Gotovo svaki peti, odnosno 18 posto dužnika koji su 2024. godine podizali stambene kredite, istodobno je uzeo i gotovinski kredit, što je porast od tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu te ujedno najviša razina u razdoblju od četiri godine za koje postoje podaci. Građani su dosad podigli oko 13,5 milijardi eura stambenih kredita.
Dužnici s dva kredita u pravilu imaju viši omjer otplate duga i dohotka (DSTI), viši omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV), dulje dospijeće te niži dohodak, što ih čini osjetljivijima na potencijalne nepovoljne šokove, navodi Luka Sovulj, viši stručni suradnik u Hrvatskoj narodnoj banci, u blogu Kad dug postane loš drug: višestruki krediti i rizici za financijsku stabilnost.
Na otplatu dvostrukih kredita odlazi 44 posto dohotka dužnika, dok kod onih koji su uzeli samo stambeni kredit otplata iznosi oko 40 posto dohotka. Promatrane godine dužnici su uzimali prosječnih 107 tisuća eura (za kombinaciju dvaju kredita) ili oko 110 tisuća eura čistoga stambenog kredita. Oni koji su uzeli samo stambeni kredit imali su prosječni dohodak od oko 3800 eura neto, dok su oni koji su se zaduživali i gotovinskim kreditom raspolagali s oko 3200 eura. Pritom se ponekad i dohodak sudužnika pribraja ukupnom dohotku. – Dužnici koji uz stambeni podižu i nestambene kredite u prosjeku su slabije kreditno sposobni i zaduženiji – zaključuje autor analize.
Slabije plaćeni dužnici u pravilu uzimaju dulje razdoblje otplate. Tako je stambeni kredit isplaćen dužnicima s oba kredita u 2024. godini imao prosječno dospijeće od 24,6 godina, dok je dospijeće za dužnike sa samo stambenim kreditom bilo gotovo dvije godine kraće. Međutim, dulje dospijeće ne može potpuno nadoknaditi razlike u dohotku.
Gotovo svaki drugi dužnik s oba kredita (45 posto) ima omjer duga i dohotka iznad 45 posto, dok je taj udjel za devet postotnih bodova niži kod dužnika sa samo stambenim kreditom (36 posto). Da su tada vrijedila današnja pravila odobravanja kredita (pa i cijene stanova), mnogi se od njih i ne bi mogli zadužiti.
Hrvatska narodna banka prošle je godine ograničila iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača na najviše 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a za sve kredite osigurane nekretninama ograničila je i omjer ukupnog iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu na najviše 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih i drugih kredita osiguranih nekretninama ograničena je na 30 godina, a ostalih nestambenih kredita na deset godina. Ipak, banke na temelju vlastite procjene u svakom tromjesečju mogu odobriti do 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita mimo navedenih ograničenja. Pritom se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati na potrošače koji kreditom rješavaju vlastite stambene potrebe.
Ekonometrijska analiza pokazuje da su stambeni krediti dužnika s obje vrste zaduženja u razdoblju od tri godine imali oko 3,5 puta veću vjerojatnost “kvarenja”. Tako je na kraju 2024. godine udio loših stambenih kredita isplaćenih dužnicima koji su uzeli samo stambeni kredit, u skupini kredita odobrenih tijekom 2021. godine, u prosjeku iznosio nešto manje od 0,5 posto.
S druge strane, u segmentu stambenih kredita uz koje je istodobno ugovoren i nestambeni kredit, prosječni udio loših kredita bio je gotovo trostruko veći, odnosno oko 1,3 posto. Sovulj navodi da je analiza pokazala kako stambeni krediti odobreni uz više kamatne stope, dulje dospijeće te oni isplaćeni dužnicima s nižim dohotkom imaju veću vjerojatnost pogoršanja kvalitete.
FOTO Pogledajte kako će izgledati novi dom vatrenih, radovi sjajno napreduju
Otvori KEKS Pay
