio 2021. "Branimiru Glavašu ta odličja je dao dr. Franjo Tuđman. On je znao zašto mu ih je dao i samo mu ih je on mogao i oduzeti", kratko je priču oko (ne)oduzimanja odličja prokomentirao Filip Glavaš.
Otvori KEKS Pay
Sam Glavaš se uvijek sarkastično smijao kad bi mu se spomenuli njegovi zločini. Nikada se nije branio od njih niti ih je poricao. Čak ni na sudu.