Estonski stručnjak za sigurnost Marek Kohv upozorava da Rusija, unatoč teškom ratu u Ukrajini, aktivno priprema teren za buduće sukobe u Europi. U intervjuu za gruzijski servis RFE/RL-a, Kohv, voditelj Programa za sigurnost i otpornost u Međunarodnom centru za obranu i sigurnost u Tallinnu, komentirao je najnoviji godišnjak estonske Vanjske obavještajne službe za 2026. godinu. Izvješće ističe da Moskva intenzivira hibridne operacije, dezinformacije, kibernetičke napade, širenje korupcije i manipulaciju energijom s ciljem podjele europskih društava i slabljenja podrške Ukrajini. Rusija, prema estonskim obavještajcima, tretira Estoniju, Latviju i Litvu kao jedno jedinstveno operativno područje, a ne kao tri odvojene države. Kohv naglašava da su takve aktivnosti jeftine i učinkovite, te da će se pojačati bez obzira na ishod rata u Ukrajini. Posebnu zabrinutost izaziva ruski ubrzani razvoj bespilotnih sustava i njihova integracija u konvencionalno ratovanje. "Estonija je među zemljama koje najozbiljnije uče od Ukrajine", kaže.
Kohv ističe i duboke razlike u percepciji prijetnje unutar Europe. Dok baltičke države žive s Rusijom '20 do 50 kilometara' udaljenosti, u zapadnoj i južnoj Europi prijetnja se doživljava daleko apstraktnije. To utječe na političku volju, obrambene proračune i razvoj dronova. Na pitanje o mogućem novom ruskom napadu, Kohv smatra da velika ofenziva vjerojatnija je nakon 2029. godine, jer Rusija trenutno ostaje vezana u Ukrajini, sankcije opterećuju gospodarstvo, a mobilizacija i održavanje vojske od preko milijun ljudi stvaraju ogroman financijski i društveni pritisak. Međutim, upozorava da ruska logika nije uvijek racionalna po zapadnim standardima. "Ne vidim rat kao neizbježan, ali samozadovoljstvo bi bilo kobno. Što se više naoružavamo, to je prijetnja manja“, ponavlja Kohv, javlja GeorgiaToday.
Najjača poruka intervjua odnosi se na Baltik, naime po njemu Estonija neće čekati formalnu aktivaciju Članka 5 NATO-a. "Ako se nešto dogodi u Litvi, počinjemo se boriti od prve minute", kaže Kohv. Regionalna suradnja, uključujući bilateralne obrambene sporazume s Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom, Kanadom i Njemačkom toliko je jaka da bi koalicija voljnih zemalja već krenula u borbu prije nego što se sjednica Vijeća NATO-a završi.
Naslovnica estonskog godišnjaka, koja aludira na rukovanje Trumpa i Putina, po Kohvu simbolizira aktualnu neizvjesnost. Europa je uglavnom izvan pregovaračkog stola dok Washington i Moskva pokušavaju dogovoriti okončanje rata u Ukrajini. "To je nešto na što moramo obratiti pozornost. Koja je uloga Europe u tim pregovorima?" pita se estonski stručnjak. Odvraćanje mora početi odmah, a ne sutra", upozorio je.
Otvori KEKS Pay
poceli bi prve minute i zavrsili druge minute...