Sustav povratne naknade u Hrvatskoj od početka sljedeće godine trebao bi obuhvatiti znatno više ambalaže nego do sada. Od 1. siječnja 2027. građani će za deset centi moći vraćati ne samo PET boce, limenke i staklenu ambalažu nego i tetrapak te druge vrste pakiranja za pića koje trenutačno nisu uključene u sustav. Prema važećoj uredbi, povratna naknada proširit će se na jednokratnu ambalažu za pića izrađenu od plastike, stakla ili metala, kao i na višeslojnu ambalažu u kojoj prevladava papirnata ili kartonska komponenta, piše Poslovni dnevnik. Pravilo će se odnositi na pakiranja obujma do tri litre, pa će biti uključene i bočice manje od dva decilitra, koje su prema sadašnjem sustavu izuzete.
To znači da bi se na policama s mlijekom, mliječnim napitcima, sokovima i drugim proizvodima u tetrapaku uz cijenu proizvoda trebala obračunavati i povratna naknada od deset centi. Isti bi iznos vrijedio i za boce izrađene od drugih vrsta plastike, poput HDPE-a, a ne samo od PET-a. Kupac će pri kupnji platiti deset centi više, ali će taj novac moći dobiti natrag nakon što praznu ambalažu preda na mjestu za njezino prikupljanje. Stoga nije riječ o nužnom povećanju osnovne cijene samog proizvoda, nego o povratnom iznosu koji ostaje trošak samo onima koji ambalažu ne vrate.
"Ono što je za potrošače važno jest da će s 1. siječnja, ako ti proizvodi uđu u sustav povratne naknade, doći do porasta cijene za iznos povratne naknade", rekla je Dragica Bagarić, direktorica tvrtke Eko Ozra. Iako bi prošireni sustav trebao povećati količinu odvojeno prikupljene ambalaže, proizvođači i trgovci upozoravaju da za njegovu provedbu još nisu osigurani svi potrebni uvjeti. Poseban problem vide u prikupljanju tetrapaka, koji je zbog višeslojne strukture složeniji za skladištenje, prijevoz i obradu od staklenih i plastičnih boca ili limenki.
"Hrvatska u ovom trenutku nema kapacitete za oporabu višeslojne kartonske ambalaže, a trgovina nema aparate za preuzimanje te ambalaže, već bi je morala sakupljati ručno", upozorila je Bagarić. Kao dodatni izazov navela je higijenu, osobito kada je riječ o pakiranjima mlijeka i drugih proizvoda koja se nakon otvaranja ne mogu ponovno zatvoriti. Na dodatne troškove upozoravaju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da se tetrapak ne može prikupljati na jednak način kao ambalaža koja je već obuhvaćena sustavom. "Tetrapak ambalaža puno je kompleksnija za prikupljanje u odnosu na limenke, PET i staklo jer je višeslojna, što će zahtijevati dodatne investicije", rekla je Weber.
Predstavnici proizvođača i trgovaca zbog toga traže odgodu početka primjene. Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovaraju da su nova pravila donesena još 2023. godine te da su svi uključeni imali dovoljno vremena za prilagodbu. "Pravilnik je iz 2023. godine, bilo je dovoljno vremena da se svi priviknu i pripreme. Istina, nije ostalo više puno vremena, ali činimo sve da sustav ipak profunkcionira od propisanog roka", rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom.
U Ministarstvu navode i da trgovine već imaju razvijenu mrežu za preuzimanje ambalaže te da će proširenje prvenstveno donijeti veći opseg posla. Za svaku zaprimljenu jedinicu trgovcima se isplaćuje naknada za rukovanje. Prema važećoj uredbi, ona iznosi 2,389 centi za ambalažu zaprimljenu putem automata, odnosno 0,664 centa za jedinicu preuzetu ručno. Procjenjuje se da bi proširenjem u sustav moglo ući između 350 i 400 milijuna dodatnih ambalažnih jedinica godišnje. Upravo tako veliko povećanje količine otpada jedan je od razloga zbog kojih trgovci i oporabitelji traže dodatno vrijeme za nabavu opreme, organiziranje skladišnih prostora i uspostavljanje odgovarajuće logistike.
Nova pravila određuju i u kakvom se stanju ambalaža mora predati. Pakiranje mora biti potpuno ispražnjeno, ne smije biti zgnječeno ni uništeno, a crtični kod i službena oznaka sustava povratne naknade moraju ostati jasno vidljivi i čitljivi. Trgovac može odbiti ambalažu koja ne ispunjava te uvjete. To bi se u praksi moglo pokazati posebno nezgodnim kod tetrapaka koji se otvaraju rezanjem kuta. Građani će takvu ambalažu morati isprazniti i očuvati u dovoljno dobrom stanju da se na njoj mogu provjeriti sve potrebne oznake.
Proširenje sustava donosi i nove obveze proizvođačima. Svaka uključena ambalažna jedinica morat će nositi GTIN, odnosno jedinstveni broj trgovačke jedinice, kao i propisanu oznaku povratne naknade. Podaci o proizvodu i ambalaži moraju se dostaviti u Registar najkasnije 14 dana prije stavljanja proizvoda na tržište, a u istom roku Fondu se mora poslati i uzorak ambalaže. Nakon provjere Fond proizvođaču izdaje izjavu o sukladnosti.
Promjena je dio šireg usklađivanja hrvatskog sustava gospodarenja otpadom s pravilima Europske unije. Članice su do kraja 2025. trebale osigurati recikliranje najmanje 65 posto ukupne mase ambalažnog otpada, dok je za 2030. cilj povećan na 70 posto. Europska komisija Hrvatsku je još 2023. odlučila uputiti Sudu Europske unije zbog nepotpunog prijenosa europske direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu. Prema propisima koji su trenutačno na snazi, prošireni sustav trebao bi početi djelovati 1. siječnja 2027. godine. Iako je Ministarstvo najavilo da će razmotriti zahtjeve za odgodu, službena odluka kojom bi početak primjene bio pomaknut zasad nije donesena.
Otvori KEKS Pay
To znači sve što ulazi u popis za povrat će poskupiti.