Kada je američki diplomat Ronald Neitzke s obitelji u srpnju 1992. zrakoplovom stigao u Zagreb kako bi, kao otpravnik poslova, preuzeo vođenje američkog konzulata, dočekao ga je nelagodan prizor. “Zračna luka bila je sablasno tiha, gotovo pusta”, prisjeća se Neitzke. No ta nelagoda koja ga je dočekala u zračnoj luci, simbolički se ogledala i na poslu – odmah po dolasku na zagrebački Zrinjevac, gdje su bili uredi, shvatio je da ga je zapalo voditi “konzulat bez države”. Sjedinjene Američke Države jesu tog travnja priznale Hrvatsku, no njegov je ured i dalje formalno bio podređen veleposlanstvu u Beogradu. Na papiru, Beograd je i dalje vodio glavnu riječ. Na terenu, Hrvatska je bila u ratu, zbrinjavala je više od pola milijuna izbjeglica i prognanika i pokušavala preživjeti bez prave međunarodne podrške.
Kakva je bila američka politika prema Hrvatskoj početkom 90-ih; Galbraith: Nije bilo volje da se zauzme strana
Bivši diplomati Peter Galbraith i Ronald Neitzke o američkoj politici prema Hrvatskoj. Bijela kuća oklijevala je učiniti bilo kakav korak, Kongres i State Department bili su podijeljenih stavova i još opterećeni predodžbama i politikom Hladnog rata. Iako su s terena u Hrvatskoj i BiH stizale strašne vijesti Cijeli specijal Večernjeg lista "Oluja 1995-2025." na 130 stranica potražite 31. srpnja na kioscima kao dar uz Večernji list
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Kakva je bila USA politika prema Hrvatskoj .91-.95? Možete pisati bezbroj knjiga i stranica o tome, citirati razne političare, deklasificirati "dokumenta" raznih tajnih službi, slušati i čitati "filozofiranja" raznih zlonamjernih i dobronamjernih tipova, ali... USA, samim tim i Zapadna politika se u to doba svodi na jednu istinu: uništenje Hrvatske kroz embargo na oružje i plan Z4. I točka.